Otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj

Slika korisnika mkvanja
Izložba u Državnom arhivu u Zadru
Autor: 
Osim eksponata, mi smo izložili dio naše ondašnje stvarnosti. Svi znamo koje je promjene prošao Zadar u posljednjem stoljeću. Mi smo imali sreću da smo doživjeli nacionalnu integraciju početkom 1990-ih godina, istaknuo je dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj DAZ
Arif SITNICA
Izložba ostaje otvorena do kraja mjeseca, a može se pogledati svaki dan od 10 do 14 sati

Arheologija otpora, otkrivanje zbirki kulturne opozicije u  socijalističkoj Hrvatskoj, naslov je izložbe otvorene jučer u Izložbenoj  dvorani Državnog arhiva u Zadru.

U povodu 25 godina pada Berlinskoga zida Europska komisija  odlučila je 2014. godine u okviru znanstveno-istraživačkoga programa  Obzor 2020 ponuditi projektnim prijaviteljima iz zemalja istočne Europe temu "Promišljena (društva)-4-15: Kulturna opozicija u bivšim socijalističkim državama". Njezin glavni izazov bio je činjenica da u različitim zbirkama postoje mnogobrojni dokumenti i predmeti koji svjedoče o raznovrsnosti kulturnih pokreta i aktivnosti protiv komunističkih režima u Europi, no ta je važna baština istodobno izrazito raštrkana i fragmentirana. Zbog toga je ostala zanemarena i nepoznata široj  publici. Projektni prijedlozi trebali su osmisliti način otkrivanja i predstavljanja ovih zbirki široj javnosti, ponajprije u obliku digitalnoga registra i predložiti bolje načine njihove zaštite i promocije.

Digitalizacija privatnog gradiva

Na natječaju je pobijedio prijedlog "COURAGE - Kulturna opozicija:  razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim  državama" pod koordinacijom Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. Hrvatski institut za povijest bio je partner u konzorciju od 12 partnera iz 10 zemalja, zadužen za Hrvatsku i Sloveniju.

Prva izložba održana je prošle godine u Zagrebu, potom u Osijeku, a  sada ju je ugostio Zadar.

- Vjerujem da nas ovakvi događaji spajaju. Upravo smo u tjednu kada  se održava Kliofest, festival povijesti. Ova izložba je rezultat jednog projekta koji je dijelom financirala Europska komisija. Zadaća je arhiva ne  samo da svoje gradivo sačuva, već i da privatno gradivo digitalizira i  učini dostupnim javnosti. Osim eksponata, mi smo izložili dio naše ondašnje stvarnosti. Svi znamo koje je promjene prošao Zadar u posljednjem stoljeću. Mi smo imali sreću da smo doživjeli nacionalnu integraciju početkom 1990-ih godina.

Izloženi su spisi javnog okružnog tužilaštva, pa djelovanje Matice hrvatske... Zbog ograničenosti prostora i koncepta nismo mogli više toga  izložiti, istaknuo je dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.

Autori izložbe su Teodora Shek Brnardić iz Instituta za povijest i Nenad Bukvić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva.

Shek Brnardić je napomenula kako su prije pet mjeseci završili ovaj  europski projekt.

Mađarski konzorcij

- Europska komisija je 2015. dala mogućnost istočnoeuropskim zemljama za istraživanje. Mi smo se nudili raznim konzorcijima, uzeo nas  je mađarski konzorcij koji je na kraju pobijedio. Sve kolege su se uglavnom bavili 20. stoljećem, znali smo da građa postoji, ali ju je trebalo  pronaći. Trebalo je pokazati kulturu neslaganja. Ukupno smo iskopali  70 zbirki, od čega 60 hrvatskih i 11 slovenskih, a od ukupnog broja je  pet zadarskih. Uz Zadar tu je, dakle, Zagreb, koji je gro svega, a zbirke  su također iz Osijeka, Solina, Splita, Rijeke i Pule. Još smo iskopali i svetojeronimsku zbirku u Rimu, a jedan kolega je boravio u SAD.

Važno je, među ostalim, naglasiti kako je ovaj digitalni repozitorij koji  je nastao dvojezični, na hrvatskom i engleskom jeziku, istaknula je Teodora Shek Brnardić.

Nenad Bukvić je izrazio zahvalnost ravnatelju Gveriću i Državnom  arhivu u Zadru što je prihvatio domaćinstvo izložbe.

- Nakon što je projekt odobren arhivi su se pokazali kao prirodno  mjesto istraživanja. Smatram kako je primarno predstaviti zbirke, da se  mogu objektivno procijeniti. Na ruku su nam išle promjene zakonske  regulative, nakon kojih smo mogli javnosti pokazati zbirke koje dotad  nismo mogli, istaknuo je Bukvić.

Izložba ostaje otvorena do kraja mjeseca, a može se pogledati svaki  dan od 10 do 14 sati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno