U Zadru zaštitna radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ivan JAMIČIĆ
Suveniri nisu jedino što bi se moglo raditi - Željko Marić, pročelnik zadarske ispostave HZZ-a

U Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, o kojem će prije ljetne stanke raspravljati saborski zastupnici, pravobraniteljica Anka Slonjšak navodi kako Zadarska županija teži osnivanju zaštite radionice koja bi zapošljavala osobe s invaliditetom. Na procjeni održivosti ovog projekta rade županijski upravni odjeli za gospodarstvo te zdravstvo i socijalnu skrb, a podršku je, uz Udrugu tjelesnih invalida Zadarske županije izrazio i Željko Marić, pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Zadar.

Na korist zajednice

- Imaju ideju da bi osobe s invaliditetom mogle sudjelovati u, primjerice, izradi suvenira. S obzirom da je županija okrenuta turizmu. Sukladno tome, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, će izraditi upitnik koji će u jednom dijelu biti usmjeren na utvrđivanje mogućnosti radnog potencijala osoba s invaliditetom, a u drugom na poslodavca, odnosno utvrditi potrebe za primanjem osoba s invaliditetom, stoji u izvješću pravobraniteljice.

- Podržavam tu inicijativu, upoznat sam s tim da Zadarska županija radi na tome da se prikupe iskustva iz Splita i drugih sredina gdje postoje zaštitne radionice. Po mom mišljenju to je jedini način da se značajnije pomogne pri zapošljavanju osoba s invaliditetom jer, koliko god ne htjeli priznati, na tržištu rada se osobe s invaliditetom ne zapošljavaju onim intenzitetom koji bismo mi to htjeli. U takav bi projekt uz nas, trebali biti uključeni Županija i jedinice lokalne samouprave. Mislim da bi taj projekt imao budućnost i bio na korist čitave zajednice, ako bi se čak i samo jedan dio poslova koji postoje na tržištu rada dao zaštitnim radionicama. Suveniri nisu jedino što bi se moglo raditi. Tu su i tiskarska i grafička djelatnost te, primjerice, proizvodnja kartonskih kutija. Sve ovo osobe s invaliditetom rade ne manje uspješno od osoba koje nemaju invaliditet, kazao je Željko Marić, pročelnik zadarske ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Izrazio je uvjerenje kako će projekt osnivanja zaštitne radionice naići i na podršku nedavno osnovanog Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Zadarske županije u kojem obnaša dužnost zamjenika predsjednika, dok Vijećem predsjeda župan Stipe Zrilić.

Prema podacima dostavljenim iz zadarske ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2010. godine ukupno je evidentirano 126 nezaposlenih osoba s invaliditetom, od čega 32 žene. Prijavljenih osoba s invaliditetom na zadarskom je Zavodu bilo 51 od čega 13 žena, dok ih je tijekom prošle godine zaposleno ukupno 19, od čega 5 žena. Istodobno je, zbog razloga koji nisu zapošljavanje, iz evidencije brisano 35 osoba s invaliditetom, od čega 8 žena.

Primjeri iz Splita i Zagreba

U cilju izrade elaborata o mogućnostima usmjerenog zapošljavanja osoba s invaliditetom, bez obzira bila u konačnici riječ o ustanovi ili zaštitnoj radionici, nedavno su pročelnik UO za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije Josip Kraljić i pročelnik UO za gospodarstvo Zadarske županije Dario Ivankov posjetili splitski DES, ustanovu za rehabilitaciju hendikepiranih osoba.

- To je ustanova u kojoj je zaposleno 210 osoba, od čega 120 osoba s invaliditetom. Postoji i URIHO - Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem u Zagrebu koji ima oko 500 zaposlenika, od čega su 55% osobe s invaliditetom. DES ostvaruje prihod od 30 milijuna kuna, a oko 65% prihoda stječu prodajom roba i usluga. Vrlo su interesantni, imaju raznolike djelatnosti, prave „škartoce", kartonske kutije, ambalažu svih vrsta, imaju tiskaru, imaju suvenirnicu, puno toga rade za Hajduk. Rade uniforme, plahte za ustanove u zdravstvu i za komunalne tvrtke, rade suvenire, kazao je Kraljić napominjući kako DES funkcionira temeljem partnerskog odnosa Grad Splita, Splitsko-dalmatinske županije i države, posredstvom Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji sufinancira doprinose zaposlenika.

DES i URIHO jedine su ustanove u Hrvatskoj kojima je svrha zapošljavanje osoba s invaliditetom.

- Uz to, u Puli postoji zaštitna radionica, a u Varaždinu odjel u okviru srednje strukovne škole. U postupku smo sagledavanja mogućnosti kako bismo utvrdili što je i na koji način moguće aplicirati u našoj sredini, uz pretpostavku da postoji prostor za rad te kvalitetna suradnja s Gradom Zadrom i Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kazao je Kraljić.

