"Čini mi se kao da je izbačeno ono izrazito kreativno i otvorenog uma"

Slika korisnika anamarijabilan
SPORENJA OKO LEKTIRE Zadarski pisci o popisu koji diže prašinu
Izbacivanje iz lektire knjige kao što je Dnevnik Anne Frank i Malog princa, i niz ostalih prekarsnih naslova, meni je osobno problematično. Gledajući djela koja su izbačena za osnovnu školu čini mi se da je izbačeno ono izrazito kreativno i otvorenijeg uma, kazao je Frane Herenda
arhiva Zadarski list
Dio knjiga koje su izbačene s popisa obavezne lektire

Novi popis lektire za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, a koji je objavljen prošlog tjedna, izazvao je burne reakcije struke i javnosti. Prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, niti jedan suvremeni hrvatski i strani književnik nije završio na popisu obavezne lektire, nego samo tzv. klasici. Tako se među brojnim naslovima “izbačenima” s popisa obavezne lektire nalaze Mali princ, Ježeva kućica, Dnevnik Anne Frank, Srebrne svirale, Smogovci, Grga Čvarak, Alisa u Zemlji čudesa, Breza, Poštarska bajka, Petar Pan, Pinokio, Pipi Duga Čarapa, Strah u Ulici lipa, Junaci Pavlove ulice, Heidi i brojni drugi.

No, nije trebalo proći dugo da se na kritike oglasi ministrica Blaženka Divjak pa je tako na svojem Facebook profilu objavila kako očito postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire, dodavši da je kao ministrica shvatila jasnu poruku te da će uvažiti kritike.

Anketni upitnik za učitelje

- Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela, najavila je Divjak dodavši da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica.

- Oni svaki dan provode s učenicima i najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja, poručila je ministrica Divjak.

Ravnatelji i profesori učenika zadarskih osnovnih i srednjih škola nisu nam htjeli komentirati odluku o novom popisu lektire dok to, kako kažu, ne bude razrađeno, ali popričali smo za zadarskim piscima koji su itekako imali što za reći.

Pisac Frane Herenda prokomentirao nam je kao pisac, čitatelj ali i roditelj. 

- Izbacivanje iz lektire knjige kao što je Dnevnik Anne Frank i Malog princa, i niz ostalih prekarsnih naslova, meni je osobno problematično. Gledajući djela koja su izbačena za osnovnu školu čini mi se da je izbačeno ono izrazito kreativno i otvorenijeg uma. Što će djeci preostati? Moramo biti svjesni da je posao lektire naučiti djecu kreativnom razmišljanju i općenito, da zavole knjige i čitanje, a npr. Dnevnik Anne Frank je nešto s čim se djeca mogu poistvojetiti, i to je bio jedini naslov iz kojeg su djeca učila o holokaustu, kazao je Herenda.

Žalosno je izbaciti Ježevu kućicu i Malog princa

Pisac Robert Nezirović također je neugodno iznenađen odlukom.

- Izbačeno je pregršt sjajnih knjiga iz lektire naših učenika, ali to je samo sve u skladu s balkanskim politikama, a to je da sve što je bilo prije, nije valjalo. Jedino me tješi izjava ministrice da će provesti anketu kojom će se utvrditi što bi bilo najbolje za lektiru, kazao je Nezirević naglasivši kako je smisao lektire stvoriti želju za čitanjem, a koje među djecom gotovo više da i nema. 

- Smatram da se ne može na tako jedan brutalan način izbaciti knjige poput Ježeve kućice, Malog princa i dr. Sve u svemu, žalosno, kazao je Nezirović.

Književnica Iva Pejković, predsjednica Udruge zadarskih pisaca ZaPis, kaže kako je uvijek i bit će polemika kada se provode reforme, pa i sada kada se radi na kurikulumu hrvatskog jezika. No, Pejković kaže kako se ne sjeća kada se na društvenim mrežama toliko dijelila slika knjige/knjiga! 

- S jedne strane drago mi je da se nismo uspavali i da nam je još uvijek stalo do pisane riječi, posebno kada govorimo o prvim knjigama-uspomenama...ljubav prema čitanju počinje s prvom slikovnicom, pjesmom, bajkom, a nastavljamo je razvijati u sklopu odgoja i obrazovanja. Lektira učenicima predstavlja obavezu, ali u tom moru obaveza uvijek ima knjiga koje budu ona iskra zbog koje će netko postati (manje ili više) strastveni čitatelj, kaže Pejković dodavši kako svi naslovi koji su "izbačeni" iz lektire u sebi nose neku inovativnost, kreativnost, pa čak i buntovnost, Zar je to toliko nepoželjno, pita se mlada zadarska književnica. 

 
 
 

MZO: Ništa nije izbačeno iz popisa  lektire!

Brzi odgovor stigao nam je iz Ministarstva oznnaosti i obrazovanja iz kojeg napominju kako ništa nije izbačeno. Inačica koja je bila na javnom savjetovanju, stoji  dalje u odgovoru, nije sadržavala popis niti klasičnih književnih djela niti suvremenih. Na preporuku HAZU-a, u kurikulum je uvršten kanon klasičnih književnih djela  kao preporuka za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka, a suvremena djela nastavnik  bira autonomno.
- Tijekom osnovne i srednje škole učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita  određeni broj cjelovitih književnih tekstova koje učitelj/ nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih ishoda. U kurikulumu su navedeni samo obvezni, a ostale bira  nastavnik. Također, učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje, odgovorili su iz MZO.
Moderne pisce u lektiru uvrštava sam nastavnik koji najbolje poznaje učenike kojima predaje.
Ministarstvo je osiguralo povećan iznos sredstava za nabavu knjiga (5,2 mil kn) za  školske knjižnice u 2019. godini te će uskoro donijeti odluke o dodjeli sredstava, kako bi se knjižnice, u skladu s novim kurikulumom opremile obveznom lektirom, te  ostalim knjigama koje nastavnici hrvatskog jezika samostalno izabiru.
 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno