Pjevaj majko ratara i bekrija

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Autor: 
Nije da mi u Kolanu, i uopće na Pagu, ne bi uzeli u zakup državne pašnjake, ali njih jednostavno nema. No, i mi imamo OPG-ove i sirane kojima su pašnjačke površine itekako potrebne. Hoće li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu za otočne poljoprivrednike predvidjeti neke druge benefite?
Marin GOSPIĆ

Poznati refren kultne pjesme  "Pjevat će Slavonija", autora  teksta Miroslava Slavka  Mađera, glasi "Pjevaj majko  ratara i bekrija". Pjesma je najljepša  u izvedbi Vice Vukova, a njoj sam, ne  bez razloga, suprostavio stihove Stjepana Benzona "Škrta zemlja daje sve ono ča more", iz pjesme  "Bodulska balada", također u izvedbi Vice Vukova.

I jedna i druga pjesma su himnične, jer veličaju  kraj koji opisuju, u ovom slučaju Slavoniju i otoke, odnosno Slavonce i otočane (Bodule), ali u isto vrijeme imaju i elegičan prizvuk, jer pjevaju o  teškim uvjetima života i rada, kako u Slavoniji, tako i na otocima.

Zemlja onome tko je ima

Usuđujem se postaviti pitanje: Hoće li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojega je Vlada  uputila Hrvatskom saboru na usvajanje, omogućiti bolje uvjete života i rada u ruralnim sredinama, bilo na plodnim slavonskim ravnicama, bilo na škrtom otočnom kršu? 

Vladajući i oporba su, kako to priliči onima koji  obnašaju vlast i onima koji bi na vlast htjeli doći,  odmah zaratili s amandmanima i polemikama  oko toga je li Zakon rađen za velike, ili male poljoprivrednike, odnosno, tko će imati prednost u  dobivanju državne zemlje. Sve u svemu, dugo  najavljivani Zakon, dok pišem ove retke, nije  prošao u Saboru, nego je otišao na doradu.

Ministar poljoprivrede, kako za saborskom govornicom, tako i u svojim obraćanjima medijima,  ponavlja da je Zakon pisan za male poljoprivrednike tj. OPG-ove, i da će oni imati prednost pri  dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Ono  će se dodijeljivati po vrlo povoljnim uvjetima i na  rok od 25 godina koji se, ako se posluje po uzusima dobrog gospodarenja, može udvostručiti. Naglašavam, riječ je o državnom poljoprivrednom  zemljištu. Njega, Bogu hvala, uglavnom neobrađenog i zapuštenog, u našim nizinskim krajevima, kao što je Slavonija, ima na pretek. I zato  "Pjevaj majko ratara i bekrija!"

Otok bez državnih pašnjaka

Ali, što ćemo s krškim krajevima kao što su otoci, gdje su pašnjačke i ostale poljoprivredne površine čak i prostorno limitirane, a državnog poljoproivrednog zemljišta gotovo da i nema? Tamo  ćemo i dalje pjevati "Bodulsku baladu": "Škrta zemlja daje sve ono ča more..."

Na otoku Pagu je sve ono što je ograđeno kamenim suhozidima još od 1926. godine dodijeljeno seljačkim domaćinstvima, kao u Kolanu,  na primjer. Ono što je državno zemljište na otoku Pagu, je još u bivšoj  državi bilo dodijeljeno tzv. društvenim poduzećima, a tako je i dan danas. Ovce na tim pašnjacima vodile  su se u bivšoj državi kao državne rezerve, a danas se navodno, koriste za  poticaje iz nacionalnih rezervi.

Nije da mi u Kolanu, i uopće na  Pagu, ne bi uzeli u zakup državne pašnjake, ali  njih jednostavno nema. No, i mi imamo OPG-ove  i sirane kojima su pašnjačke površine itekako potrebne. Hoće li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu za otočne poljoprivrednike predvidjeti neke druge benefite? E, pa neće. Predlagatelji Zakona valjda smatraju da se otočani trebaju baviti  ugostiteljstvom i turizmom, pa su im još na  početku mandata Vlade, za stimulans podigli  PDV s 13 na 25 posto. 

Novi Zakon ukida Agenciju za poljoprivredno  zemljište. Bilo bi logično da ovaj Zakon otvara put  ka komasaciji. Ali, kako ako ukida Agenciju za  poljoprivredno zemljište? 

Mnogi seljaci su zabrinuti što Zakon dodijelu  zemlje vraća "lokalnim šerifima", pa bi umjesto  komasacije mogli imati KOSMASACIJU.

Mjera protiv sapinjanja ovaca

Ako niste znali, EU će Hrvatskoj uskoro odobriti  novu mjeru iz programa ruralnog razvoja. Nećete  vjerovati, ona će se zvati Mjera ruralnog razvoja -  dobrobit životinja. Dobrobit životinja ne podrazumijeva samo fizičku dobrobit životinja, nego i  psihološku. Glavni cilj ove mjere je poboljšati  standarde u hranidbi, smještaju i pristupu ispaši. 

Mjera Dobrobit životinja je uvrštena u Program  ruralnog razvoja, a potencijalni korisnici bit će oni  koji će proizvoditi po standardima koji su iznad  temeljnih za pojedinu vrstu životinja. Među te  spada transport bez mučenja, suzbijanje bola,  straha i tjeskobe. Tako bi meso i mlijeko proizvedeno na ovaj način imalo povećanu kvalitetu i, tako označeno bolju cijenu na tržištu.

Korisnik koji podnosi zahtjev Agenciji za  plaćanje mora, da bi ušao u sustav potpore, završiti izobrazbu od minimalno četiri sata u godini  u kojoj je podnio zahtjev, što valja priznati, ne  predstavlja posebnu težinu. U zahtjevu za Mjeru  korisnik mora navesti za koju kategoriju životinja  se natječe i koje zahtjeve namjerava provoditi. 

Uvjete koje je korisnik naveo da će poboljšati,  na terenu će kontrolirati Agencija.

Dragi moji paški pastiri, ako se želite prijaviti  za ovu mjeru, zaboravite sapinjanje ovaca. Borci  za dobrobit životinja bi rekli, ne samo da sapinjanje ovaca ne može proći Mjeru dobrobit životinja,  nego bi to trebao biti eliminacioni kriterij za dobivanje ostalih potpora, kada su u pitanju ovce.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)