Mliječni rat: Hrvatska u mlijeku iz BiH pronašla aflatoksine

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
mlijeko_prosvjed
PIXELL

Hrvatska granična inspekcija na prijelazu Stara Gradiška jučer je, kako doznaje naš list, pronašla kancerogene mikotoksine, konkretno aflatoksine, najtoksičniju podgrupu mikotoksina, u velikoj pošiljci tetrapak mlijeka iz Kozarske Dubice u Republici Srpskoj, namijenjenog prodaji u Hrvatskoj. Riječ je o pošiljci trajnog mlijeka s 2,8 posto mliječne masti, u pakiranjima od jedne litre, koje u Hrvatsku uvozi Mljekara Sinj.

U Ministarstvu poljoprivrede odbili su našem listu komentirati ovu informaciju, no nisu je niti demantirali. Na upit što je, i u koliko mlijeka pronađeno na graničnom prijelazu Stara Gradiška, pomoćnica ministra Mirjana Mataušić-Pišl našem je listu odgovorila da nam "neće ništa reći", i da se "strpimo do sutra". Znači li to da Ministarstvo rezultate započetog "rata mikotoksinima" između Hrvatske i BiH namjerava objaviti danas, vidjet će se. Danas će Ministarstvo, kako se neslužbeno doznaje, sigurno objaviti rezultate laboratorijskog, sveobuhvatnijeg testiranja mlijeka iz Vindije i Dukata, obavljenog u Beču.

Od polja do stola

Otkrivanje aflatoksina i u mlijeku iz BiH, nakon što je BiH aflatoksine pronašla u našem mlijeku Vindije i Dukata, nameće nekoliko pitanja - pijemo li već duže vrijeme izrazito kancerogene mikotoksine, budući da testiranja na njih do sada, čak ni u redovitom monitoringu, nije bilo, sve dok BiH inspekcija aflatoksine nije pronašla u mlijeku Dukata i Vindije na tamošnjem tržištu? Sada smo i mi, "uzvraćajući udarac" BiH, počeli testirati njihovo mlijeko koje ulazi u Hrvatsku i odmah, što potvrđuje nalaz iz Stare Gradiške, pronašli opasne aflatoksine. Kako potvrđuju i sami mljekari, u redovitom se monitoringu kontrolira, između ostalog, prisustvo bakterija, ali na mikotoksine do sada kontrole nije bilo, osim ukoliko ju netko u lancu "od polja do stola" nije naručio, i platio sam. Prošle je godine referentni laboratorij u Križevcima na mikotoskine ispitao samo 18 uzoraka stočne hrane koji su, srećom, bili negativni, i čije su ispitivanje seljaci platili sami. Zbog čega se stočna hrana, ali i gotovi proizvodi životinjskog porijekla nisu barem u posljednje vrijeme testirali na opasne mikotoksine, kad se zna da je bila suša i da su mikotoksini, plijesan, posljedica te suše, iz Ministarstva poljoprivrede našem listu nisu odgovorili. Očito je napravljen velik propust kojim će se morati pozabaviti više ministarstava zajedno.

Osim toga, tko sada može pouzdano tvrditi da je Vindijino i Dukatovo mlijeko s mikotoksinima zaista stiglo s hrvatskih farmi, a ne iz uvoza, kao i to, općenito, da mikotoksinima nije zatrovano svo mljeko koje pijemo, bilo domaće ili iz uvoza?! Kako su pokazala preliminarna ispitivanja na mikotoksine u mlijeku uzetom s većeg broja domaćih farmi, prisustvo opasne plijesni pronađeno je u 70 posto uzoraka, što će se provjeriti daljnjim ispitivanjima.

Ozbiljne posljedice

Žitarice malog zrna, poput pšenice, zobi, raži, ječma i riže, kao i velikog zrna - kukuruz, odnosno uljarice poput kikirikija, te voće i povrće, mogu biti podloge za rast plijesni tijekom uzgoja, prerade i uskladištenja. Povišena vlaga i temperatura pogoduju rastu plijesni, a kontaminacija hrane i stočne hrane mikotoksinima rezultira ozbiljnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama. Mikotoksini su otrovi visoke akutne toksičnosti no mogu imati karcinogena, mutagena i imunotoksična svojstva. Ljudi i životinje mikotoksinima su najčešće izloženi putem kontaminirane hrane, dok su drugi načini izloženosti (disanjem, preko kože i parenteralno) daleko rjeđi.

Riječ je o stabilnim spojevima koji se često nalaze i u već gotovom proizvodu, makar je on prošao tehnološku obradu. Gotovo svi mikotoksini su citotoksični, što znači da uništavaju stanične strukture. Poznato ih je više od 400 različitih vrsta, pri čemu su u hrani najčešći aflatoksini, okratoksin A, fumonizini, zearalenon i drugi. Aflatoksini su najtoksičnija podgrupa mikotoksina, dosad najpoznatiji kancerogeni agensi.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno