Lagan prijelaz iz pasivnosti u osjećajnost

U Kapetanovoj kuli, izložbenom prostoru likovne udruge HDLU Zadar, jučer je u podne svečano otvorena izložba slika Tomislava Marijana Bilosnića, svestranog zadarskog umjetnika. Izložba se zove „Križni put” i upotpunjuje se s, također jučer održanim, predstavljanjem Bilosnićeve knjige istog imena.
Svečanost otvorenja svojim su osvrtima na najnoviji Bilosnićev slikarski ciklus uveličali Đuro Vidmarović, književnik i likovni kritičar, te Igor Šipić, pjesnik, prozaik i esejist, govoreći pritom uglavnom ono što su napisali u katalogu ove izložbe. Tako Đuro Vidmarović u tekstu naslovljenom „Križni put T. M.Bilosnića kao pobjeda svjetla nad tamom” između ostalog piše: „’Križni put’ T. M. Bilosnića ne samo što otkriva autora kao pjesnika snažnog poetskog rukopisa, već ga otkriva i kao slikara kadrog prikazati dramu posljednjih sati života Isusa Krista. U ovome slučaju pjesnik je pravilno postupio kada je vlastito književno djelo upotpunio i vlastitim slikarskim prilozima… Sreća je što su se ovom prilikom u istoj osobi našli pjesnik i slikar. Bilosnić prikazujući scene Križnog puta želi shvatiti, ponirati i sudjelovati u Kristovom martiriju, doživljavajući Njegov križ kao svoj Križ, Njegovu patnju kao vlastitu… Ma koliko crni, bolni, nervozni, čak i ljuti namazi Bilosnićeva kista djelovali zastrašujuće, jer proizvode u gledatelja doživljajnu jezu, toliko je Kristov lik uvijek svijetao, proziran, apsolutno čist i apsolutno nevin.”
O Šipićevom viđenju izložbe „Križni put” ponajbolje svjedoči dio njegovog teksta iz kataloga: „Jedan od slikara koji tako lako prijeđu iz pasivnosti u osjećajnost, Bilosnić, u nekoliko posljednjih salonskih javljanja se motivski čvrsto uporio i izoštrio u kršćanskoj tematici. I u ovoj izložbi, koju je nazvao „Križevi”, svoje ekstaze nastavlja širiti i podupirati novim istragama lomljenja i kočenja forme, prenošenja težišta s ruke i kista na intuiciju kapanja, slijevanja gotovo pa prava slobode medijski snažnog komuniciranja boje. Tehnikom njene izražajnosti i likovne materije odbacio je predodžbu kao usiljenu smetnju pollockovskom raspoloženju… Ovaj nadrealist, apstraktni ekspresionist i enformelist ne traži oblike, put do metafore i sam ga izabire iza ruba onostranosti… Bilosnićev slikarski jezik u stalnoj je igri nemira, kreta i promijenjivosti koja se osjećajnom iskustvu nadaje posebnim naglascima nadnaravnosti.”
Izložba u Kapetanovoj kuli ostaje otvorena do 24. travnja.