Naša je predstava sve ono što “Planine” Kazališta lutaka nisu

Dijelove iz romana “Planine” Petra Zoranića, koje ćemo mi obraditi i interpretirati, odabirala sam na način da ne budu isti oni dijelovi koje je „uzelo” Kazalište lutaka Zadar za svoju, inače izvrsnu, lutkarsku predstavu “Planine”. Nekako mi se čini da sam u tome podosta uspjela, budući da su Planine Kazališta lutaka više orijentirane na nacionalnu tematiku, dok je kod nas fokus na vilinskom, odnosno arkadijskom elementu romana
Svoj obol proslavi petstote  obljetnice rođenja renesansog  hrvatskog pisca Petra Zoranića dat će i Zadarsko kazališno ljeto, odnosno Zadarski plesni ansambl (ZPA)  predvođen Sanjom Petrovski,  u suradnji s Hrvatskom kazališnom kućom Zadar i Kazalištem lutaka Zadar. Naime,  Zadarski plesni ansambl 18.  srpnja, u sklopu 14. Zadarskog  kazališnog ljeta, izvest će predstavu „Planine” prema istoimenom Zoranićevom romanu, a u režiji Sanje Petrovski.
Kako se datum premijere  bliži plesačice i glumci sve napornije vježbaju. Prošli petak  posjetili smo članove Zadarskog plesnog ansambla prilikom uvježbavanja predstave u  njihovom „domu” u zgradi  DHM-a.
Fokus na vilinskom
O ideji za predstavu i radu  na njoj govori nam Sanja Petrovski, voditeljica ZPA, režiser i koreograf predstave Planine:
– Dijelove iz romana “Planine” Petra Zoranića, koje ćemo mi obraditi i interpretirati,  odabirala sam na način da ne  budu isti oni dijelovi koje je  „uzelo” Kazalište lutaka Zadar za svoju, inače izvrsnu, lutkarsku predstavu “Planine”.  Nekako mi se čini da sam u  tome podosta uspjela, budući  da su Planine Kazališta lutaka  više orijentirane na nacionalnu tematiku, dok je kod nas  fokus na vilinskom, odnosno  arkadijskom elementu romana. Vile i taj vilinski element,  vrlo prisutan u romanu, povod  su za našu interpretaciju. Vile  su glavni pokretači i izvođači  radnje „naših” Planina. Uostalom, to i priliči jednom ženskom plesnom ansamblu. Nekako, prva moja ideja je bila da  obradimo “Tirenu” Marina  Držića. Ove godine slavi se i  500. obljetnica Držićeva rođenja. Tirena je jedna arkadija, također s prisustvom vila i  satira. No, tada su mi ponudili  da izradim jednu predstavu na  temu Planina. Ipak smo mi  zadarski ansambl, Zoranić je bio iz  zadarskog  kraja u koji je  radnja njegova romana i  smještena.  Pomalo je  zahtijevno raditi nešto o  Zoraniću u  Zadru, budući da svi nešto  o njemu i njegovim Planinama znaju, a  i u posljednje  se vrijeme u  Zadru o njemu neprestano govori povodom petstote obljetnice njegova  rođenja. Držićev tekst mi  se, moram  priznati, činio  pitkijim. Zoranić piše na jeziku kojeg više nitko ne govori  i tek ga poneki stručnjak razumije. U tom jezičnom segmentu moram istaknuti obilnu  pomoć Zlatka Košte, glumca  kazališta lutaka i vrsnog poznavatelja arhaičnih jezika i govora. Upravo zbog te teške  jezične konstrukcije Zoranićevih Planina u predstavu smo  uvrstili jedan dio teksta da ga  publika „doživi” iz prve ruke.  Taj će tekst čitati Zlatko Košta.  I muzičkom dijelu predstave je  poklonjena velika pažnja.  Pomno sam  ju birala i  skupljala sa  svih strana.  Tu su mi  svojom  stručnošću i  nesebičnim  savjetima  pomogli  Zvjezdana  Bašić, bivša  madrigalistica, Igor  Cecić, voditelj benediktinskog  zbora, zatim  Alisa Čakarun, profesorica u  Glazbenoj  školi Blagoje Bersa, te  Katica Burić koja danas vodi klape, a prije je  predavala u  glazbenoj  školi. Zapravo, problem s muzičkim dijelom interpretacije Planina  leži u tome što se tek nakon  vremena kada su Planine nastale (prva polovica petnaestog  stoljeća) glazba počela razvijati i dokumentirati u većem  obimu. Muzički dio rada na  ovoj predstavi bio je za mene  vrlo inspirativan, a nadam se  da će se svidjeti i publici.
Kostimografiju za ovu predstavu izradila je Marija Šarić  Ban?
– Za jednu ovakvu predstavu  kostimi su vrlo bitni. Osnovni  kostim je vilinski kostim, poznati tip kostima koji se koristi  u pastoralnim i sličnim predstavama. Na taj vilinski kostim  dodala sam renesansne elemente, kao i dijelove naše tradicije bazirane na etnu.
Revija kostima
Dakle, kroz kostime se provlače simboli s naših tradicionalnih nošnji  uz jedan vidljiv utjecaj renesanse. U predstavi se pojavljuje više vila.  Vila Hrvatica,  vila Bura, vila  Latinka, vila  Kaldejka neke  su od njih. Kostim za svaku  pojedinu vilu  je karakterističan i ima svoju  posebnu priču, odnosno u  funkciji je scenografije. Tako recimo da  kostim vile  Kaldejke sadrži neke istočnjačke elemente, vile  Latinke latinske i tako  dalje. Kostimima dominiraju bijela i sepia boja. Budući da ova predstava nema  klasičnu scenografiju, kostimi  pokrivaju i zaokružuju čitavu  priču. Bit će ovo na neki način  revija kostima, a umjesto scenografije upotrijebit ćemo  projekcije slika s Paklenice,  gdje se dobar dio radnje romana i odvija. Prava renesansna pastorala! Etnom i renesansom se bavim i pročavim ih  već dugi niz godina, stoga mi i  nije bilo prezahtijevno raditi  kostime za Planine. Za slične  predstave, recimo “Potjeha”,  već sam ih i radila, tako da  određeno iskustvo s takvim tipom predstava i kostima već  posjedujem. Kao što sam već  spomenula u kostimografiji je  vilinski tip kostima već uvriježen i dobro razrađen. Možda  je dobro spomenuti da se kod  izrade ovakvih kostima ne robuje nikakvoj povijesnoj točnosti.
Obje naše sugovornice nabrojile su nam sudionike  predstave.
– Uz Zadarski plesni ansambl u predstavi će sudjelovati i  glumci iz Kazališta lutaka, glumac iz Hrvatske kazališne kuće Zadar i Mirko Šatalić, glumac iz glumačkog ansambla  HKK Zadar. Gost predstave je  Vuk Ognjenović, izvrsni plesač  iz Osijeka. Nekako smo išli za  tim da u ovu našu predstavu  bude utkan cijeli Zadar. Na  kraju predstave zamislili smo  da jedan tekst iz spomenute  Držićeve Tirene pročita Mirko  Šatalić te da tako na neki način  povežemo ove dvije pastorale.  Dakle, tu su Sanja Zalović koja  igra Buru, Vinko Radovčić,  Zlatko Košta – glas Petra Zoranića, vile su Stošija Zrinski,  Lada Petrovski, Josipa Štulić,  Matea Bilosnić, Nikolina Dolfić, Maša Zubčić i Matea Petrčić. Plakata za predstavu je  izradio Srđan Babić. Fragmetni koje smo odabrali za našu  varijantu Planina su Poj i pritvor Žiljbila i Zorice, Od kud  bura nastaje, priče vile Istine,  Dinare, Zorice i vile Milost te  Perivoj od slave.
Najzad je Sanja Petrovski  poručila svima:
– Na kraju, pozvala bih sve  da 18. srpnja dođu i pogledaju  ovu predstavu. Nadam se da će  biti vrlo zanimljiva, a različiti  elemnti poput arhaičnog jezika, glazbe, kostima i originalnih plesnih pokreta, koje  smo u predstavi ukombinirali,  to i jamče!