Dr. Grgurović: Prenapuhivanje postcovid dijagnoze stvara nepotrebnu psihozu

U pojedinim kliničko-bolničkim centrima u Hrvatskoj već neko vrijeme postoje postcovid ambulante, s obzirom da dio ljudi osjeća dugotrajnije posljedice nakon preboljenog covida. U Zadru takva ambulanta još uvijek ne postoji, a kako smatraju naši sugovornici, zasad za takvo što nema ni potrebe, već se sve rješava preko liječnika obiteljske medicine, koji po procjeni ordiniraju pacijente specijalistima u bolnici, kao i preko covid ambulante pri bolnici.
Prema riječima liječnika iz postcovid ambulante u KB-u Dubrava u Zagrebu, posljedice koronavirusa na svom zdravlju osjeća više od 50 posto onih koji su bolest preboljeli, a simptomi su uglavnom bol u grudima, otežano disanje, suhi kašalj, opadanje kose… Prema njihovom istraživanju, koronavirus utječe gotovo na sve – bubrege, srce, jetru, jetrene poremećaje, nesanicu, zaboravljivost, sluh…

Najčešći problem – malaksalost
Kako kaže dr. Dubravka Finka, predsjednica udruge »Zadarski pacijent«, pacijenti se u Udruzi nisu žalili na postcovid probleme.
– Nisu nam se žalili jer se pacijenti, ukoliko imaju simptomatologiju nakon preboljenog covida, obraćaju liječnicima primarne medicine. Liječnici im daju savjet, ordiniraju dalje ukoliko je potrebno. Primjerice, ukoliko netko ima neurološke smetnje, liječnik će ga uputiti neurologu. Zatim, oni koji su onemoćali, primaju fizikalnu terapiju kod kuće. Ukoliko imaju dišnih problema, mogu dobiti kisik… Tako da, iako u Zadru nema posebne postcovid ambulante, već se pacijenti liječe tamo gdje su se liječili kad su oboljeli od covida, ukoliko su bili hospitalizirani, javljaju se u bolnicu. Oni koji nisu, obrate se svojim liječnicima. Oni koji nisu bili hospitalizirani, najčešće imaju kao posljedicu malaksalost, kao kod gripe i pritom se pacijent treba jednostavno oporaviti. Netko se žali na glavobolju, netko će malo više šetati, vježbati i slično, govori dr. Finka.
Prema svemu tome, kako dodaje Finka, čini joj se da zapravo trenutačno nema ni potrebe u Zadru za takvom ambulantom.
– Veliki gradovi možda imaju veću potrebu za postcovid ambulantom. Ukoliko bude sve više takvih pacijenata, ovisno i o daljnjem pobolu od covida, možda će se i pri zadarskoj bolnici otvoriti jedna takva ambulanta. Ali vjerujem, ne još, govori dr. Finka.

Dok boluju od covida, strahuju od postcovida
Dr. Dražen Grgurević, liječnik obiteljske medicine, smatra kako bi otvaranje takve ambulante u Zadru u ovom trenutku bilo nepotrebno trošenje resursa koji su potrebni za bolest covida, a i za druge trenutačno zanemarene bolesti, a ne »postbolesti«.
– U trenutku kad su zdravstveni resursi ograničeniji no ikad, kad toliki broj ljudi ne može liječiti svoje druge bolesti, niti doći do bolnice, trošiti resurse na postcovid, koji ne samo da nije fatalan, nego nije ni preznačajan, smatram da apsolutno nije potrebno. Najčešće dijagnoza koja ima ‘post’ predznak nastaje iz nekog poriva okoline ili iz zdravstvene struke koja je katkad dokona i voli se baviti s takvim stvarima. Ali, ima puno ozbiljnijih poststanja o kojim možemo pričati. To su, na primjer, postonkološki bolesnici koji se cijeli život boje da im se bolest ne vrati. Prenapuhivanje postcovid dijagnoze stvara nepotrebnu psihozu te strah onima koji, primjerice, već dok boluju od covida, strahuju od postcovida. A službena statistika na većoj razini potvrđuje da ozbiljne posljedice ima vrlo mali broj ljudi, ističe dr. Grgurević.
Tu statistiku, dodaje Grgurević, potvrđuje i statistika njegove ambulante.
– Od 100 mojih pacijenata koji su imali koronavirus niti jedan nema teške posljedice ili ozbiljniju bolest koja bi nastala zbog covida. Naravno da ima različitih posljedica covida, ali sam oporavak ovisi o tome kakvi su bili simptomi, zatim o dobi pacijenta te pratećim bolestima. Malaksalost je zajednička gotovo svima koji se žale na neke posljedice, a to je tipično nakon raznih bolesti, kao što su gripa i upala pluća. Znamo da je jedan dio oboljelih sigurno imao upalu pluća, a da nije bila verificirana u bolnici na rendgenu. Taj gubitak snage zna potrajati tjednima, nekad i mjesecima, govori dr. Grgurević, dodajući da se od pojedinih, vrlo rijetkih slučajeva s ozbiljnim posljedicama, voli raditi vijest, što je, po njemu, u ionako kriznoj atmosferi uistinu nepotrebno.