U Hrvatskoj i lani novih 14 vrsta droga

Glavna opasnost novih droga je činjenica da su to nedovoljno istražene kemikalije i nitko, pa ni onaj tko je to sintetizirao, ne može znati kakvo djelovanje i nuspojave spoj ima, tvrdi mr. Ines Gmajnički

Glavna tema kojom se u zadnje vrijeme bave europski analitičari s područja zlouporabe opojnih droga nije više ni najubojitije sredstvo – heroin, niti najpopularnije – marihuana, niti su to putevi krijumčarenja. O tome se, manje više već sve zna. Ono što zadnje tri godine intrigira i zbunjuje represivni aparat, zakonodavce i liječnike u Europi su tzv. “nove tvari”, poznate i pod terminom “legal highs” – nove supstance sa psihoaktivnim djelovanjem proizvedene u “priručnim” kemijskim laboratorijima s bezbrojnim varijantama kemijske formule koje služe da se bar kraće vrijeme izbjegava zakon. Katinoni, piperazini, sintetski kanabinoidi – popis novih “kemikalija” koje uglavnom imitiraju amfetamine i aktivni sastojak kanabisa THC, doslovce je svakim danom sve duži, formule sve “maštovitije”, a djelovanje sve misterioznije.
Europski sustav ranog uzbunjivanja svakog mjeseca na “crnu listu” dodaje po nekoliko novih spojeva, no igra mačke i miša između dilera i zakona sve je intenzivnija. U 2010. godini EMCDDA i Europol zabilježili su rekordnu 41 novu supstancu – dvostruko više no što je zabilježeno 2009. godine, a do listopada prošle godine već je osvanulo još 39 novih. Do srpnja prošle godine policija je u Europi razotkrila čak 600 ilegalnih on-line trgovina koje su prodavale ovu vrstu proizvoda.
Pratimo trend
Po ovom pitanju, Hrvatska itekako prati trend. Nakon velike izmjene i uređivanja “Popisa droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga” u 2009. godini, godinu poslije pridodan je mefedron, jedna od tada problematičnijih “novih droga” djelovanja sličnog ecstasyju, a već kod iduće izmjene, sredinom prošle godine, na listi se našlo još dvadeset novih supstanci koje su u međuvremenu pronađene prilikom analiza zaplijenjene droge ili tvari za koje je policija sumnjala da su droge. Prema podacima MUP-ova Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”, gdje se u odjelu kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja ove analize obavljaju, u 2011. godini u Hrvatskoj se pojavilo još 14 vrsta novih droga.
– Radi se o psihoaktivnim tvarima koje, dakle, nisu još na popisu ilegalnih droga. Najviše njih su sintetski kanabinoidi u obliku biljnih mješavina, smolastih materija, te derivati katinona i fenetil-amina, u obliku praha ili tableta, što je sve na tragu onog što se trenutno zbiva u Europi, pojasnila nam je mr. sc. Ines Gmajnički, šefica odjela kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja koja se godinama bavi ovom problematikom.
Hrvatska također sudjeluje u Europskom sustavu ranog uzbunjivanja u slučaju novih psihoaktivnih tvari, što bi značilo da MUP-ovi stručnjaci imaju pristup bazama podataka novih tvari i doprinose im svojim informacijama, a surađuju i s europskom mrežom forenzičnih instituta. U Hrvatskoj, kaže Gmajnički, i dalje nije zabilježen niti jedan laboratorij za sintezu novih droga.
Osvježivači prostora
– Do nas uglavnom sve ove supstance dolaze tako ih netko naruči preko interneta, pa se presretnu, djelomično u smart-shopovima, a djelomično su te zapljene uslijed uobičajenih policijskih postupaka. To su sve, manje više, varijante već poznatih psihoaktivnih supstanci. Recimo, katinon (spoj strukturalno sličan amfetaminu)  je na listi već odavno, no napravi se jedna kemijska promjena na njegovoj strukturi, a sve u cilju da se zaobiđe zakon. Poznate su i tzv. “research chemicals”, koje se vezuju, između ostalog i za sintetske kanabinoide. Grupe znanstvenika koje su istraživale različite grupe spojeva koji se, između ostalog, “ponašaju” poput tetrahidrokanabinola, objavili bi o tome znanstvene članke i netko je zaključio da bi to bilo zgodno sintetizirati i prodavati kao drogu. Većina ovih droga sintetizira se u laboratorijima u Aziji i uglavnom prodaje preko interneta. Njima se često dodaju biljne mješavine, deklarirane recimo kao osvježivači prostora, ali nikako za ljudsku konzumaciju. To onda izgleda kao mješavina bogate arome, ali je unutra otopljen i umiješan neki sintetski kanabinoid. Ove godine smo zamijetili da su dva takva spoja bila dosta zastupljena među zaplijenjenim tvarima. Sintetskih kanabinoida i prošle i ove godine imamo najviše među otkrivenim novim supstancama, navela je Gmajnički.
“Popularni” amfetamin
Europske zemlje se različito bore s “dosjetljivošću” modernih dilera. Hrvatska na popisu ilegalnih droga psihoaktivne supstance ima navedene “imenom i prezimenom”, dakle točnim imenom spoja. Neke zemlje imaju tzv. Generičke liste na kojima prepoznaju grupe spojeva, dok druge imaju analogni princip po kojem navode da neka supstanca djeluje, recimo, kao amfetamin. U Centru “Ivan Vučetić” i ove i prošle godine zabilježeno je po 14 novih psihoaktivnih spojeva. Pored sintetskih kanabinoida, pojašnjava Gmajnički, bilo je nešto derivata katinona, te i jedan slučaj bezodiazepina, spoja koji je sintetiziran u Rusiji, a koristi se za liječenje epilepsije, no koji je već povezan s nekoliko smrtnih slučajeva u Europi. Od novih droga koje su nedavno dospjele na hrvatsku listu prošle su godine zabilježena dva slučaja mefedrona, što je ipak puno manje no godinu dana prije. Zanimljivo je da su od ostalih “uobičajenih” droga, nakon “najpopularnije” marihuane, stručnjaci Centra “Ivan Vučetić” najčešće među zapljenama bilježili amfetamin, a tek onda po učestalosti heroin i kokain.
– Glavna opasnost ovih novih droga je činjenica da imate nedovoljno kemikaliju. Otprilike se prema spojevima zna na koje receptore djeluju i kojoj su drogi slični po učinku, no nitko, pa ni onaj tko je to sintetizirao ne može sa sigurnošću znati kakvo sve djelovanje i nuspojave spoj ima. Dakle osoba koja to kupi, uzima nešto potpuno neistraženo, nešto za što ne može znati niti koje je čistoće, niti kakva je sinteza napravljena. Trebale su godine da se pojedine psihoaktivne komponente iz nekih droga pomnije istraže, pa se recimo tek godinama kasnije nakon što se MDMA (ecstasy) pojavio na tržištu osamdesetih godina, otkrilo da izaziva ozbiljne promjene na mozgu, upozorila je naša sugovornica.

Analize na institutu

Pojavnost novih droga izazov je i za MUP-ove stručnjake.
– Zbog ubrzane pojave novih droga, što se do prije par godina nije događalo takvim intenzitetom, moramo se neprekidno educirati da bi bili u tijeku sa svime što se zbiva na tržištu. Koristimo sve dostupne podatke i stalno surađujemo s kolegama forenzičarima u inozemstvu. Sve to zahtjeva razvoj novih metoda istraživanja i analiziranja, sofisticiranije instrumente, pojasnila je Gmajnički, dodavši da se pojedine zahtjevnije analize obavljaju i na Institutu “Ruđer Bošković”.

Prah, smola, ulje biljne mješavine…

Evo što su zapravo neke od novih vrsta droga, prema dijelu izlaganja koje je pripremila Ines Gmajnički:
Sintetski kanabinoidi, (JWH-018, JWH-250, JWH-073, JWH-122, JWH-210..) – pojavljuju se kao prah, smola, ulje biljne mješavine. Aktivni su sastojci skupine droga poznate kao Spice. Pripadaju grupi sintetskih kanabinoida koji imaju psihoaktivni učinak sličan učinku tetrahidrokanabinola (THC), vežući se (kao i THC) na kanabinoidne receptore u središnjem živčanom sustavu. U upotrebi se nalaze kraće vrijeme te nema dovoljno literaturnih podataka o njihovom farmakološkom djelovanju, metabolizmu i toksičnosti za ljude. Moguće je da sintetski kanabinoidi imaju iznimno dugo vrijeme poluraspada što ukazuje na produženi psihoaktivni učinak. Smatra se kako je opasnost predoziranja sintetskim kanabinoidima veća nego THC-om.
Derivati fenetilamina – pojavljuju se kao prah i tablete, radi se o stimulansima koji su u većim dozama i halucinogeni, konzumiraju se oralno, rektalno, ušmrkavanjem.
Derivati katinona, Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC) – pojavljuju se u bijelom prahu ili tabletama, stimulans je središnjeg živčanog sustava, veže se na dopaminske i nordopaminske receptore, sličnog je farmakološkog djelovanja kao metamfetamin; Metilon je ß-ketonski derivat MDMA, stimulira središnji živčani sustav povećavajući koncentraciju monoaminskih neurotransmitera (serotonina, dopamina i noradrenalina) i izaziva halucinogeni efekt.
Butilon je ß-ketonski derivat MBDB, kemijska struktura spoja je slična metilonu, no s obzirom na sličnu kemijsku strukturu i farmakološko djelovanje koriste se kao zamjena za MDMA i druge stimulanse amfetaminskog tipa.

Zabraniš jednu, pa se odmah pojavi druga – opasnija

Prema posljednjim podacima EU agencija specijaliziranih za ovu problematiku, Europola i EMCDDA, sada se već svaki tjedan po jedna supstanca prijavi Europskom sustavu za rano uzbunjivanje. Trenutno je “pod prismotrom” oko 150 psihoaktivnih supstanci, a iako službeni podaci za 2011. godinu na razini Europe još nisu objavljeni, naznake su da se taj trend nije smanjio, te da će ta brojka biti još veća od 41 supstance otkrivene u 2010. godini. Europski stručnjaci u više su članaka objavljenih na temu “novih droga” sumirali nekoliko glavnih problema: nove psihoaktivne susptance teško je detektirati na vrijeme, te je njihovo analiziranje kompleksno i skupo, što usporava njihovo stavljanje izvan zakona, pa je u ponekim zemljama potrebno i više od godinu dana da neka nova vrsta droge bude stavljena na popis ilegalnih supstanci. Svaki put kad se neka nova droga ovog tipa stavi izvan zakona, to istovremeno nosi rizik da će se uskoro pojaviti nova, još opasnija “zamjena”.