Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Život posvećen evanđelju i ljudima našeg vremena

Autor: Marija Ćurko

14.03.2008. 23:00
Život posvećen evanđelju i ljudima našeg vremena

Foto: ZL



Već se sada može reći da je gradu Zadru preminuli nadbiskup na duga desetljeća, u bitnome, postavio zdrave pastoralne temelje. Polazeći od tih ostvarenja ubuduće će trebati samo pratiti rast grada Zadra te dograđivati na postignućima nadbiskupa Oblaka, ističe zadarski nadbiskup mon. Ivan Prenđa
Danas se navršava mjesec dana od smrti zadarskog nadbiskupa u miru mons. Marijana Oblaka koji je umro 15. veljače u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva. Sa životom, djelovanjem te bogatim svećeničkim i nadbiskupskim radom mons. Oblaka upoznao nas je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa. Malo je poznato da je njegov prijedlog o zajedničkom moljenju Očenaša u misi, svećenika i puka, prošao na Koncilu i ušao u liturgiju cijele Katoličke crkve.
Iz Oblakove biografije
Mons. Prenđa izrazio je zahvalnost za sve ostvareno u svećeničkom i biskupskom poslanju mons. Oblaka, kao i za njegov život posvećen evanđelju i ljudima našeg vremena. “Pred Bogom i pred ljudima ova Crkva zadarska, želi zahvaliti za iskazanu pastirsku ljubav preminulog nadbiskupa, kako bi kod Oca nebeskog primila zasluženi vijenac nagrade, u nebu”. – Nadbiskup Marijan Oblak, sin Ante i Marije, rođene Uglešić, rođen je 8. prosinca 1919. godine u Velom Ratu na Dugom otoku. Dočekali su ga kao dar Bezgrješne Majke te ga nazvali Marijanom. I kao da je Marija zbilja preuzela želje njegovih roditelja, jer mu je zaista tijekom čitava njegova života pokazala posebnu skrb i svoju majčinsku zaštitu. On, naš nadbiskup prihvatio je Bezgrješnu kao uzor svoga služenja Kristu i Crkvi. “Cum Maria” je postao program njegova biskupskog služenja. Za vrijeme njegova djetinjstva, još u devetoj godini života, na obiteljski dom se spustila teška kušnja. Naime, smrt je ugrabila dragoga oca. Na majku i na djeda je pao zadatak uzdizanja djece u obitelji.
– Nadbiskup Oblak prošao je klasičan put prema svećeništvu. U župi je susreo snažni lik svećenika – župnika i otkrivao svećeničko poslanje. Nakon šestog razreda osnovne škole u rodnom Velom Ratu, postao je sjemeništarac u Sjemeništu u Šibeniku. Bogosloviju je započeo u Splitu, i ostao u njoj jednu godinu. Kako nije bilo moguće nastaviti bogoslovni studij u Splitu zbog talijanske okupacije Dalmacije, otišao je u Đakovo. Nadalje predstavivši put prema svećeništvu mons. Oblaka i službe koje je obnašao.
– U teškim ratnim godinama sazrijevao je za svećeništvo. U Šibeniku 5. kolovoza 1945. godine bogoslov Marijan zaređen je za svećenika.
Odlukom šibenskog biskupa mons. Milete postao je prefekt u šibenskom Sjemeništu i kateheta u Gimnaziji u Šibeniku (1945. – 1949.). Kada je otvoreno sjemenište “Zmajević” u Zadru 1949. imenovan je prefektom – odgojiteljem i vjeroučiteljem na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji (1949. – 1951.). Kroz to vrijeme školovao se na izvanrednom studiju hrvatskog i francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao oba studija, 1955. Nakon toga nastavio je svoj rad sve do 1958. godine u Sjemeništu, kao odgojitelj i profesor. Pomoćnim biskupom nadbiskupa Mate Garkovića imenovan je 30. travnja 1958. Od 1958. pomoćni je biskup i generalni vikar mons. Mati Garkoviću te rektor novoosnovanog Bogoslovnog sjemeništa sve do 1970. godine. Imenovan je 1959. i nadzornikom Nadbiskupske klasične gimnazije kroz niz idućih gdina, kaže mons. Prenđa nastavivši navoditi dijelove životnog puta mons. Oblaka.
Nemjerljivi doprinosi Zadru
