Ini dozvola za koksaru, uzbuna na Kvarneru

U Kostreni i Bakru strahuju da će Ina u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama
Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg Ininog koking kompleksa u Urinju na svojoj je jučerašnjoj sjednici postrojenju dalo zeleno svjetlo sa šest glasova za i četiri protiv, dok je jedan član povjerenstva opravdao svoj izostanak. Time je stvoren preduvjet da Ina zatraži lokacijsku, a zatim i građevinsku dozvolu za kompleks u kojem će se prerađivati teški ostaci iz rafinerijske proizvodnje. Na pitanje kad se očekuje izdavanje svih potrebnih dozvola i početak rada novog postrojenja, u Ministarstvu odgovaraju kako će dozvole biti izdane kad se prikupe potrebni dokumenti, a intenzitet i rokovi gradnje ovise o investitoru – Ini.
Skriveni spremnik koksa
Kako doznajemo, protiv projekta su glasali svi predstavnici Primorsko-goranske županije, između ostalih i pročelnik Upravnog djela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Kostrene, Milan Tićak, koji ističe kako će županija još pričekati službeno rješenje Ministarstva, a onda odrediti svoje daljnje korake. Moguća je, najavljuje Tićak, žalba na to rješenje, odnosno pokretanje upravnog spora protiv njega.
Kako to pojašnjavaju u Ini, druga faza modernizacije riječke rafinerije bit će završena najranije 2013. godine, dokad se predviđa i izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Urinju. Lokalno se stanovništvo, navode, ne treba bojati novih zagađenja, štoviše, kvaliteta zraka će se na tom području još više poboljšati! Naftni koks će, kao nusprodukt, biti zastupljen samo u 24-postotnom omjeru, a prerada teških ostataka kojom se dobiva naftni koks odvija se, pojašnjavaju u Ini, u zatvorenim i izoliranim prostorima, koji potpuno onemogućavaju bilo kakve emisije u okoliš, što znači da novi pogoni neće imati nikakve sličnosti s nekadašnjom koksarom u Bakru. “Poznato je kakav je utjecaj na okoliš imala koksara u Bakru, i nitko danas ne bi čak ni razmišljao o nečemu sličnom”, zaključuju u Ini, dodajući i to kako će buduće postrojenje biti sakriveno između drugih rafinerijskih postrojenja, a spremnik koksa će se djelomično ukopati u zemlju, kako bi bio što manje vidljiv s mora.
Ogorčenje zbog odluke
Prema riječima inžinjera Željka Linšaka, voditelja zdravstvene ekologije pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, mjerenja kakvoće zraka tijekom prošle godine pokazala su kako je na području Kostrene i Bakra zrak loše, treće kakvoće, zbog velike prisutnosti sumporovog dioksida, kojeg, navodi Linšak, na tim prostorima nije bilo više godina. Samo će prelazak rafinerije na plin, zaključuje inženjer, smanjiti sumporove spojeve, što će biti mjerljivo tek nakon završetka prve faze modernizacije rafinerije Rijeka. Ona je, prema ranijim Ininim podacima, trebala biti gotova do sredine ove godine.
Kako strahuju u Kostreni i Bakru, Ina bi mogla u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama, a tehnologija za koju se Ina općenito odlučila trebala je, kažu, biti ne najjeftinija, već ekološki najučinkovitija.
Pozitivna odluka Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg Ininog koking kompleksa u Urinju, u Primorsko-goranskoj županiji i jedinicama lokalne samouprave oko rafinerije nafte jučer je dočekana s ogorčenjem. Prema pročelnici Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljki Vahtar-Jurković, ujedno i predstavnici županije u povjerenstvu, prevagu je donijela promjena stava predstavnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Iris Haraminski-Bilopavlović, koja je u prvom glasovanju bila protiv da bi jučer ipak dala pozitivnu ocjenu zahvata koking postrojenja.
Prekršen zakon
– Prema zakonu o zaštiti zraka na području gdje je kakvoća zraka treće, najlošije kategorije, ne smiju se graditi nova postrojenja, odnosno zagađivači. Isto tako, ukoliko je neizgrađeni dio područja na kojemu se planira neki zahvat veći od 5.000 metara kvadratnih, potrebno je prije donijeti Urbanistički plan uređenja za to područje. Kako planirani zahvat krši obje ove odredbe zakona, Primorsko-goranska županija mogla je jedino glasovati protiv i to smo i učinili. Zanimljivo je, međutim, da je predstavnica Ministarstva s istim tim argumentima prvi put također glasovala protiv. Ovoga puta promijenila je mišljenje, te time dala presudni šesti glas za zahvat, s objašnjenjem kako je ministarstvo donijelo mišljenje kako izrada Urbanističkog plana u ovom slučaju nije potrebna, rekla je Vahtar-Jurković.
U prvom pokušaju ocjene Studije utjecaja na okoliš, podsjećamo, pet je glasova bilo za, četiri protiv, a dva suzdržana. Ministarstvo je nakon toga članovima povjerenstva naložilo da sukladno propisima moraju glasovati opet, ali striktno za ili protiv.
 

Klarić: Povjerenstvo ni stručno ni ozbiljno

Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić smatra da u radu Povjerenstva “nešto smrdi”.
– Kako netko može jednom biti protiv, a drugi put za. Povjerenstvo nije bilo niti ozbiljno, niti stručno, što najbolje dokazuje odluka Ministarstva da im nakon prvog glasovanja cijelu stvar vrati na ponovno odlučivanje. U svakom slučaju, Grad Bakar će učiniti sve što je u našoj moći da spriječimo izgradnju privezišta i transportne trake unutar Bakarskog zaljeva. U tome imamo punu podršku naših građana, što je vidljivo po broju potpisnika peticije protiv izgradnje koking postrojenja. Bakar je podnio prevelike žrtve u devastaciji i zagađenju prostora da bi dozvolili da se tako nešto opet dogodi, rekao je Klarić.

Uljan: Zanima nas kakvoća zraka i razina buke

Načelnik Općine Kostrena Miroslav Uljan, istaknuo je da njega i Kostrenjane prvenstveno zanima kakva će biti kakvoća zraka i razina buke nakon rekonstrukcije rafinerije.
– Mi smo apsolutno za rekonstrukciju. Ali prvo treba vidjeti hoće li se ostvariti Inina obećanja o prelasku iz treće u prvu kategoriju kakvoće zraka i o smanjenju buke, nakon dovršenja prve faze. Tek tada možemo raspravljati o daljnjim zahvatima, kazao je Uljan.