Učinkovita mješovita gospodarstva

Puni smo napisa o sredozemnom poljodjelstvu koje će pomaknuti gospodarstvo i utjecati na porast BDP-a. Kilometarski vinogradi i voćnjaci, veliki maslinici, sveobuhvatno ribarstvo itd.

Naoko uspješni potezi privatnih investitora. Ali koliko takve udarne investicije pridonose stvarnom razvitku?

Poremećen je vodno- zračni režim u tlu. Nedostatak prirodne ravnoteže i sklada biljaka i životinja, hranjiva i vode, proizvoda i otpada.

Jednom riječju - održivosti prirode i proizvodnje.

S druge strane svjedoci smo ubrzanog nestajanja seoskih naselja i odlaska ljudi. Ministarstvo ruralnog razvitka trebalo bi to zaustaviti.

Europski fondovi upravo su namijenjeni za vraćanje života i ulaganja u mala i srednja gospodarstva.

Istraživanje tipova i strukture gospodarstva po hrvatskim poljodjelskim zonama izostala su. Ulaže se po uhodanim obrascima krupnih gospodarstava, koja ne odgovaraju strukturi hrvatskog poljodjelstva.

Mješovita gospodarstva koja prevladavaju traže učinkovita rješenja.

U sredozemnom tipu, primjerice, seoska obiteljska gospodarstva imaju više dopunjujućih proizvodnja. Najobičniji tipovi su ovčarstvo, kozarstvo, proizvodnja sira, uz proizvodnju krmnih kultura (stočni bob, grašak). Sredozemno ekološko povrćarstvo uz proizvodnju svinja i goveda, zbog nedostatnog stajskog gnojiva. Ekološko maslinarstvo i vinogradarstvo uz peradarstvo, ovčarstvo i uzgojno ribarstvo.

Stvaranje takvih dopunjujućih mješovitih proizvodnji u tipu sredozemnog poljodjelstva mogu ojačati obiteljska gospodarstva, smanjiti odlazak ljudi iz ruralnih područja, oslabiti pritisak na gradove, povećati zaposlenost i stvoriti gospodarski učinkovitije jedinice.

Vaš Bage