– Nakon smrti nadbiskupa Garkovića, 26. svibnja 1968. kraće je vrijeme kapitularni vikar (1. VI. 1968.), pa zatim administrator Nadbiskupije (2. V. 1969.), a 21. studenog 1969. prezentira bulu imenovanja Stolnom kaptolu o imenovanju za rezidencijalnog zadarskog nadbiskupa, 67. u nizu nadbiskupa i 111. u ukupnom nizu dijecezanskih biskupa u kronotaksi pastira Zadarske nadbiskupije. Nadbiskupiju je vodio od 1969. do 1996. godine. Na dan biskupskog ređenja u Zadru, 6. srpnja 1958. mons. Oblak je izjavio: “U punini odgovornosti i u punini suvremenosti i potrebe Kristova evanđelja, preuzimam kao biskup onu istu baklju svete vjere, preuzimam ono isto Kristovo evanđelje koje su pred jedanaest stoljeća sveta Braća Ćiril i Metod naviještala starim Slavenima.”, čulo se u govoru mons. Ivana Prenđe, koji je potom cjelovito predstavio pastirsku, svećeničku i proročku službu nadbiskupa u miru.
– Svjestan, dakle, riječi apostola Pavla: “Kristova nas ljubav obuzima i potiče” (2 Kor 5, 14), nadbiskup Oblak zacrtao je nekoliko bitnih smjerova djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji.
Najprije zajedno s mons. Matom Garkovićem, a kasnije i sam udara temelje evangelizaciji svoje Crkve, tako što posebnu brigu i ljubav pokazuje prema Sjemeništu i Klasičnoj gimnaziji. Kasnih pedesetih godina osnovali su Visoku teološku školu i Bogoslovno sjemenište u Zadru. Kada je u Domovinskom ratu Sjemenište pretrpjelo teško bombardiranje, nadbiskup je prionuo temeljitoj rekonstrukciji njegova zdanja. Teološka škola je, nakon određenog vremenskog razmaka, nastavila živjeti u današnjem obliku Visoke teološko – katehetske škole koju je utemeljio 1992. godine u tijeku Domovinskog rata, upravo nadbiskup Oblak. Trudio se čitati znakove vremena i na drugim područjima života mjesne Crkve, posebno revnujući za kler Zadarske nadbiskupije. Naime, njegova posebna pastoralna briga pokazivala se posebno prema svećenicima. Zato su napori za trajnu duhovnu obnovu klera, ali i pastoralnu i intelektualnu, u nadbiskupovu srcu zauzeli posebno mjesto. Započeo je redovite mjesečne susrete ili rekolekcije za svećenike, kao i za redovnice, s unaprijed određenim duhovnim i pastoralnim programom za čitavu pastoralnu godinu. Uveo je i godišnji Svećenički dan te Svećeničku skupštinu. Nadbiskupovim zalaganjem porastao je osjećaj za međusobnu svećeničku, župnu i biskupijsku solidarnost te se tako moglo više postići u obnovi i izgradnji crkava. Za upravljanja mons. Oblaka zadarskom Crkvom, izdvaja se temeljita obnova “Zmajevićeva” sjemeništa 1976. godine i njegova prenamjena za uporabu svećenicima, starijima, ali i mlađima, bolesnima i zdravima. Svećenički dom je kao i Sjemenište postao mjesto susreta i izgrađivanja zajedništva dijecezanskog svećenstva, o svekolikom pastoralnom djelovanju nadbiskupa u miru, naveo je mons. Prenđa izdvojivši zatim osnivanje Svećeničkog vijeća, Pastoralnog i Ekonomskog vijeća koje je utemeljio mons. Oblak uz razvijanje osjetljivosti za župne suradnike, Župna pastoralna i Župna ekonomska vijeća.
Osnivanje novih župa
– Istaknuo bih nadbiskupovo zalaganje na stvaranju pastoralnog plana tako što je počeo osnivanje novih župa i izgradnju pastoralnih centara u samome gradu i tzv. prstenu u svim smjerovima oko Zadra. Tako se već sada može reći da je gradu Zadru preminuli nadbiskup na duga desetljeća, u bitnome, postavio zdrave pastoralne temelje. Polazeći od tih ostvarenja ubuduće će trebati samo pratiti rast grada Zadra te dograđivati na postignućima nadbiskupa Oblaka. “Riječ Božja tako trči” (usp. 2 Sol 3, 1), u starim i novim dijelovima grada, ali i u većem broju novih župa koje je nadbiskup utemeljio. U tu svrhu sagrađene su brojne nove crkve i kapele u Zadarskoj nadbiskupiji. Bio je ponosan na doprinos u rađanju nove Hrvatske, misleći na susrete s Ivanom Pavlom II. i zamolbu Svetom Ocu da Sveta Stolica podrži osamostaljenje Hrvatske.
Poglavar zadarske Crkve istaknuo je i rad mons. Oblaka na kulturnom uzdizanju Zadra, što se očitovalo u nastojanju na obnovi i čuvanju zadarskih znamenitosti i crkava.