Otkrijte tajne podzemnog svijeta u speleološkoj školi!

Slika korisnika valentinam
SVJETLO U JAMI
Plan nam je posjetiti Modrič špilju te nakon toga sa školarcima proći tehnike penjanja u Karinu. Posjetit ćemo jamu Rastovača na području Prosenjaka te jamu Pod Klimentom u NP Paklenica, Golubinku u Bukovici, a na kraju planiramo ići u Kitu Gaćešinu ili neku od dubljih jama na području Crnopca, otkriva Dino Taras
SO Liburnija
Na području Zadarske županije je na stotine speleoloških objekata, najveći broj njih na području Crnopca

Ljudsku maštu oduvijek zaokuplja ono što je nepoznato, a najveće tajne za znanstvenike još uvijek kriju dubine ocena te podzemlje. Prvi koji ulaze u dubine zemlje i istražuju što se tamo nalazi su speleolozi. Speleološki odsjek Liburnija Planinarskog društva Paklenica najstariji je u Hrvatskoj, a osnovan je još 1900. godine kao dio Planinarsko-turističkog društva Paklenica. Odsjek se bavi istraživanjem speleoloških objekata te je i dalje vrlo aktivan. Ovih dana započet će i speleološka škola, a to nam je bila prilika da o ovoj sportsko-znanstvenoj aktivnosti porazgovaramo s Dinom Tarasom, pročelnikom SO „Liburnija“.

U dinarskom kršu opisano 1200 špiljskih vrsta

Speleološka škola započinje uvodnim predavanjem 19. veljače i trajat će mjesec i pol dana, a ovoj put obučit će šest polaznika. Predavanja će se održavati dva puta tjedno sa šest dvodnevnih izleta u prirodu na kojima će školarci imati priliku posjetiti speleološke objekte i naučiti kako svladavati vertikalne ulaze te se sigurno spustiti u podzemni svijet.

- Terenska nastava održava se u Zadarskoj županiji, a objekti koje ćemo posjetiti su na području Parka prirode Velebit i Nacionalnog parka Paklenica. Plan nam je posjetiti Modrič špilju te nakon toga sa školarcima proći tehnike penjanja u Karinu. Posjetit ćemo jamu Rastovača na području Prosenjaka te jamu Pod Klimentom u Nacionalnom parku Paklenica, Golubinku u Bukovici, a na kraju planiramo ići u Kitu Gaćešinu ili neku od dubljih jama na području Crnopca ovisno o meteorološkim prilikama, otkriva Dino Taras.

Uz praktična znanja polaznici škole imaju priliku učiti o osnovama speleologije, geologije, krša i krških fenomena, o planinarskoj i speleološkoj opremi, orijentaciji u prirodi te čvorovima i crtanju speleoloških objekata, kao i bivakiranju u prirodi. Osim toga posebno zanimljiva predavanja bit će ona o arheološkim i paleontološkim nalazima te živom svijetu u podzemlju.

- Nakon završene škole s našim klubom SO „Liburnija“ polaznici mogu istraživati jame na našem području, kao i sudjelovati u raznim istraživanjima s drugim društvima koja organiziraju kampove na kojima se istražuju duboke i velike jame, kaže Taras.

Nakon završenog speleološkog tečaja dobiva se zvanje speleološkog pripravnika, a zatim je moguće i krenuti dalje te usvojiti specifična znanja za neke od posebnih tehnika. Mnogi speleolozi pomažu znanstvenicima ili su i sami znanstvenici koji se bave geologijom, geografijom, paleontologijom i arheologijom, a postoje i biospeleolozi. Naime, dinarski krš obiluje brojnim špiljskim vrstama i podvrstama, a opisano ih je oko 1200. Posebno zanimljiva su nedavna otkrića biospeleologa u kojima su na našem području pronađene endemske vrste štriga liburnijska velekamenjarka, odnosno Eupolybothrus liburnicus te stonoga Geophilus hadesi, dok je u špiljskom sustavu Lukina jama – Trojama pronađen jedini zasad poznati leteći troglobiont – Troglocladius hajdi.

Impozantna jama Mamet

Speleolozi SO „Liburnija“ najviše rade na istraživanju i popisivanju speleoloških objekata na području Zadarske županije.

- Imamo četrdesetak osoba koje se bave speleologijom, iako je pet do šest stvarno aktivnih članova, dok su drugi poluaktivni. U posljednje vrijeme najviše smo koncentrirani na Bukovicu i nove jame u okolici Lišana koje jedan naš član pronalazi. Lokacije su lako dostupne, pa nam ne treba tri do četiri sata da dospijemo do njih. Proteklih godina istraživali smo na području istočno od Prosenjaka na južnom Velebitu u području Parka prirode. U registar smo predali pedesetak istraženih objekata s cjelokupnom dokumentacijom. To su nacrt, zapisnik i svi ostali dokumenti. Međutim, broj je puno veći jer nisu sve istražene i dokumentirane na način koji katastar zahtijeva, a osim nas, na ovom području istraživanja vrše i druga društva, kaže Taras.

Istaknuo je kako je prema podacima koje ima do sad poznato više tisuća do sada istraženih špilja i jama, a to je daleko od nekog konačnog broja. Na području Zadarske županije nemamo točne podatke koliko je speleoloških objekata, a riječ je o stotinama, od kojih je najveći broj na području Crnopca.

- Crnopac ima mnoštvo objekata među kojima se posebno ističe sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka, koji je s više od 34 kilometra najveći špiljski sustav Dinarida i njega istražuju članovi Speleološkog odsjeka HPD Sv. Mihovil. Tamo istraživanja vrše i članovi SO HPD Velebit koji istražuju jamu Muda labudova te se pokušava naći spoj čime bi se ovaj sustav povećao za dodatnih 10 kilometara. Impozantan objekt koji se nalazi u našoj županiji je i jama Mamet koja je na području Prosenjaka, a tamo je neprekinuta vertikala od 200 m, od čega 131 u prevjesu. To je i jama koja je široj javnosti poznata od kada je u nju prije nekoliko godina s padobranom skočio Felix Baumgartner, čovjek koji je s padobranom skočio iz svemira, govori Taras te nadodaje kako su na Crnopcu jame najvećih volumena kao što je Munižaba s volumenom 1,9 milijuna metara kubnih, kao i Burinka s 1,1 milijun m3, a prema starijim podacima Kita Gaćešina imala je 1,4 milijuna m3, iako je sada sigurno više.

Oni koji žele saznati više o podzemlju, a nisu se spremni baviti speleologijom i ulaziti u jame te se s konopom spuštati niz vertikale imaju priliku posjetiti špilje koje su otvorene za turističke posjete. Na području Zadarske županije to su Cerovačke špilje i Modrič špilja u Parku prirode Velebit te Manita peć u Nacionalnom parku Paklenica.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)