Borba protiv banaka vodi se iz Zadra

Slika korisnika valentinam
Predsjednik udruge Franak Denis Smajo
Ova udruga okuplja 30 tisuća građana, od čega ih je 1.500 sa zadarskog područja, a iza njih su i dvije pravomoćne presude za nezakonitu naplatua ulazne i izlazne naknade kod podizanja, odnosno prijevremene otplate kredita, od čega je druga u slučaju jednog Zadranina stigla početkom ove godine
Vedran SITNICA
Denis Smajo sa svojim sinom Tinom koji već sad ima puno razloga biti ponosan na svog tatu

Da pojedinac, odnosno grupa građana, ipak može napraviti pomak unaprijed te se oduprijeti moćnicima i kapitalu, svjedoči Udruga Franak. U svega sedam godina djelovanja ova je udruga okupila 30 tisuća građana, od čega ih je 1.500 sa zadarskog područja, a u tom su vremenu uspjeli utjecati na izmjene nekoliko zakona o zaštiti potrošača i na taj način građanima uštedjeti čak deset milijardi kuna.

Udruga mahom okuplja »frankere«, građane koji su u vremenu od 2003. pa do 2008. godine podigli kredite u švicarskim francima te se našli u nezavidnom položaju zbog rasta tečaja i kamata, što im je rate kredita povisilo gotovo za duplo. Mnogi od njih takve iznose nisu mogli vraćati pa su ostali i bez svojih domova. Zahvaljujući, prije svega angažmanu čelnih ljudi u udruzi, danas je situacija puno drugačija, odnosno povoljnija za te ljude. Što se sve postiglo i promijenilo ispričao nam je naš sugrađanin Denis Smajo, predsjednik Udruge Franak.

Pravomoćne presude

- Od 2003. do 2008. godine podignuto je oko 120 tisuća kredita. Od toga je oko 60 tisuća vraćeno, a jedan dio je, većinom za kupnju automobila, otkazan. Za oko 55 tisuća tih nepovoljnih kredita 2015. godine je napravljena konverzija, dok se dvije tisuće nije konvertiralo. Loših stambenih kredita ima oko 3-4 tisuće, ali ne znamo u kojoj je to fazi jer su se uglavnom pokretale ovrhe i to je završavalo na sudovima. Problem je nastao i zbog toga što nam se većina ljudi obraćala kad je već bilo kasno, dok nam se danas za pomoć i savjetovanje javlja veliki broj i onih ljudi koji tek planiraju podići kredite, a jako puno ih je iz Zadra, kaže Smajo dodajući kako su do sada donesene dvije pravomoćne presude kojima je potvrđeno ono što su od početka u Udruzi Franak tvrdili – da je naplata ulazne i izlazne naknade kod podizanja, odnosno prijevremene otplate kredita nezakonita. Prvu takvu presudu u slučaju dužnika iz Županje donio je prije dvije godine tamošnji općinski sud, a potvrdio Županijski sud u Vukovaru, a drugu, u slučaju jednog Zadranina (za 27.000 kuna, pr.a.), Općinski sud u Zadru nakon čega ju je prošli tjedan Županijski sud u Splitu i pravomoćno potvrdio.

- To je velika stvar, jer imamo puno nepravomoćnih presuda za ulazne i izlazne naknade pa vjerujemo kako će se sada ti predmeti puno brže rješavati. Osim toga, imamo i slučajeve s nezakonitim kamatama koje je banka jednostranom odlukom podigla i sada već desetak pravomoćnih presuda u korist građana. Podsjetio bih i na kolektivnu tužbu koju smo podigli prije par godina zbog nezakonite naplate kamata i primjene valutne klauzule za »švicarce«. Tu nam je trenutno polovičan uspjeh i borba još traje što se tiče valutne klauzule, ali je onaj dio koji se tiče kamata presuđen u korist korisnika kredita i to bez obzira jesu li u »švicarcima«, eurima ili su kunski, govori Smajo napominjući kako je Udruga na dobrom putu k stopostotnom uspjehu. Podsjetio je kako je Trgovački sud u Zagrebu u tom slučaju donio presudu u korist korisnika kredita još 2013. godine nakon čega je 2014. VTS potvrdio dio vezan uz kamatu, a odbio onaj koji se odnosi na valutnu klauzulu. Godinu dana kasnije potvrdio ju je i Vrhovni sud, ali je Ustavni sud presudu ukinuo 2016. te vratio na Vrhovni, a potom je Vrhovni istu presudu vratio Visokom trgovačkom sudu na ponovno odlučivanje koje je u tijeku.

Čeka se presuda o valutnoj klauzuli

- Kad kažem da smo na dobrom putu za potpuni uspjeh, to govorim zbog toga što je sve više prakse i u inozemstvu u odlukama da je valutna klauzula nezakonita. Posljednji slučaj je onaj iz Grčke gdje je u četvrtak donesena pravomoćna presuda kojom je primjena valutne klauzule proglašena nezakonitom. To je za nas fenomenalna vijest, posebice stoga što je Europski sud pravde prošle godine stao nama na stranu, a prošli tjedan je u intervjuu u slovenskim medijima i predsjednik tog suda iznio tumačenje direktive o zaštiti potrošača koja ide nama u prilog. Očekujemo pozitivnu presudu nakon čega će ljudi moći podići i tužbe za proglašenje ništetnosti cijelih kredita, kaže Smajo pojašnjavajući kako će građani koji su ostali u kreditu tužbom moći vratiti natrag preplaćenu kamatu dok se onima koji nisu mogli izdržati teret previsokih rata otvara mogućnost tužbe kako za povrat preplaćenih sredstava, tako i za naknadu štete jer su mnogi ostali bez nekretnina, razboljeli se i slično. Također, građani će moći tužiti banke i tražiti ništetnost cijelog ugovora o kreditu, a to znači da svako svakome vraća što je dobio, da se briše kredit i hipoteka, vraća preplata te dužnik ima pravo na zatezne kamate jer je banka bila nepoštena.

- Nakon što smo uspjeli definirati kao nezakonitu ulazno-izlaznu naknadu, uspjeli smo dobiti i promjene zakona tako da za sve buduće kredite više tih naknada nema. Udruga je uspjela ishoditi i smanjenje kamate za stambene kredite u »švicarcima« na 3,23 posto 2014. godine, a 2015. zamrzavanje tečaja na godinu dana na 6,39 što je moj osobni uspjeh u pregovorima. Krajem 2015. polučili smo uspjeh i kod konverzije svih kredita. Dakle tada je samo jednim zakonom Udruga zapravo uspjela uštedjeti građanima 7,5 milijardi, a kroz sve tri mjere ukupno deset milijardi kuna.

Što se tiče zaštite potrošača u financijskim uslugama, napravili smo abnormalan posao jer svi građani danas znaju za Udrugu Franak, za rizike tečaja i kamatnih stopa, ističe Smajo napominjući kako danas banke više ne smiju poslovati na način kao prije nekoliko godina. Napominje kako osim dijela rizika, banke danas na sebe preuzimaju i dio odgovornosti kod davanja kredita, odnosno procjene kreditne sposobnosti, a s ciljem da se građani ne bi našli u situaciji da ostaju bez svega jer ne mogu plaćati anuitete. U Udruzi Franak bavili su se i problemima građana s RBA zadrugama, a Smajo ističe kako kartel banaka postoji, iako ga većina ljudi nije svjesna.

Uredi u svim većim gradovima

- Ako uzmete u obzir da su u recesiji i kamate za stambene kredite u Europi bile jedan, a kod nas 6-7 i više posto, jasno je kako je to čisto lihvarenje i dogovor banaka. Zbog toga smo se obraćali Agenciji za tržišno natjecanje, ali su nas na žalost odbili. Srećom, kasnije se oslobodilo tržište kredita, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo da spuste kamatu za stambene kredite na 4,5 posto i onda su i druge banke morale spustiti kamate pa se one danas kreću od 3,5 posto na više. Ta kamata je i dalje veća od onih u europskim zemljama, ali vjerujemo da će se u narednih nekoliko godina izjednačiti, kaže Smajo iznoseći cijeli niz planova Udruge za budućnost. Među njima je i borba za transparentnost bankovnih naknada, a ističe i kako su banke uhvaćene u prodavanju magle kod teze o rizičnosti Hrvatske glede kredita. To, ističe Smajo, jednostavno nije istina jer se 80 posto kredita isplaćuje novcem hrvatskih štediša.

Kao dobre primjere Smajo navodi poticaje s upola smanjenom ratom prvih nekoliko godina i POS program, no dodaje kako bi puno bolje bilo kad bi se građanima sufinancirali krediti na način da im se ne zaračunava kamata neko vrijeme i kad bi ih se zaštitilo od tečajnih i kamatnih rizika. Što se mladih ljudi tiče, navodi nužnost uvođenja sustava najma gdje bi država gradila stanove i iznajmljivala ih.

- Ići ćemo na to da imamo urede u svim većim gradovima tako da nam se građani mogu obratiti za pomoć kako kod već podignutih kredita, tako i preventivno, prije nego ih podignu. Sada već imamo veliko iskustvo i desetak stručnjaka u udruzi koji se tim problemima bave, poručuje Smajo te navodi kako im se građani za probleme mogu obratiti na mail adresu: tajnik.udrugafranak@gmail.com

Savjetovalište za pomoć ljudima koji su upali u financijske probleme

Udruga Franak želi pomoći građanima da budu na što višoj razini financijske pismenosti. S tim ciljem pokrenuli su projekt koji se trenutno provodi u Šibeniku i to s onim najmlađima – djecom predškolske dobi te najmlađih osnovnoškolaca

- Djecu kroz igru učimo štednji. S tim projektom ići ćemo prema resornom ministarstvu i nadam se uskoro ga proširiti po cijeloj Hrvatskoj. Također, u planu nam je i otvaranje savjetovališta za psihološku pomoć ljudima koji su upali u financijske probleme, otkriva nam Denis Smajo, predsjednik Udruge Franak.

Hvatanje u koštac s ovršnim zakonom

Udruzi Franak u planu je i hvatanje u koštac s ovršnim zakonom, koji je, ovakav kakav jest, kaže Smajo, danas jako loš za građane i zajednicu općenito.

- Već smo predlagali da se građaninu kad uđe u problem omogući rok od barem tri do šest mjeseci kako bi sam pronašao kupca za svoju nekretninu, ali i da mu se nakon prodaje omogući, ukoliko je postigao cijenu od 80 posto ukupnog kredita, omogući da preostalih 20 posto otplaćuje kroz isti kredit. Jedna od opcija mogla bi biti i da dužnik jednostavno banci preda ključ nekretnine koju je kupio na kredit i da nitko nikome nije ništa dužan, a treća bi bila da banka prodaje nekretninu, no ne ispod vrijednosti od 70 posto.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)