Povrće i voće od starog sjemena ima poseban gušt

Ovih dana po društvenim mrežama dijeli se upozorenje raznih eko udruga na sporni članak u novom prijedlogu Zakona o sjemenu prema kojem poljoprivrednici više neće moći čuvati sjeme svojih biljaka ukoliko ono nije u posebnom registru sjemena.
Smatraju kako je ovaj članak sporan jer će uzrokovati ugroženost bioraznolikosti i opstanak malih OPG-ova te čak najavljuju i temeljitu analizu svih spornih dijelova prijedloga Zakona.
O tome što misle o novom prijedlogu Zakona o sjemenu razgovarali smo i s nekoliko vlasnika OPG-ova na području Zadarske županije koji su nam rekli kako smatraju da ovo što se predlaže nije dobra ideja.

Iz generacije u generaciju sade autohtone sorte
– Ja imam nekoliko sorti povrća čije sjeme sam naslijedio od mojih starih i kad ono izraste u povrće odmah se primijeti razlika. Sorta pomiroda volovsko srce ne može se usporediti kad je pravo domaće sjeme ili nekakvo uvozno. Povrće i voće od starog sjemena ima poseban »gušt«, puno jači miris i okus nego ono kupljeno u trgovinama, govori nam jedan proizvođač koji je htio ostati anoniman, a koji je, kako je rekao, jako ogorčen ovim prijedlogom.
Dodao je kako će ova odredba biti pogubna za male poljoprivredne proizvođače koji iz generacije u generaciju čuvaju domaće sjeme te iznova sade autohtone sorte.
– Ma tko će to meni zabraniti da ja sadim sjeme koje sam naslijedio, rekao je naš drugi sugovornik dodavši kako smatra da treba napraviti selekciju među sjemenjem te svakako dopustiti domaće sorte da se i dalje uzgajaju.
Naglašava kako oni ne križaju sorte već samo siju sjeme sorti koje već duže vrijeme uzgajaju tako da ne vidi ništa sporno u tome.
Boje se da se na ovaj način želi poljoprivrednike prisiliti na kupovinu određenih sorti sjemena, čime se opet ide, kako su rekli, na stranu profita, a ne misli se na proizvođače.
Iz raznih ekoloških udruga također su upozorili na ovaj prijedlog jer se boje da se na ovaj način ugrožava proizvodnja i održivost domaćih sorti.
Inače, prema prijedlogu Zakona »poljoprivredni proizvođači mogu osim kategorija navedenih u članku 13. ovoga Zakona proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo od certificiranog sjemena sorte upisane na Zajednički katalog sorata Europske unije. Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva mora biti dorađeno u skladu s člankom 17. ovoga Zakona i ne smije se stavljati na tržište. Nakon dorade dorađivač izdaje potvrdu o dorađenoj masi sjemena.
Sadržaj i oblik potvrde iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom«, stoji u novom prijedlogu zakona.

Za čuvanje i korištenje tradicijskog sjemena
Međutim, udruga Biovrt ovo tumači na način da proizvođači neće moći sijati sjeme koje nije upisano u neku od sortnih lista čime će se otežati uzgoj povrća.
O ovome smo za mišljenje upitali Željku Jurlinu iz udruge Eko Zadar koja nam je rekla kako svakako podržavaju dijalog oko Nacrta prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i napore svih koji su sudjelovali u javnom savjetovanju s općim ciljem očuvanja raznolikosti sjemena te prava poljoprivrednika i hobističkih vrtlara na čuvanje i korištenje tradicijskog sjemena.
– Koliko smo shvatile, navodno se novim zakonskim promjenama ne bi trebala ugroziti dosadašnja praksa čuvanja i korištenja sjemenja malim OPG-ovima i vrtlarima hobistima, ali nije skroz jasno hoće li oni moći prodavati svoje proizvode dobivene od vlastitog sjemena koje nije registrirano. Osobno se nismo imale priliku baviti stručnim proučavanjem ove teme, ali podržavamo dopis kojega su sastavile udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, »Biovrt – u skladu s prirodom« i udruga OPG-a Hrvatske »Život«, a u kojemu se i dalje izražava zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja na razvoj biljne genetske raznolikosti te pravo poljoprivrednika da koriste lokalno sjeme i tradicijska znanja. Dopis kojega potpisuje niz udruga bi trebao u četvrtak biti poslan saborskom Odboru za poljoprivredu i ostalim zastupnicima Hrvatskog sabora. Kao i svi, nadamo se da će se dijalog različitih strana u konačnici prevesti u kvalitetan i podržavajući zakon za sve uključene strane, rekla je Jurlina iz Eko Zadra.