Iz Splitske banke tvrde da bi postojeći trend pada kamata mogli usporiti makroekonomski rizici i poručuju da novi porez kojim im Vlada navodno prijeti može samo povisiti kamate
Iako su protekli vikend iz Banskih dvora stizale neslužbene informacije o tome da će predsjednica Vlade zatražiti od domaćih banka da građanima i gospodarstvu snize kamate na kredite ili im u protivnom ponovo prijeti uvođenje poreza na ekstra dobit, sama Jadranka Kosor jučer je izbjegavala otvoreno potvrditi da će u srijedu pred bankare izaći s takvim prijedlogom, ali ga nije ni opovrgnula. U emisiji Hrvatskog radija “Kako vlada Vlada” premijerka je kazala da ona nigdje nije dala izjavu o tome da će od banka tražiti smanjenje kamata, ili da će im zaprijetiti uvođenjem poreza, ali da od njih u srijedu očekuje prijedlog kako one misle pomoći u gospodarskom oporavku Hrvatske.
– Prošle godine razgovarali smo o uvođenju poreza na banke i dobili smo naznake od banaka da bi to moglo imati posljedice na građane. Dogovorili smo tada s bankama da one predlože model po kojem će pridonijeti prevladavanju krize, poručila je Kosor. Govorila je o tome da prvenstveno očekuje sudjelovanje banka u Vladinom modelu poticanja stanogradnje te njihov jači angažman u dorađenom modelu A kreditiranja gospodarstva. Poručila je da “banke koje žive u Hrvatskoj i dobro posluju u Hrvatskoj moraju snositi dio tereta sadašnje krize”.
Ništa službeno
U Vladi nitko službeno ne želi govoriti o mogućoj inicijativi za smanjenje kamata i uvođenje poreza bankama, ali neki naši sugovornici napominju da je prilika za taj porez propala krajem prošle godine, kad se istovremeno s takvim potezom trebalo i značajnije rezati proračunske rashode. Pojedini ministri priznaju da ionako očekuju od banka da postupno snižavaju kamate, ali i to da bi u izbornoj godini bilo ludo negirati da se to dogodilo kao posljedica Vladine inicijative, pogotovo nakon dvogodišnjeg rasta kamata i rata koje su se sručile na građane. Samo na kredite u švicarcima kamate su rasle i do dva postotna poena, a uz promjene tečaja, rate su u dvije godine narasle i do 22 posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci mogućnost sniženja kamata i uvođenja poreza bankama jučer nisu željeli komentirati. Kad se ta inicijativa pojavila prošle godine u središnjoj banci usprotivili su joj se uz napomenu da bi se teret ionako prelio na leđa građana. U domaćim bankama Vladinu eventualnu inicijativu uglavnom nisu željeli komentirati, jedino su se u Spliskoj banci potrudili objasniti kakve su mogućnosti snižavanja kamata i posljedice uvođenja novog poreza.
Pritisci na kamate
– Na razini bankovnog sustava izvjesno je da bi uvođenje novog poreza na banke za posljedicu imalo zaustavljanje trenutnog trenda pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno vjerojatni su čak i pritisci na povećanje kamatnih stopa. Naime, teret novog nameta bi se vrlo vjerojatno raspodijelio između poslovnih banaka i klijenata. Također je činjenica da bi ovakav potez smanjio kreditnu aktivnost banaka što bi usporilo oporavak cjelokupnog gospodarstva, ali i odgodilo nužni investicijski ciklus u realnom gospodarstvu pred ulazak Hrvatske u EU, procjenjuje Tomislav Krpan, prokurist i glavni direktor za poslovanje s građanstvom, malim poduzetništvom i obrtom Splitske banke. Krpan smatra i da bi to značilo pritisak na rast inozemnog duga privatnog sektora te povećanja ranjivosti hrvatskog gospodarstva, a najveća negativna posljedica bila bi na tečaj kune. Dogodio bi se, po njemu, i odljev kapitala iz Hrvatske.
Krpan podsjeća da se u 2010. godini već dogodio trend pada aktivnih kamatnih stopa za kredite građana i poduzeća. Taj trend, upozorava on, usporavavaju makroekonomski rizici, što potvrđuje i smanjenje kreditnog rejtinga države koje za posljedicu ima povećanje cijena zaduživanja svih domaćih sektora, pa tako i banaka. Očekuje se i povećanje udjela “loših kredita” u ukupnom kreditnom portfelju, što smanjuje mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa. Nije Krpan zaboravio spomenuti ni visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem tržištu, koje doprinose višim kamatnim stopama.
Rast loših kredita
– U 2011. godini očekujemo da se nastavi trend pada kamatnih stopa i to zbog daljnjeg rasta konkurentskih pritisaka u uvjetima opadajuće potražnje za kreditima. Ipak, navedeni čimbenici uvelike će utjecati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa, a na njih ipak poslovne banke ne mogu značajnije utjecati, poručuje Krpan.
Što se tiče udjela loših kredita u ukupnim plasmanima banka, oni su s 3,1 posto s kraja 2007. godine u 2010. godini narasli na više od deset posto, što znači da je svaka deseta kuna koju su banke odobrile rizična za naplatu, pa prema tome rastu i rezervacije koje banke moraju spremiti.
Građani trenutno bankama duguju oko 120 milijardi kuna, od čega je polovica nenamjenskih kredita, uglavnom kredita na kartice.
Mudriniću dodatni porez neprihvtljiv
“Porezni presing je u Hrvatskoj previsok ne samo za telekom sektor, nego i za čitavo gospodarstvo i građane, pa je bilo kakvo uvođenje dodatnih poreza neprihvatljivo. Štoviše, treba smanjiti dio poreza koji nam stvaraju manje konkurentno gospodarstvo. I neto plaće građana su niže zbog toga jer nam je sadašnje porezno opterećenje previsoko”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a. “Treba nam i širi paket mjera koje će biti primjenjive u rokovima. Ne trebaju nam samo najave, trebaju nam konkretni rezultati. Ako se država trenutno zadužuje uz kamatu od sedam posto, teško da gospodarstvo može dobiti manje od devet do deset posto kamata, a onda ni povrat na kapital ne može biti veći od toga”, poručio je Mudrinić.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Zadar
zatvaranje cesta
VAŽNA OBAVIJEST Uskoro utrka Wings For Life uz posebnu regulaciju prometa
Moda
zadarski concept store