Nove sorte u mladom vinogradu Tomislava Čirjaka

Nisam imao nikakvih problema što se tiče bolesti koje se inače znaju javiti. Vinograd je zasađen u dobru zemlju te na položaju gdje ima dovoljno sunca, kaže Čirjak

Tomislav Čirjak prije godinu dana podigao je  nasad vinove loze s 800  čokota na površini od 2.500  četvornih metara u Raštanima Gornjim. Na tom je mjestu prethodno bio zasađen stari vinograd kojeg su nekoć  davno obrađivalo njegovi preci.
– U starom vinogradu bile  su zasađene vrlo kvalitetne  domaće sorte, ali slabo rodne.  Odnosno kvaliteta nije pratila  kvantitetu.  Stoga sam odlučio  povaditi sve stare čokote i iste  godine zasadili nove, i to dobre i kvalitetne, kao što su  merlot, plavina i sirah, kazuje  Čirjak. U sadnji vinograda  “ruku su pružili” obitelj i dobri  prijatelji.
Sadni materijal spomenutih sorti, Čirjak je nabavio od  prijatelja kojima, ujedno,  zahvaljuje. Čokote je sadio na  način da je između udaljenost  između redova čokota dva i  pol metara.
– Krenuo sam s ovim  načinom sadnje kako bi mogao što lakše obrađivati vinograd, a ujedno se dobije  bolja preglednost vinograda.  Od samog početka nisam  imao nikakvih problema što  se tiče bolesti koje se inače  znaju javiti. Jedino sam obavio prskanje s preventivnim  kontaktnim fungicidom namijenjenim za suzbijanje plemenjače vinove loze – cuprablau. Vinograd je zasađen u  dobru zemlju te na položaju  gdje ima dovoljno sunca, pojašnjava Čirjak. O vinogradu  se brinu Tomislav i njegova  supruga Nada, a povremeno  pripomognu roditelji, djeca i  prijatelji.
Čirjak će u rujnu ove godine imati prvu berbu te  očekuje da će ubrati oko 500  kilograma grožđa.
– Sav ubrani rod namijenjen  je za preradu i za osobne  potrebe. Ono što me potaknulo na sadnju vinograda je  isključivo ljubav prema “dobroj kapljici”, ali i da zemlje  bude obrađena, a ne zapuštena, kazao je za kraj Čirjak.

SAVJET AGRONOMA: Vinograd prskati organskim fungicidima

Dipl. agronom Zvonimir Vlatković, iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Benkovcu kazao je da od kada  su krenuli poticaji za razvoj poljoprivrede na zadarskom  području podignuto oko 100 hektara novih nasada vinove  loze na privatnim ili na onim uzetim u zakup. Što se, pak,  tiče odredaba EU, kada se govori o sadnji vinograda,  Vlatković napominje da za sada ništa nije definirano.
– Naime, još ne možemo govoriti o tome hoće li se  ulaskom u EU novi vinogradi krčiti. No, možemo pretpostaviti da će se moći saditi za svoje potrebe, ali se neće  moći tržišno poslovati ako prethodno vinograd nije  registriran, zaključuje Vlatković.
Vlatković preporučuje Čirjaku da umjesto cuprablau,  vinograd prska organskim fungicidima, što utječe da se  bobica grožđa podeblja tako da gljivica teže probije  opnu.
– Osobina je preventivnih fungicida da ostaju na  površini tretiranoga, odnosno prskanog organa biljke.  Prema tome, ako nismo pravovremeno deponirali odgovarajući fungicid, gljivica će se u organu biljke nesmetano razvijati i čak fruktificirati, tj. izbaciti nove spore  kojom se zaraza dalje prenosi na nezaražene organe  vinove loze kao što su cvijet, mladice, lišće i bobice,  zaključuje Vlatković.