ODJECIMA BERLINA UNATOČ Zadarski profesionalci uvjereni u (nesenzacionalno) dobru sezonu!

Najveći poslovno turistički sajam ITB u Berlinu završen je s  više strahova i  otrježnjenja, ali i pouka i upozorenja i sugestija   nego ikad  dosad, iz jednostavnog razloga što smo svih prethodnih godina očekivali  i najavljivali rekorde, koji su se i ostvarivali, a sada je, kažu, pred nama  "izazovna" godina. Preveli smo to izazovna na "muka i nevolja" odnosno  u najmanju ruku – neizvjesna i zahtjevna, a temeljeno na kašnjenju odnosno padu prodaje i punjenja kapacitete u odnosu na stanje u isto vrijeme prethodnih godina.
  Jake snage Zadarske županije koje su nastupile u zajedništvu najavili  smo čuti nakon Berlina i sređivanja dojmova. Kazali smo kako je   štand  Zadarske županje  okupio   šestu  godinu zaredom   TZ Zadarske županije,  TZ Zadra, Turisthotel, Iliriju, Piniju (Intermoda), agenciju Terra Travel  i  Zračnu luku Zadar, a kojima se lani pridružio Vir turizam, a ove godine i   Sunnyside Apartments Petrčane i  TZ Preko.
U kombinaciji konstatacije i pitanja naš upit, dijelu učesnika,  je glasio:  Vrijeme revolucionarnog rasta uglavnom je prošlo? Ima li ili nema razloga  panici? Vjerujete li  u približno ponavljanje lanjskog rezultata  unatoč velikom come backu nekih predvođenih Turskom…

Mihaela Kadija: Gdje smo sada i kuda idemo?
Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije:
 – O tome, najavama i dojmovima mogli bi smo jako puno govoriti, ali  nastojat ću prenijeti dojmove i mišljenja ukratko. Kao prvo i osnovno je   kazati o čemu   pričamo? U Berlinu i novinskim natpisima pričalo se isključivo o sezoni ljetnog odmorišnog turizma, točnije srpnju i kolovozu.  Hoće li nam tada kapaciteti biti na 100% ili će  preostati slobodnih soba.   U destinaciji koja iz godine u godinu povećavaju kapaciteti u smještaju u  domaćinstvu te nekomercijalnom smještaju, teško je procijeniti „kakva  će biti sezona“. Privatni smještaj se ne oglašava, hrvatski budžeti za promidžbu su mršavi, kad usporedimo tržišta na kojima bismo htjeli održati  prisustvo i otvarati nova avio-tržišta, a naši konkurenti, čije veličine štandova u Berlinu gledamo sa (straho)poštovanjem, broje hotele koji se  oglašavaju u tisućama, a jednom kampanjom isplakatiraju cijeli višemilijunski njemački grad. Znači u tom segmentu smo David u borbi s Golijatom kojeg spašavaju sigurnosne turbulencije na tržištu.
Naspram tome moramo se zapitati gdje smo sada i kuda idemo? Želimo li cjelogodišnji turizam temeljen  na kvaliteti i održiv, sada je za kazati  i s "održivom" radnom snagom? Trebamo  dvije strategije – jednu za ljetni odmorišni turizam, a drugu za cjelogodišnji – onaj koji bi stabilizirao  tržište, cijene i radnu snagu. To otvara temu koja ima svojih niz podtema  i argumenata. Uglavnom u najkraćem, ne ulazeći u sva ta istaknuta pitanja, mogu reći:
M. Kadija: Imamo resurse i svjetsku potražnju za  cjelogodišnji, održivi, doživljajni turizam
– Ostvarivati iz godine u godinu dvoznamenkasti rast, kao što se desilo  2017. godine, je u potpunosti nerealno ako to ne prati izuzetno povećanje kapaciteta i to onog koji je profesionalan, te provodi istup na  tržištu, tj. ne „čeka da turisti dođu“. Realno je biti ponosan na povećanja  u pred i posezoni te na sve one koji na njij temelje svoju ponudu. Njih je  još uvijek premalo, a ponuda u povojima. I tu mislim da ponudu  „doživljaja“ – iskustava destinacije koja nije prepuštena slučaju, već je  vođena od strane dobrih poznavatelja. Bilo da se radi o biciklističkoj turi,  gastro turi, ronjenju ili kušanju vina – bitna je persona koja je u bliskom  kontaktu s gostom i vodi je kroz to iskustvo. Rijetko će to tražiti gosti koji  dolaze u kolovozu za cijenu smještaja koja graniči s isplativošću. Drugo  je to tržište, drugi motivi, drugi interesi i druga komunikacija koju traži.  Ali i vraća puno više, ne u brojkama noćenja, već u prihodima, te omogućuje rad cijelu godinu. Pitanje je što svi zajedno želimo i jesmo li spremi na to. Naši resursi nam govore da jesmo, svjetska potražnja jednako  tako – no ima li dovoljno poduzetničkog duha još preostalog nakon medijskog mrcvarenja kako za mladog čovjeka nema nade u Hrvatskoj?  Mislim da moramo o tome pričati na svim razinama.
S druge strane, uz konkurenciju, na nestabilan buking zasigurno utječu i mijene u načinu inspiracije, rezervacije/kupnje te posljedične povratne informacije i dijeljenja dojmova. Trendovi u digitalnom svijetu  koji mijenjaju navike korisnika jesu i sami vrlo promjenjivi i na njih se  tek trebamo navikavati. Oni definitivno utječu na poslovanja turističke  prodaje u temelju. U tom smislu, moramo znati da nam milenijalci postaju roditelji s djecom, te moramo početi računati da i u toj ulozi nastavljaju svoje odluke donositi brzo, u zadnji čas i s mobitela, a traže upravo  ono više u smislu putovanja kroz koja uče i otkrivaju.
Ponovila bih već izrečeno kako nam naši resursi i i svjetska potražnja  omogućavaju učešće u toj "utakmici", a s vjerom u sebe i odlučnošću  ljudi da grade takav turizam i svoj kvalitetan  život ovdje i sada, u tome  možemo uspjeti.
T. Fain: Očekujem uspješnu sezonu s kojom će na kraju svi  biti – nezadovoljni?!
Tomislav Fain, direktor agencije Terra Travel i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA):
– Sve je po starom i  ne slažem se s panikom. Ostvarit ćemo sezonu na  razini lanjske s uobičajenim odstupanjem pojedinih subjekata ka plusevima i minusima. Rekao bih da ćemo imati dobru i uspješnu sezonu s  kojom će na kraju svi biti – nezadovoljni! Iza toga stajat će mnoštvo novih  ulaganja i još većih očekivanja građenih na kontinuiranoj navici i očekivanju rasta, kod mnogih rasta koji će "doći sam po sebi". Sve će struke  biti nezadovoljne, od agencija, ugostitelja, hoteljera, kampova… Imat  ćemo približan broj turista lanjskom i približan broj noćenja ali bitno  veći broj  novih kreveta u apartmanima, novih autobusa i vozila, brodova, kampova i kamping kuća,  pa i hotela, restorana i kafića. Na kraju će  ogroman broj, da ne kažem svi, imati manjak u odnosu na očekivanja.   Nema jednoznačnog govora o minusima, ni kod nas niti partnerskih  stranih agencija i turoperatora, već ovisi od firme do firme i od tržišta do  tržišta. Neke firme i agencije se dižu, neke padaju, neki kreću s akcijama,  nekima ne trebaju.  Na kasni buking se treba naviknuti kao na novu  stvarnost i s tim računati, kao i na oporavak konkurencije. Uglavnom sezona će biti dobra i svi će biti – nezadovoljni, zaključio je upečatljivo i  simbolično Fain.  
Ivo Bobić, Turisthotel : Apartmani nešto sporije, mobilne  kuće i kamp bolje, u svemu dobra sezona bez ludog rasta
Ivo Bobić, direktor TN Zaton, Turishotel:
– Općenito kad govorim o Berlinu u dva dana boravka na poslovnom  dijelu sajma mogu kazati da je bila lijepa  gužva i dobra posjećenost kroz  oba dana. Mnogo je poslovnih ljudi i kontakata   koje sam imao osobno,  kao  i kolege. Mnogo ih se susretalo i obilazilo i štand HTZ-a i naš i ostale.  Kod partnera nije sve jednoznačno, neki su grintali , neki i ne. Više je žalbi na generalno spori buking, ne tek za nas, već za sve, osim više puta  spomenute  Turske koja se vratila i kod nekih od partnera s kojima sam  bio, popravila je buking  48. Ipak, neke snažne agencije, recimo Tomas  Cook, ne brinu, druge se brinu.  Kada smo u pitanju mi u Turisthotelu  onda za sad mogu kazati da apartmane punimo nešto sporije nego lani,  a mobilne kuće i kamp općenito  bolje. Sve u svemu je stanje dobro, a ni  ostale kolege iz Hrvatske se ne žale.  Ludog rasta neće biti, to znamo, već  jedna zrela turistička godina u kojoj nas čeka još puno posla. Ministar je  prije Berlina  spominjao 1 do 3% rasta, a što bi sad rekao  nisam siguran, a  nisam siguran ni što bih sam rekao. Uskrs je kasnije i s lijepim vremenom mogao bi nas vrlo ugodno i značajno "iznenaditi". Onda nas čekaju   napori i problemi sa svibnjem pa opet vjerojatno značajno ohrabrenje s  lipnjem. Njemačka ima stabilnu situaciju, najveću zaposlenost u povijesti…, očekivanja rasta svih vrsta putovanja. Kod nas je značajan segment kampa, a on je, kako znate, bitnije ovisan o vremenu, loše vrijeme  krajem kolovoza i početkom rujna može puno tog lošeg donijeti. Lanjskih 60 dana vrućina po Europi ne vjerujem da će se ponoviti. S nizozemskog tržišta, čiji su građani u boljim prilikama nego ikad, ima strahova da će sad kada ih jako dobro ide mnogi odlučiti otići na ona rjeđa, daleka, interkontinentalna putovanja i egzotične zemlje…  Svim tim razmišljanjima valja dodati ogroman broj individualaca koji će sjesti u automobil i krenuti na put, a o kojima ni agencije ni turoperatori ne govore.   Uglavnom neizvjesnost postoji, promjena ima, vrijeme ludog rasta je  prošlo, a na kasniji buking se očito moramo trajno naviknuti, zaključuje  Bobić.      
Marijana Prtenjača, Ilirija: Sliku imamo i   trebamo  pametnim  radom ostvariti svoje zadaće   
Marijana Prtenjača, rukovoditelj prodaje hotela Ilirija:
– Osnovne poruke Berlina i stanja analiziranog u Berlinu u širem europskom kontekstu su sporiji buking odnosno pad bukinga gledano na  isto vrijeme prethodne godine općenito u turizmu u Europi, sa stalno isticanim izuzetkom i velikim rastom Turske.  Posebno je istaknut pad prodaje u ovom trenutku u cijeloj Njemačkoj i za sva tržišta osim turskog.  Također, iz svih najava dade se zaključiti kako će ova godina za turističke  radnike, posebno prodajne segmente, biti teška. Kasni buking je postao  sveopća stvarnost.
Kada   govorim o Iliriji mogu   kazati kako u ovom trenutku nemamo takvu situaciju već, kad usporedimo prodaju prethodne godine do istih datuma i sadašnju, imamo i veću popunjenost. Pri tom trebam reći da smo  lani u Iliriji imali iznimno dobru godinu i rast iznad svih hrvatskih prosjeka. No, govorimo o ranoj fazi prodaje i situaciji kada u nizu termina  imate još uvijek rupe odnosno pojedini su mjeseci poput "leopardove  kože", od overbukinga do "bjelina". Turističkim  radnicima, profesionalcima je  jasno da nema osnova sanjati o skokovima iz nekih prethodnih  godina. Imamo zadane ciljeve i jasno nam je da će za ostvariti ih trebati  teže raditi i uložiti više napora. Dobra je stvar što smo svjesni situacije i  sagledali smo prilike. Za ispuniti svoje ciljeve moramo poduzimati razne  mjere  i to kontinuirano i tijekom čitave turističke godine jer se ništa neće  dogoditi "samo od sebe". Sliku imamo i pametno se služeći sredstvima  koja imamo trebamo odraditi svoje, konstatirala je Prtenjača.  
 Dakle, ovdašnja turistička branša smatra da, unatoč lošijem početku  godine, nema razloga za zabrinutost,   neće biti dostignuti fantastični rezultati iz prošlih godina, a u ostvarenje ovogodišnjih ciljeva valjat će  uložiti dodatne napore, ne do početka ljeta, već dok god turista ima.

Nijemci o njemačkom turizmu i  turistima
 U prošloj godini su, prema privremenim procjenama, Nijemci za 71 milijun putovanja potrošili oko 75 milijardi eura.
Predviđanja su da će Nijemcima omiljena desetinacija ove godine biti  – Njemačka.   Slijedi Sredozemlje i Alpe.
 Poraslo je i zanimanje za kampiranje jer prošle godine je ostvaren rekord u broju  novoregistriranih kamp-kućica i kampera.
Do kraja veljače, za sve destinacije prodalo se devet posto manje aranžmana nego  u istom razdoblju prije godinu dana.
Navodno se lipanj, pa i rujan i listopad u odnosu na ranije navike prodaju dobro, a   "špica" čeka.
Godišnji odmor ponovno je nadmašio poslovna putovanja zbog kontinuiranog pada  tradicionalnih poslovnih putovanja, dok su MICE putovanja nastavila rasti.

Putovati i – štediti
Njemački mediji ispituju gdje im je putovati najisplativije.
Za njemačke turiste je godišnji odmor u Europi najjeftiniji u Bugarskoj, a najskuplji u Norveškoj. U Bugarskoj će u hotelima i restoranima za istu uslugu plaćati upola manje nego kod kuće, dok će u Norveškoj platiti 46 posto više, priopćio je njemački Savezni ured za statistiku. Iz njegovih podataka proizlazi da je odmor općenito jeftiniji na istoku i jugu Europe, a skuplji na zapadu i sjeveru.
Nijemci dobro prolaze i u Hrvatskoj: ondje će za istu uslugu u hotelu ili restoranu  morati izdvojiti 35 posto manje nego kod kuće.

Neki od razloga  kašnjenja prodaje
Koristimo dio istraživanja  prof. dr.dr.h.c. Clemensa Fuersta, ravnatelja Instituta  IFO za Ekonomska istraživanja Univerziteta u Muenchenu (svakoga mjeseca IFO institut obrađuje 10.000 anketa koje ispunjavaju ključni ljudi iz industrije).
– od druge polovice 2018. godine došlo do usporavanja rasta ekonomije cijele EU  zone
– to „koči“ potrošnju i kreira strah od neke nove „2009.“ godine
– posebno plaše  sljedeći događaji: Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – Kina; Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – EU; Ulazak Italije u recesiju 2019. i  Brexit
– području recesije se približava i Francuska, a Njemačka ima veliki problem s autoindustrijom
IFO institut predviđa da će se u skoroj budućnosti zbog svih navedenih razloga  model turizma mijenjati: Predviđa se rast eko turizma i lokalnih, regionalnih putovanja.

Njemačka vlada izdala upozorenje za  putovanja u Tursku
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je zbog najnovijeg pritiska na predstavnike njemačkih medija   izdalo upozorenje građanima Njemačke koji namjeravaju putovati u Tursku. Upozorenje je  izdano  na kraju Međunarodne turističke burze u Berlinu  i u trenutku kada Turska nakon nekoliko godina stagnacije bilježi značajan porast  bukinga iz Njemačke i ostalih zapadnoeuropskih zemalja.
„Posljednjih dana je mnogim europskim i njemačkim novinarima bez obrazloženja  odbijeno produljenje dozvole za rad u Turskoj. Stoga se ne može isključiti da će turska vlada poduzeti daljnje mjere protiv predstavnika njemačkih medija ili predstavnika civilnih udruga“, stoji na internetskoj stranici njemačkog ministarstva vanjskih  poslova.
Nadalje se navodi kako su prošlih godina njemački državljani u više navrata privođeni nakon dolaska u Tursku, u nekim slučajevima  i i zbog pukog „lajkanja“ nekih  sadržaja na društvenim mrežama koje turske vlasti smatraju problematičnima, u što  spadaju i sadržaji koji vrijeđaju turskog predsjednika.

Hrvatska utjeha
Najveći dio dobivenih podataka o stagnaciji prodaje dolazi od agencija i turoperatora odnosno organizirane kupnje turističkih angažmana. Hrvatska je lani tako dolazećih turista imala oko 30%, najviše u hotelima, a svi ostali su dolazili individualno.