Vlada pomaže banke milijardom kuna

Dok poljoprivrednici gube 900 milijuna kuna subvencija, banke oslobađaju od poreza na reinvestiranu dobit, kaže Željko Lovrinčević

Banke u Hrvatskoj lani su nastavile poboljšavati financijske rezultate: povećale su dobit i smanjile gubitke. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, prošle godine ostvarile su bruto dobit od 4,7 milijardi kuna, ili 400 milijuna više nego 2010. godine. Istodobno, njihovi gubici smanjeni su na oko 107,6 milijuna kuna, a zabilježile su ih ponajprije male banke, ili svaka četvrta od ukupno 32 banke u Hrvatskoj.
Najveću dobit prije oporezivanja, očekivano, postigla je Zagrebačka banka, u iznosu od 1,63 milijarde kuna. Slijede Privredna s 1,38 milijarda, Erste s 803 milijuna, Raiffeisen sa 382 i Splitska sa 183 milijuna kuna bruto dobiti. Kako je moguće da financijske institucije sve bolje posluju dok ostatak gospodarstva u Hrvatskoj stenje pod recesijom?
Bolje nego u eurozoni
– Banke smanjuju kreditiranje, što nije dobro. Veću dobit ostvarile su zbog povećanih naknada, provizija i smanjenja troškova, procjenjuje analitičar Žarko Primorac. No, te financijske rezultate, kaže, treba uzeti s oprezom jer iz njih nije vidljivo koliko su banke odvojile za rezervacije zbog nenaplativih kredita. Banke u Hrvatskoj u boljem su stanju nego u eurozoni, jer su bolje kapitalizirane, dodaje Primorac, a to potvrđuje i podatak HNB-a da im je prosječna adekvatnost kapitala veća od 19 posto.
Banke dobivaju naputke od matica u inozemstvu koliko dobiti moraju ostvariti na kraju godine, objašnjava Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Budući da je struktura bankarskog sustava u Hrvatskoj oligopolna, banke će tu očekivanu dobit, kaže, ostvariti na dva načina: ili povećanjem troškova kredita, ili smanjenjem svojih troškova.
– Bankama su pasivne kamate sada pale na povijesno niske razine. Smanjeni su im i troškovi izvora kapitala, ali kamate nisu smanjivale. Tako su ostvarile rast dobiti, procjenjuje Lovrinčević, koji se već dugo zauzima za uvođenje poreza na banke, u situaciji kad Vlada mora smanjiti državni proračun, što nailazi na otpor različitih socijalnih skupina.
— više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista