Posljedice Londonskog ugovora Zadar osjeća i danas

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Zvonko KUCELIN
Skup je okupio studente i profesore povijesti u zajedničkoj organizaciji

Na Sveučilištu u Zadru jučer je održan skup na temu "Londonski ugovor i njegove posljedice". Oganizirali su ga zajednički Udruga studenata povijesti - ISHA Zadar i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, a povod je sto godina od potpisivanja ugovora između Italije i sila Antante 1915.

Prema tom ugovoru, Hrvatska bi bila svedena na dio oko Zagreba, Liku i primorje od Rijeke do sjeverne granice Dalmacije, a preostali dijelovi Hrvatske bili bi podijeljeni između Italije i Srbije.

Okupljene je pozdravio dr. sc. Josip Faričić, prorektor zadarskog Sveučilišta, napominjući kako je nekoliko razloga okupljanja.

Izlaganje Holjevca

- Prvi je taj što su u organizaciji sudjelovali studenti. Osobito je važno što su studenti prepoznali važnost ovog ugovora, čije posljedice osjećamo zapravo još i danas. A osobito je važno što su profesori to prepoznali i okupili ljude. Londonski ugovor se oslanja i na geografsku i na povijesnu stranu. Bilo je lako na početku Prvog svjetskog rata trgovati onim što nije vaše. Zadar je tada otrgnut iz prirodnog kraja, odvojen od otočja i zaobalja. Kada ovaj kraj nije funkcionirao kao cjelina, tada je u lošoj poziciji bilo stanovništvo ove regije, ali i cijela naša domovina, istaknuo je prorektor Faričić.

O ugovoru, koji je uvelike promijenio tijek povijesti, govorilo je više izlagača. Prvo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac, profesor Odsjeka za povijest i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govoreći u kontekstu dokumenta koji je objavio Filip Lukas.

- Prvi svjetski rat suočio je mnoge s političkim izazovima. Ratna pobjeda Austro-Ugarske značila bi isto stanje kao i dotada, a drugačiji ishod značio bi podjelu hrvatskih zemalja. Austro-Ugarska je prije Prvog svjetskog rata bila uljuđena zemlja, ali je dualizam bio problem za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Za sjedinjenje su bili i pravaši i narodnjaci i unionisti,  ali svatko na svoj način. U jeku Prvog svjetskog rata potpisan je Londonski ugovor, tih dana ruski poslanik u Nišu pisao je ruskom ministru kako je Nikola Pašić tražio da se spasi Šibenik i okolica, zbog velikog broja Srba. Za razliku od Hrvatske, Srbija je prije Prvog svjetskog rata bila potpuno slobodna. Nakon Londonskog ugovora Srbi su odmah pisali kako se Srbi, Slovenci i Hrvati moraju ujediniti u jednu državu, tako da je jugoslavensko pitanje bilo europsko, istaknuo je, među ostalim, dr. Holjevac.

Trgovački sporazum

Dr. sc. Ante Bralić, pročelnik Odjela za povijest zadarskog sveučilišta, nastavio je donekle tamo gdje je stao Holjevac. Podsjetio je na riječi Dobrice Ćosića, srpskog književnika i nacionalista, koji je kazao kako je Nikola Pašić počinio sudbonosne greške. Ćosić je smatrao kako je prirodno gibanje naroda prema sjeveru i zapadu i Srbija se trebala odreći Makedonije pa čak i Kosova, za zemlje na zapadu.

Bralić je istaknuo kako je čak i don Ivo Prodan pred kraj Prvog svjetskog rata prihvatio ideju jugoslavenske države, zbog Londonskog ugovora.

Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, profesor Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, u svoje predavanje je stavio podnaslov obrazac za amputacijsku politiku.

 - Londonski ugovor i kondicije sve do današnjih dana imaju svoje utjecaje. Te kondicije su imale utjecaja na politička, vojna i diplomatska zbivanja. Ovaj ugovor može se tretirati i kao trgovački sporazum, istaknuo je dr. Begonja.

Izlaganja su još održali doc. dr. sc. Tado Oršolić, ravnatelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Roko Sven Surać, mag. hist., diplomirani povjesničar i bivši student Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru te Štefan Štivičić, univ. bacc. hist., student druge godine diplomskog studija Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno