Povećan broj upala pluća u Zadru

Dr. Dželalija ističe kako su za pojedinačne slučajeve upala pluća, čiji se broj povećao posljednjih mjesec dana, zatražene dodatne serološke analize. Naime, kako je upala pluća jedan je od simptoma Q groznice, dodatne serološke analize, čiji se rezultati iz Zagreba očekuju početkom sljedećeg tjedna, pokazat će je li u pitanju Q groznica ili kakva virusna upala pluća

Sezona janjenja, koja se vezuje uz kraj zime i početak proljeća, svake godine aktualizira Q groznicu, bolest koja se sa životinja prenosi na ljude. Stoga, poznati zadarski infektolog prof. dr. sc. Boris Dželalija, voditelj Odjela za zarazne bolesti u Općoj bolnici Zadar, upozorava kako se Q groznica najčešće pojavljuje krajem veljače te kroz ožujak i početak travnja, dakle, upravo tijekom nadolazećih mjeseci.
Simptomi Q groznice
Iako u Zadru ove godine još nije zabilježen niti jedan slučaj Q groznice, dr. Dželalija ističe kako su za pojedinačne slučajeve upala pluća, čiji se broj povećao posljednjih mjesec dana, zatražene dodatne serološke analize. Naime, kako je upala pluća jedan je od simptoma Q groznice, dodatne serološke analize, čiji se rezultati iz Zagreba očekuju početkom sljedećeg tjedna, pokazat će je li u pitanju Q groznica ili kakva virusna upala pluća.
– Kraj zime i početak proljeća vrijeme je kad se najčešće pojavljuje Q groznica. Iako u Zadru za sada nije evidentiran niti jedan slučaj Q groznice, u posljednjih mjesec dana povećao se broj pacijenata s upalom pluća i to iz različitih područja Zadarska županije. Kako je upala pluća jedan od niza simptoma Q groznice, koja se temeljem obavljenih pretraga ne može potpuno isključiti, za pojedine slučajeve zatražili smo dodatnu serološku analizu. Rezultati serološke analize, koje idući tjedan očekujemo iz Zagreba, potvrdit će kakva je upala pluća u pitanju, virusna ili vezana uz Q groznicu, govori dr. Boris Dželalija te pojašnjava kako sporne upale pluća, s obzirom na vremensko razdoblje u kojemu su se javile, mogu biti i vezane za gripu, odnosno jedna od njezinih komplikacija ili neku drugu virozu, ali i Q groznicu.
Što se tiče same Q groznice, ona je akutna, u rijetkim slučajevima kronična bolest. Ujedno, Q groznica je i najčešća antropozoonoza, dakle, bolest prenosiva sa životinja na ljude, koja je raširena diljem svijeta. Glavni simptomi bolesti su groznica i vrućica, jaka glavobolja, bolovi u mišićima tijela i umor, dok je pojava drugih simptoma ovisna o zahvaćenosti pojedinih organa. Uzročnik Q groznice bakterija Coxiella burnetii koja se u nepovoljnim uvjetima održava u obliku endospora, pokazujući veliku otpornost na utjecaje vanjske sredine i pritom ostaje infekciozna. Bakterija Coxiella burnetii uz optimalnu temperaturu od 15 do 20 stupnjeva Celzijevih može preživjeti na vuni i do deset mjeseci. Više od jednog mjeseca bakterija Coxiella burnetii može preživjeti na svježe smrznutom mesu te više od 40 mjeseci u vrhnju pohranjenom na sobnoj temperaturi. Grijanje pri 63 stupnja Celzijevih samo djelomično uništava Coxiellu burnetii, zbog čega je za sigurno uništenje bakterije u mlijeku potrebna pasterizacija pri 71,5 stupnjeva Celzijevih.
– Iako je primarno prirodnožarišna zoonoza, Q groznica se otisnula iz svojih prirodnih žarišta te adaptirala na domaće životinje, ovce i krave, a u novije vrijeme i koze, u kojima preživljava i koje su glavni izvor infekcije za ljude. Za širenje bolesti među životinjama najvažniji su krpelji, no važno je naglasiti da oni infekciju mogu prenijeti i na čovjeka – kazao je dr. Dželalija te istaknuo da pored ovaca, krava i koza izvor zaraze Q-groznicom mogu biti i druge životinje, poput golubova, pataka, guski, mačaka i pasa.
Ovce izvor infekcije
Zaražene životinje obično su bez simptoma bolesti, no među skotnim životinjama stada ponekad se može uočiti povećan broj pobačaja, prijevremenih okota ili okota mrtvog ploda. U posteljici, plodnim ovojima i plodnoj vodi u vrijeme okota ovaca, krava i drugih životinja izbacuju se velike količine mirkoorganizama u vanjsku sredinu, čijim se isparavanjem i sušenjem stvara aerosol, pripravan za širenje infekcije udisajem, na manjoj i većoj udaljenosti, tako da se čovjek najčešće zarazi udisanjem bakterija koje se nalaze u zraku raspršene zajedno sa sasušenim ostacima životinjskih izlučevina.
– U našim krajevima su ovce najčešći izvor infekcije za ljude. Sukladno tome najviše oboljelih je u proljeće nakon janjenja, iako su zabilježene i manje epidemije i sporadični slučajevi bolesti u ljetnim mjesecima, ali i ostalom dijelu godine zbog otpornosti bakterije Coxielle burnetii na nepovoljne vanjske uvjete – kaže infektolog dr. Dželalija.
Razdoblje inkubacije kod Q groznice traje oko 20 dana, iako može varirati između 14 do 39 dana, što uvelike ovisi o broju organizama koji inficiraju čovjeka. Infekcija većim brojem mikroorganizama rezultirat će kraćim razdobljem inkubacije, a osobe koje prebole Q groznicu stječu trajni imunitet. Klinički simptomi i znakovi izraženi su različitim zasebnim sindromima, od kojih je najčešći akutna bolest praćena povišenom temperaturom, bez upale pluća i drugih težih simptoma u trajanju dva do 14 dana. U tom slučaju konačni ishod je dobar, a kako bolest često nije prepoznata, antibiotska terapija se i ne provodi.
– Po čestoći javljanja drugi sindrom je atipični oblik upale pluća. U tih bolesnika dominantni simptomi i znakovi bolesti su visoka temperatura i jaka glavobolja, a često se javlja i nadražajni, neproduktivni kašalj, ponekad s primjesama krvi, bol u mišićima i prsištu, umor, mučnina, povraćanje i proljev, govori dr. Dželalija te dodaje kako se u tom slučaju Q groznica, odnosno sindrom atipične upale pluća liječi antibioticima.
Smrtnost kod Q groznice je rijetkost, a komplikacijama su izložene osobe koje boluju od kroničnih bolesti. Iako je Q groznica akutna bolest, ona se može manifestirati i kao kronična bolest s komplikacijama poput endokarditisa, odnosno upale srčanih zalistaka i kroničnog hepatitisa.
– Q groznica pogađa uglavnom osobe koje se profesionalno izlažu rizičnom okolišu, a tu spadaju veterinari, prerađivači mesa, osobe koje rade s ovcama i mliječnim proizvodima, uzgajivači stoke i istraživači koji rade sa životinjama. No, Q groznice nisu pošteđen ni vozači i izletnici koji prolazeći kroz određena područja nesvjesno prate staze ovaca, pritom udišući inficirani aerosol, kaže dr. Dželalija te zaključuje kako se širenje Q groznice može spriječiti jedino preventivnim mjerama u koje svakako treba uključiti edukaciju ljudi o izvoru i načinu prijenosa infekcije i postupcima dezinfekcije, kao i odlaganja životinjskih produkata koji sadrže Coxiellu burnetii.
 

 IZVORI INFEKCIJE

Kako je Coxiella burnetii vrlo zarazna i dovoljno je unijeti jednu bakteriju da bi nastala infekcija, kao jednu od obveznih preventivnih mjera svakako treba istaknuti pasterizaciju svježeg mlijeka. Naime, za sigurno uništenje bakterije Coxielle burnetii u mlijeku potrebna je pasterizacija 15 sekundi pri temperaturi od 71,5 stupnjeva Celzijevih.
Osim u svježem mlijeku, uzročnik Q groznice može se “začahuriti” i u stajskom gnojivu, koje se nerijetko kupuje za proljetne radove u vrtu. Rukovanje stajskim gnojivom može uzrokovati infekciju, a da bolesnik nikada nije bio u bliskom kontaktu sa životinjom. Stoga, oprez!