Radnička prava (ni)su iznad politike

Zadarske predstavnike političkih stranaka pitali smo što misle o događanjima oko potpisivanja za referendum, kako komentiraju istupanje sindikata iz pregovora s Vladom te izjavu ministra Popijača da sindikati nisu ni imali ozbiljnih namjera pregovarati. Pitali smo ih i misle li da će ukidanje odredbe prema kojoj se kolektivni ugovori automatski obnavljaju, kako stoji u prijedlogu izmjena ZOR-a, doista imati fatalne posljedice na radnička prava
Do završetka potpisivanja peticije za raspisivanje referenduma protiv izmjena Zakona o radu ostalo je još osam dana, a već je petog dana, u nedjelju, bilo prikupljeno 60-ak posto potrebnih potpisa.
Građani, očito frustrirani situacijom u kojoj nam se nalazi gospodarstvo i potpuno izmoreni od sve težeg preživljavanja, pohrlili su na trgove potpisati peticiju nade. No, naravno da ne može ništa proći glatko.
Organizatori prikupljanja potpisa, konačno u nečemu ujedinjeni sindikati, odustali su od pregovora s Vladom. Isprovocirao ih je potez premijerke Kosor, koja je i prije početka ozbiljnih pregovora građanima poručila da je Vlada blizu dogovora sa sindikatima i da nema razloga da se “sunčaju u redovima”.
Sindikalci smatraju da je to bila marketinška izjava i manipulacija javnosti kojoj je Kosor zapravo htjela poručiti da nema smisla potpisivati peticiju.
S druge pak strane Vlada, konkretno ministar Popijač, manipulatorima proziva sindikate optužujući ih, narodski rečeno, da od muhe prave slona.
Sindikati, izjavio je Popijač, neistinama manipuliraju građanima i otvoreno napadaju Vladu bez ijednog argumenta.
Sporni dio ZOR-a
Ministar Kalmeta komentirao je čak da se neki sindikalni čelnici ponašaju “kao da ne žive u Hrvatskoj, kao da ne žive u Europi, kao da sve skupa ne vide i namjerno se oglušuju na objektivno izmijenjene okolnosti”, navodeći činjenicu da je, kad su potpisani neki kolektivni ugovori, BDP rastao po godišnjoj stopi od 6 posto, a prošle godine je bio minus 6. Normalno je stoga, rekao je Kalmeta, da svi subjekti sjednu i dogovore nove odnose u novim vremenima.
Naime, kao sporni dio prijedloga novog ZOR-a navodi se upravo ukidanje odredbe prema kojima se kolektivni ugovori automatski obnavljaju nakon isteka. Time bi, upozoravaju sindikati, Vlada ako to želi, mogla smanjiti radnička prava i ukinuti regres, božićnicu i druga davanja.
Izgleda tako da je potpisati ili ne potpisati peticiju postalo političko pitanje, odnosno davanje ili uskraćivanje podrške vladajućima.
Zadarske predstavnike političkih stranaka pitali smo što misle o događanjima oko potpisivanja za referendum, kako komentiraju istupanje sindikata iz pregovora s Vladom te izjavu ministra Popijača da sindikati nisu ni imali ozbiljnih namjera pregovarati.
Pitali smo ih i misle li da će ukidanje odredbe prema kojoj se kolektivni ugovori automatski obnavljaju, kako stoji u prijedlogu izmjena ZOR-a, doista imati fatalne posljedice na radnička prava, kako tvrde jedni, ili je ipak samo riječ o napuhivanju problema, kako opet situaciju žele prikazati drugi?
Omerka Šarić Frantin (SDP) na naše pitanje nije htjela odgovoriti uz obrazloženje da tendenciozno insinuiramo politizaciju ovog “prevažnog pitanja za radništvo”.
Skretanje na pogrešan kolosijek
Irena Devčić Buzov (HSS) odluku sindikata da odustane od pregovora s Vladom ocjenjuje potpuno pogrešnom.
– Pregovori su jedini način postizanja dogovora koji će odgovarati i jednoj i drugoj strani, odnosno sindikalcima i Vladi. Ali u prvom redu radnicima na koje se ovaj zakon i odnosi. Politiziranje čitave ove stvari vezane uz izmjene i dopune ZOR-a skreću priču u pogrešan kolosijek te se postavlja pitanje radi li se ovdje o brizi za radnike i radnička prava ili dajemo odnosno oduzimamo potporu Vladi. Izmjene i dopune ZOR-a ne oduzimaju i ne smanjuju radnička prava, a dodatnim uređenjem ili “popunjavanjem rupe u zakonu” uređuju se pitanja oko produžene primjene nakon što istekne kolektivni ugovor. Pregovori su po meni i dalje najbitiniji i jedini efikasni za postizanje socijalnog partnerstva sindikata i Vlade što je u konačnici i ključno za stabilnost države, rekla je Devčić Buzov.
Duško Vuković (HSU), također, je mišljenja da treba pregovarati bez obzira na zaoštrene stavove.
– Pregovori nemaju alternative. Treba razgovarati i dolaziti do kompromisnih rješenja. Što se tiče politizacije problema, rekao bih da je izjašnjavaju u sferi rada uvijek i bez sumnje političko pitanje. Tu se politička dimenzija ne može izostaviti. Ne mislim da je potpisivanje peticije podrška opoziciji, a nepotpisivanje podrška vladajućima. Posrijedi je slobodna odluka pojedinca koji će se na temelju dostupnih informacija opredijeliti za jedno pitanje. Demokracija je ta koja se uči, raste, sazrijeva. Nitko u potpisivanju ili nepotpisivanju aktualne peticije ne treba vidjeti nešto za ili protiv sebe, zaključio je Vuković.
Jačanje pregovaračkih pozicija
Vesna Sabolić (HNS) smatra da ni motivi, ni sadržaj kao ni način na koji Vlada namjerava provesti promjene ZOR-a nisu adekvatni te da će proizvesti daleko veću štetu od ušteda te stoga zaslužuju što glasniji javni otpor i reakciju.
– Pored toga smatram da institut referenduma putem prikupljanja potpisa – kao i građansku inicijativu i volju za sudjelovanjem – treba dodatno afirmirati. Naravno da je potpisati ili ne potpisati peticiju postalo političko pitanje. Pravo rješavanje problema bio bi generalni štrajk. No, štrajk bi se trebao organizirati tek nakon što su iskorištena sva sredstva od pregovora do pritisaka. I naravno da se radi o davanju ili uskraćivanju podrške vladajućima, a kome drugom? Pa vladajući su preuzeli odgovornost kad su preuzeli vlast. Neće valjda oporba biti kriva za situaciju u kojoj smo se našli. Oporba, donekle, može biti kriva za to što vladajući osim odgovornosti ne preuzimaju i posljedice situacije u kojoj se država nalazi, ističe Sabolić koja pak, za razliku od svojih kolega iz nekih drugih strana podržava potez sindikata.
– Naravno da sindikati trebaju istupiti iz pregovora ako procijene da će na taj način ojačati svoju poziciju. To su taktike pregovaranja. Ne mislim da sindikati neistinama manipuliraju građane i napadaju Vladu bez argumenata. Mislim da Vlada manipulira građanima, odnosno zaposlenicima jer pokušava strahom istupiti oštricu i na taj način paralizirati pojedince.
Ukidanje odredbe prema kojoj se kolektivni ugovori automatski obnavljaju kako stoji u prijedlogu ZOR-a moglo bi imati fatalne posljedice na radnička prava, ali ipak mislim da se radi o skretanju pažnje s pravog problema. Pa ne primjenjuje se ni postojeći ZOR, kao ni drugi zakoni i za to treba tražiti odgovornost od institucija vlasti. Radnike se ne plaća mjesecima, ne uplaćuje im se mirovinsko i zdravstveno i nikom ništa.
U tome i vidim opasnost i vjerujem da bi novi prijedlog ZOR-a mogao imati fatalne posljedice. Jer kad se ne primjenjuju zakonske norme – utjeha je da one barem postoje, a kad se i norme izbrišu iz zakona onda posljedice doista mogu biti fatalne, mišljenja je Sabolić. Zato smo, dodaje ona, prisiljeni na očuvanje postojećih prava umjesto da ih razvijamo i poboljšavamo.
Mogućnost kolektivnog pregovaranja
Damir Kasap (HSLS) politizaciju peticije doživaljava kao očekivan razvoj situacije.
– Kad je riječ o nečemu gdje postoje dvije potpuno suprostavljene strane, onda nema ničeg neubičajenog u činjenici da je potpisivanje peticije postalo političko pitanje. Vlada želi dati minimum, a sindikati izvući maksimum. Što je od toga realno pokazat će vrijeme. Ne vidim ničeg spornog ni u potezu sindikata koji su istupanjem iz pregovora iskoristili legalno pravo da ojačaju svoje pregovaračke pozicije. Dakle, to je samo opravdani i uobičajeni način taktiziranja. No, ipak bih primijetio da neki sindikalni čelnici ostavljaju dojam da su sami sebi postali svrhom te se u nekim njihovim postupcima najviše osjeća želja za očuvanjem osobnih pozicija. Što se tiče međusobnih optužbi za manipulaciju, bilo bi dobro da se u iziđe s pravim prijedlozima izmjena ZOR-a kako bi se javnost istinito informirala. Rekao bih i da izmjene ZOR-a neće imati fatalne posljedice na radništvo. Treba konačno izići iz mentalnog sklopa socijalizma i prestati štititi neradnike. Treba štiti prave radnike, a onima koji ne rade ne davati mogućnost da otežavaju poziciju tvrtki i pravih radnika, rekao je Kasap. Ana Lovrin (HDZ), također, je mišljenja da je peticija postala političko pitanje.
– Radnici i sindikati koriste legitimne načine da izbore svoja prava, a svrstavanjem političkih stranaka očito da je potpisivanje peticije dobilo svoju političku dimenziju. Treba reći da su sindikati od strane Vlade još od srpnja 2009. godine pozivani na pregovore te da se nikad nisu ozbiljno i konstruktivno odazvali. Iako je s obzirom na promijenjenu gospodarsku situaciju u svijetu pa tako i u nas neminovno da je moralo doći do izmjena uvjeta. Treba imati na umu da ni dobar dio građana nije dobro informiran, što zapravo potpisuje za što će se raspisati referendum, rekla je Lovrin istaknuvši da se neistinito prikazuje kao će se izmjenama ZOR-a ukinuti pravo na kolektivno pregovaranje.
– Točno je to da će, ukoliko se ZOR ne izmijeni, nepravedna situacija među radništvom ostati zacementirana. Dok će jedni biti zaštićeni trajnom primjenom povoljnih kolektivnih ugovora, drugi neće imati nikakav ili će imati nepovoljni kolektivni ugovor. Izmjene ZOR-a zapravo svima garantiraju otvorene mogućnosti kolektivnog pregovaranja i dovođenje i jednake početne pozicije. U ZOR-u ostaje članak da poslodavci i radnici imaju mogućnost utvrđivanja prava na pregovaranje te da obje strane sukladno zakonu imaju metode prisile – lockout na strani poslodavaca i štrajk na strani radnika, rekla je Lovrin.