- Očekujemo da će u Zadru biti osnovana zaštitna radionica kako bi se u nju uključile osobe s invaliditetom. Uz to, u Centru za odgoj i rehabilitaciju djece i mladih s posebnim potrebama "Mocire" bit će organizirane radionice za osobe s invaliditetom u kojima će oni moći doprinijeti izradom suvenira zbog habilitacije i rehabilitacije. Planirano je da u „Mocirama", uostalom, bude i stacionar za osobe s invaliditetom te da će tamo moći biti smještene osobe kojima roditelji umru, kazao je Stanko Panić, tajnik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije.

 

Sedam pritužbi iz Zadarske županije

- U Zadarskoj županiji očitovanje o zapošljavanju osoba s invaliditetom nisu dostavili gradovi Biograd na Moru, Obrovac i Pag. Grad Zadar, od ukupno 168 službenika, zapošljava 4 osobe s invaliditetom, Grad Nin, od ukupno 16 zaposlenih, ima jednu osobu s invaliditetom, a Grad Benkovac ima ukupno 4 osobe s invaliditetom, navodi u svojem izvješću o radu u 2010. godini pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je u 2010. postupao u 1.474 slučaja, pri čemu je u 2010. otvoreno 418 predmeta, dok je iz ranijih godina preneseno 105 predmeta, a u 729 slučaja radilo se o višekratnim savjetovanjima i intervencijama telefonskim putem i putem elektronske pošte. Od 418 novih predmeta, 57 ih se odnosilo na zaprimljene zamolbe institucija, saveza i udruga koje djeluju u korist i u interes osoba s invaliditetom, dok se 361 predmet odnosio na pojedinačne slučajeve. Ukupno su riješena 252 slučaja, dok ih je 166 proslijeđeno na postupanje u 2011. godini. Od 105 predmeta prenesenih iz ranijih godina, u 2011. je preneseno 29 predmeta iz 2009. i jedan iz 2008. Iz Zadarske županije Ured je zaprimio ukupno 7 pritužbi.

- Mali broj pritužbi iz većine županija sigurno ne znači kako problemi ne postoje, već da je nužno u narednom razdoblju intenzivirati aktivnosti u području podizanja razine svijesti svih osoba s invaliditetom o potrebi zaštite njihovih prava, poboljšanja njihovog položaja, omogućavanja njihova sudjelovanja u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugima. Primjećujemo kako se najveći broj predmeta u 2010. odnose na ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite 20,8% (75), u području pristupačnosti 12,2% (44), u području mirovinskog osiguranja 10,2% (37), u području pravosuđa 9,6% (35), dok je u području rada i zapošljavanja 9,4%, odnosno 34 predmeta, stoji u Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u 2010.

PRIMJER IZ PULE: Tekop Nova uglavnom do posla na tržišnom principu

- Tekop Nova ne bi mogla egzistirati bez pomoći i financijske potpore Grada Pule, Istarske županije i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom s kojim izvanredno dobro surađujemo i posredstvom kojeg ostvarujemo povrat doprinosa, sufinanciranje troškova osobnog asistenta i naknadu za smanjenju učinkovitost te povremeno namjenska poticajna sredstva za očuvanje zaposlenosti osoba s invaliditetom. Od ukupno potrebnih sredstava za poslovanje, vlastitim radom osiguramo oko 60%, a ostatak se sufinancira iz Fonda, proračuna Istarske županije i Grada Pule. Na temelju našeg iskustva mogu reći da su zaštitne radionice dobar model zapošljavanja i socijalizacije osoba s invaliditetom samo u slučaju kada je postignut dogovor i kada postoji sinergija između osnivača, lokalnih i regionalnih aktera. Velika je odgovornost osnivača pri očuvanju i zadržavanju tako nastale zaposlenosti, što upućuje na potrebu dugoročnog planiranja i osiguranja potrebnih izvora sufinanciranja. Svaka društveno odgovorna zajednica mora pružiti svojim građanima jednake mogućnosti u osiguranju egzistencije. Zbog svog predanog odnosa prema poslu kada im je data prilika, osobe s invaliditetom to svakako zaslužuju, kazala je Lorena Brgić, v.d. ravnateljice Tekop Nove.

Zaštitna radionica Tekop Nova - Pula osnovana je 2003. od strane Grada Pule, Istarske županije i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, a proces rada započeo je 2004. Njihova je osnovna djelatnost proizvodnja radne i zaštitne odjeće, ekoloških torbi i promotivnih artikala te suvenira od tekstila.

- Posebno smo ponosni na zaštitu industrijskog dizajna i šivanje istarske narodne nošnje za kulturno-umjetnička društva. Primjetan je trend očuvanja i njegovanja tradicije jer sve češće šivamo narodnu nošnju za nastupe u dječjim vrtićima i školama. Trenutačno je u Tekop Novi zaposleno 26 djelatnika, od čega njih 16 ili 62 % ima različite vrste i stupnjeve invaliditeta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno