Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Cjepivo ne želi čak 43 posto građana

15.05.2021. 08:42


Hoće li Hrvatska uspjeti u planu da do kraja lipnja cijepi više od polovine stanovnika, u prvom redu ovisi o samim građanima i njihovoj slobodnoj volji hoće li se cijepiti. Istraživanje Eurofounda objavljeno u četvrtak pokazalo je da bi više od četvrtine odraslih stanovnika Europske unije vjerojatno odbilo cjepivo protiv COVID-19 kada im se ono ponudi. Istraživanje je provedeno između veljače i ožujka ove godine u 27 zemalja članica EU-a.
U Hrvatskoj je 45,2 posto ispitanih navelo da će se vjerojatno ili vrlo vjerojatno cijepiti, a 43,1 posto da se vjerojatno ili vrlo vjerojatno neće cijepiti, što znači da je Hrvatska prema trenutnoj spremnosti građana da prime cjepivo prilično daleko od postizanja kolektivnog imuniteta za koji je potrebno cijepiti najmanje dvije trećine populacije. U sigurnost cjepiva, prema istraživanju Eurofounda, ne vjeruje 42,9 posto ispitanih u Hrvatskoj, dok se njih gotovo 20 posto brine da će im se zdravlje pogoršati nakon cijepljenja.
Neuspjeh komunikacije
S rečenicom »Mislim da COVID-19 ne postoji« slaže se 14,7 posto ispitanih u Hrvatskoj, dok njih 37,9 posto vjeruje da je rizik od COVID-19 preuveličan.
Od svih Europljana Bugari su bili najmanje skloni cijepljenju, pa je 67 posto odraslih Bugara navelo da se vjerojatno ili vrlo vjerojatno neće cijepiti dok je u Irskoj tek 10 posto odraslih reklo da neće primiti cjepivo. Osim u Francuskoj i Austriji, namjera cijepljenja bila je iznad 60 posto u svim zapadnoeuropskim zemljama. Kod nordijskih i mediteranskih zemalja postotak je još viši, dok je na istoku Europe postotak onih koji se žele cijepiti puno niži i kreće se od 59 posto u Rumunjskoj do 33 posto u Bugarskoj.
Rezultati su također pokazali vezu između otpora cjepivu i uporabe društvenih mreža, osobito kod onih kojima su društvene mreže glavni izvor informacija. Glavni utjecaj na otpor cjepivu bilo je vrijeme provedeno na društvenim mrežama te se taj udio povećava na 40 posto onih koji koriste društvene mreže kao svoj primarni izvor vijesti. Među građanima koji su se informirali preko tradicionalnih medija kao što su tisak, radio i televizija, samo je 18 posto ispitanih bilo skeptično prema cijepljenju.