Zadarsko područje jedno je od seizmički najaktivnijih u državi

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Sebastian GOVORČIN
Predavač je bio Josip Habuš, diplomirani inženjer geologije iz Zadra

U organizaciji Matice Zadrana u Svečanoj dvorani Sveučilišta u  Zadru održano je predavanje pod nazivom „Što Zadrani moraju znati o  potresima?". Predavač je bio Josip Habuš, diplomirani inženjer geologije iz  Zadra, koji je u sklopu svojega predavanja pružio osvrt na eventualne posljedice u slučaju potresa na širem  zadarskom području, odnosno potresa  u široj regiji koji bi proizveo ozbiljnije  posljedice po naš grad.

- Generalno gledano, glavna osnova  nastanka potresa jest pomicanje osam  glavnih velikih tektonskih ploča, a  potresi se najčešće vezuju uz dodirne  zone dviju susjednih ploča. Drugim  riječima, postoje tri vrste granica između tektonskih ploča, ovisno o tome  radi li se o pločama koje se međusobno  razmiču, koje se kreću usporedno ili  pak o pločama koje se sudaraju, pri  čemu jedna ploča „ponire" pod drugu.  Prostor Jadrana, odnosno širi prostor  Sredozemlja mjesto je gdje se Afrička  ploča podvlači pod Euroazijsku, što  naše područje čini seizmički aktivnim,  objasnio je dipl ing. Habuš u uvodnom  dijelu predavanja, istaknuvši kako je  izrok potresima oslobađanje goleme  količine energije prilikom pomicanja  ovih ploča.

Pojednostavljenim jezikom govoreći,  u našem prostoru Afrička ploča vrši  pritisak na Jadransku mikroploču, a  ova se, pak, na prostoru Jadranskog  mora i naše obale podvlači pod Dinarsku  ploču (Dinarik). Ovo podvlačenje uzrokuje seizmizam, te su na našem području  potresi razmjerno česta pojava. S obzirom na mogućnost pojave potresa s  katastrofalnim posljedicama, ona je najveća na dubrovačkom i zagrebačkom  području, a među najaktivnijim zonama  je i zadarsko područje, točnije, dio obale  južno od Zadra. Seizmički je vrlo aktivno  i riječko područje, odnosno potez od  Rijeke do Senja. Prema procjeni utemeljenoj na učestalosti i snazi potresa u  nas, najsnažniji mogući potresi u Hrvatskoj u pravilu dosežu magnitudu od 7  stupnjeva prema Richteru. Općenito,  velik dio Hrvatske je vrlo problematičan,  te postoji realna mogućnost od pojave  razornog potresa.

Većina potresa traje svega nekoliko  sekundi, no oni mogu trajati i više  minuta, što pojačava njihovu razornost.  Primjerice, prilikom jednoga od najsnažnijih zabilježenih potresa koji je  1964. pogodio Aljasku, tlo se treslo više  od sedam minuta. Problem su i naknadni  udari koji mogu biti značajni, iako su u  pravilu slabiji od „glavnog" udara. Jedna  od dodatnih opasnosti jest i pojava  tsunamija, razornih valova, usred potresa čiji je epicentar u podmorju. Takav  je val pred mjesec dana opustošio sjeverozapadnu obalu japanskog otoka  Honshu, a posljedice toga kataklizmičkog događaja još traju.

- Kod pojave razornih potresa u gusto  naseljenim gradskim područjima, jedno od ključnih pitanja jest ono kako  će pojedina zgrada izdržati seizmičku  aktivnost. Naime, svaka zgrada posjeduje vlastitu „valnu duljinu", odnosno ukoliko valna duljina koju kroz  podlogu emitira potres rezonira s  onom zgrade, ova će se neminovno  srušiti jer će aktivnost snažnije djelovati nja nju. Svakako, jedna od najbitnijih preventivnih mjera jest poštivanje zakonskih propisa o protupotresnoj gradnji, no nažalost često se  događa da profit i interesi zanemaruju  ovu bitnu stavku, istaknuo je ing.  Habuš, no pritom je naglasio kako nas  primjer Japanaca koji su najtemeljitija i  najstručnija nacija kada se radi o  potresima, uči da su unatoč svim mjerama predostrožnosti najcrnje prognoze uvijek moguće.

U posebnom fokusu predavanja ing.  Habuša bila je analiza onoga što bi se  moglo dogoditi u slučaju razornog  potresa na području Zadra. Prema  njegovim riječima, osim rušenja zgrada  velika je opasnost i u nastanku velikih  požara, klizanja tla, te pucanje instalacija što će biti posebno opasno nakon  priključenja Zadarske županije u sustav  plinofikacije. Od ključne je važnosti  podloga na kojoj se građevine grade, a  na prostoru grada Zadra najosjetljivije je  upravo područje poluotoka gdje je podloga uglavnom nasuta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno