Paramedicsi se uvode u Hitnu medicinsku pomoć u sljedećih godinu dana

Slika korisnika mkvanja
Antun Čačić, sindikalni povjerenik HSSMS-MT Hitne pomoći najavljuje
Problem nastaje jer medicinska sestra/tehničar kroz sve navedene edukacije te godine rada u službi nauči jako dobro kako pružiti adekvatnu hitnu pomoć, koju, pak, ne smije primijeniti na pacijentima zbog zakonskih ograničenja
Siniša KLARICA
Posebno obučeni medicinski tehničari ili sestre u brojnim zemljama imaju ovlasti i kompetencije za pružanje hitne pomoći

Za manje od godinu dana, hitna služba mogla bi dobiti prve  hrvatske paramedicse. Riječ je o posebno obučenim medicinskim tehničarima ili sestrama koji će dobiti dodatne ovlasti i kompetencije za  pružanje hitne pomoći, a koje su do sad bile rezervirane samo za liječnike. Posljedica je to velikog manjka liječničkog osoblja, ali i medicinskog  osoblja drugih specijalnosti, ali pitanje je zašto je ova inicijativa Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara  toliko godina kupila prašinu u ladicama.

Sustav kojeg svi znamo pod kolokvijalnim nazivom Paramedics primijenjen je prvi put u Vijetnamskom ratu. Zbog dobrih rezultata, kasnije je  primijenjen i u civilnoj medicini, napose u Sjedinjenim Američkim  Državama. Kasnije je svoju primjenu  našao u mnogim drugim zemljama. O svemu tome, porazgovarali smo s  Antunom Čačićem, sindikalnim  povjerenikom HSSMS-MT Hitne pomoći Zadarske županije. Čačić je ove  godine i dobitnik Zadarskog bijelog srca koje se dodjeljuje najboljim medicinskim sestrama i tehničarima u Zadarskoj županiji.

Dobitnik Zadarskog bijelog srca

- Osnovni problem pružanja adekvatne hitne medicinske pomoći  unesrećenima je na područjima koja pokrivaju T2 timovi, koji su sastavljeni od dvije medicinske sestre ili dvojice tehničara i vozača, dakle bez  liječnika. Razlog je vrlo jednostavan. Naime, prema kompetencijama koje ima medicinska sestra/tehničar naša razina pružanja hitne medicinske pomoći je gotovo na razini tečaja prve pomoći u auto školi. Na to  sam osobno upozoravao od samog začetka koncepta s T2 timovima. U  HSSMS-MT smo radili i planove te prijedloge na koji način promijeniti  situaciju, a zaključke smo nekoliko puta predstavljali u Ministarstvu  zdravstva, itd. Osim toga, problem su prepoznali i drugi pojedinci, odgovorni u sustavu te udruge i apelirali na promjene, što je rezultiralo izradom do sada najboljeg programa „specijalističkog usavršavanja za medicinske sestre i tehničare u hitnoj medicini“, koji je program specijalizacije podignuo na sveučilišnu razinu. Isto tako, HSSMS-MT s cjelokupnim vodstvom pružio je svom povjerenstvu za hitnu medicinu, čiji sam  član, punu podršku na sve moguće načine u našim nastojanjima da izradimo pametne i prihvatljive prijedloge koje je zaista moguće realizirati  uz suradnju s Ministarstvom zdravstva, Hrvatskim zavodom za hitnu  medicinu, sveučilištima te Hrvatskom komorom medicinskih sestara i  tehničara, kao i poslodavcima te ostalima nadležnima za djelatnost hitne medicine u RH, kaže Čačić.

Već dobro educirani

Nije tajna da su zadarske medicinske sestre i tehničari u hitnoj medicinskoj službi dobro educirani, dodatno kroz interne edukacije Zavoda  za hitnu medicinu Zadarske županije. Savladavaju se međunarodno  priznati tečajevi kroz priznate protokole zbrinjavanja hitnih pacijenata,  za što se dobivaju međunarodno priznate licence. Problem nastaje jer  medicinska sestra/tehničar  kroz sve navedene edukacije te godine rada  u službi, često i u T1 timu s liječnikom, nauči jako dobro kako pružiti  adekvatnu hitnu pomoć, koju, pak,  ne smije primijeniti na pacijentima  zbog zakonskih ograničenja, jer takva vrsta edukacije ljudima daje znanja i vještine,  ali ne daje formalne kompetencije.

- Zato je vrlo važno da je specijalističko usavršavanje podignuto na  sveučilišnu razinu jer jedino takav oblik edukacije medicinskim sestrama i tehničarima daje formalne kompetencije. Mi danas imamo npr.  međunarodni reanimacijski protokol u kojem se pacijentu u reanimaciji  aplicira lijek Adrenalin bez iznimke, no medicinska sestra ga ne smije  aplicirati prema trenutačnim kompetencijama, a još manje smiju ordinirati. S druge strane medicinska sestra/tehničar mora samostalno znati  prepoznati kada čovjek ne daje znakove života te započeti reanimaciju,  što nas dovodi u situaciju da znamo što moramo učiniti, što je međunarodni protokol, no to ne smijemo provoditi, jer za to nemamo formalne  kompetencije, ističe ovaj medicinski tehničar.

Plan specijalističkog usavršavanja je izrađen za prvostupnike sestrinstva (bacc. med. techn.), koji bi, uz posao, na sveučilištima u Zagrebu,  Splitu, Rijeci ili Osijeku pohađali kroz dva semestra propisani program,  nakon čega bi polagali završni ispit te stekli programom propisane dodatne kompetencije. Ovaj plan, po mišljenju sindikata, ali i dobrog dijela  struke, za Hrvatsku je dugoročno najpametnije, ekonomski najisplativije  i najkvalitetnije rješenje, upravo zbog nedostatka liječnika. Napose to  vrijedi za manja mjesta u kojima je zaista  pitanje dana kada liječnika  neće biti dovoljno da bi se sustav izvanbolničke hitne medicine održao.

Program u dva semestra

- Danas imamo veliki broj prvostupnika s godinama rada u sustavu  koji su se uglavnom školovali o svom trošku i koji bi vrlo rado odradili još  dva semestra studija te prihvatili odgovornost i nove kompetencije, uz,  naravno, adekvatnu plaću za taj veći opseg posla, veću razinu kompetencija te veću odgovornost. Zbog svega navedenoga i zbog činjenice da  nam danas sve manji broj liječnika aplicira čak i na natječaje za bolničke  specijalizacije, a kamoli za izvanbolničku hitnu pomoć,  po meni je ovo i  najkvalitetnije rješenje koje možemo realizirati u razumnom roku i s razumnim financijskim sredstvima, kaže Čačić.

Slični modeli već postoje u mnogim zemljama EU, pa i u svijetu te  odlično funkcioniraju, jer je zadaća izvanbolničke hitne medicinske pomoći što prije doći do unesrećenog, stabilizirati ga odnosno pružiti mu  hitnu medicinsku pomoć prema međunarodnim smjernicama, koje se  uče na ranije spomenutim edukacijama, te ga dovesti u najbližu sekundarnu zdravstvenu ustanovu odnosno bolnicu. Ovo je, objašnjava Antun  Čačić, možda nekome iz struke banaliziranje izvanbolničkog zbrinjavanja pacijenta. Međutim, zbrinjavanje hitnih pacijenata se temelji na protokolima, a ne na, recimo, smjernicama, što je dodatni plus za edukaciju  medicinski sestara/tehničara. Protokol jasno zapovijeda redoslijed i  način izvršavanja postupaka te nema odstupanja, dok su smjernice samo okvirni putokaz kojim se voditi. Ovakvim načinom funkcioniranja  hitne službe hitni pacijenti neće ništa izgubiti i bit će adekvatno zbrinuti  u svim dijelovima RH, kao što su danas u većim gradovima i urbanim  središtima.

Ugrožavaju se hitni pacijenti

- Velikom broju ljudi je njihov problem, koliko god on bio objektivno i  sa stručnog aspekta ne hitan, zapravo najhitniji i dok ljudi ne krenu razmišljati u smjeru da tako troše resurse i ugrožavaju zaista hitnog pacijenta zbog nečega što može pričekati njihovog liječnika obiteljske medicine,  nisam optimist da je ovo rješenje realno. Jedan postotak ljudi smatra da  će prije doći npr. specijalistu kardiologu ako zove hitnu i ako ga hitna pomoć doveze na hitan bolnički prijem, te ne razumiju da je set pretraga na  hitnim bolničkim prijemima koje će im tamo odraditi usmjeren ka isključivanju hitnog stanja, te da će svakako opet neovisno o tome morati  redovnom procedurom doći na specijalistički pregled. Ovo možda zvuči  kao kritika pacijenata, no ja to ne bih tako nazvao. Prije bih rekao da je  ovo apel ljudima te zastupanje prava zaista hitnih ljudi, kojima odgađanje pružanja pomoći iz bilo kojeg razloga može ugroziti život i zdravlje te ostaviti dugoročne posljedice, koje opet svi mi plaćamo,  time bitakođer dobili člana zajednice koji se ne može samostalno skrbiti o sebi.  Ove promjene su jako dobre, idu u odličnom smjeru, no moramo na vrijeme predvidjeti   koji bi novi problemi mogli nastati te ih prevenirati, odnosno pronaći na vrijeme adekvatna rješenja, rekao je na kraju našeg  razgovora Antun Čačić dodajući kako razvijene zapadne zemlje, koje su  nam uzor i kojima težimo, funkcioniraju upravo tako.

Uvesti medicinsku helikoptersku  službu

Veliki plus, kaže Čačić, bi bilo i osnivanje helikopterske hitne službe po uzoru na  zemlje EU, budući da smo turistička zemlja te da smo jedini u EU koji nemaju HES  u pravom smislu riječi, već se „krpamo“ s helikopterima HRZ koji nisu najbolje  rješenje za civilni transport hitnih pacijenata.

Otvoriti hitne ambulante

U ovoj, revolucionarnoj promjeni hitne službe neće profitirati ne hitni pacijenti,  kojih jako veliki broj prolazi kroz hitnu službu, jer medicinske sestre/tehničari specijalisti hitne medicine, koliko god bili stručni i kompetentni za zbrinjavanje unesrećenoga, i dalje neće biti liječnici odnosno neće imati kompetencije liječiti ne hitna  stanja, kao što su upale grla, uha, zubobolje i sl.

- Taj problem će se moći riješiti na samo dva načina. Prvi je pomalo solomunski, a  to je da otvorimo nekakve ambulante s liječnikom, po uzoru na ono što sada ima Hitna, koje bi radile 24 sata i u koje bi dolazio kako tko hoće, zbog čega hoće i kada  hoće. To rješenje je po meni za socijalni mir najbolje, no ekonomski najneisplativije i  imat ćemo ono što danas imamo na hitnim bolničkim prijemima - više od stotinu pacijenata u danu od kojih niti 20 posto nije zaista hitno, od kojih se svakome mora  odraditi propisani set rutinskih pretraga, bez obzira što je  jasno  kako je to nepotrebno, rekao je Antun Čačić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno