U Zadru zabilježen porast oboljelih od malignog melanoma

Slika korisnika admin
melanom
Kreme s fizičkim zaštitnim faktorom štite kožu tako što odbijaju i raspršuju UV zrake

Sredina je ljeta, temperature su svakog dana sve više, pa nikakvo čudo da većina naših građana svoje slobodno vrijeme provodi uživajući na plažama. Iako svi znamo da se bez sunca ne može živjeti, činjenica je da ako ne pazimo kako se ponašamo sunce može postati naš najveći neprijatelj. U medijima se sve češće može čuti o tome da sunčeve zrake mogu prouzročiti mnoga oštećenja na koži, ali i ubrzati njegovo starenje. Koliko god bilo neodoljivo i primamljivo ležati na plaži izlagajući se toplini sunca svatko bi trebao imati na umu da je sunce jedan od glavnih faktora u nastanku melanoma i ostalih zloćudnih tumora kože.

Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i jedan od najzloćudnijih tumora uopće. Nastaje iz melanocita koji maligno alteriraju. Melanociti su pigmentne stanice koje su normalni sastavni dio kože, ali se nalaze i u sluznicama dišnog i probavnog sustava, moždanim ovojnicama pa čak i u limfnim čvorovima. Stoga, su sve navedene lokalizacije moguće kao primarna sijela ove bolesti, premda je melanom najčešći na koži.

Koban lov na brončanu put

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, melanom u oko 80 posto bolesnika nastaje na mjestu postojeće pigmentacije, točnije madeža. Znatno rjeđe nastaje na dotad nepromijenjenoj koži. U posljednjih nekoliko desetljeća učestalost melanoma je u značajnom porastu. Broj novootkrivenih bolesnika se udvostručava svakih 7-10 godina u većini europskih zemalja. I u svijetu je veliki porast melanoma, osobito u mjestima gdje je jaka insolacija. Stoga je vrlo važno upoznati pučanstvo s ovom bolešću, njenim ranim znakovima i simptomima koji upućuju na oprez i nužan posjet liječniku koji će procijeniti je li potreban daljnji tretman.

O ovoj bolesti progovorila je tridesetogodišnja Martina čiji se život iz temelja promijenio nakon što je dijagnosticiran maligni melanom te je podvrgnuta operativnom zahvatu.

- Prije nego mi je dijagnosticiran maligni melanom moj je život izgledao otprilike ovako. S prvim toplijim danima, kad se polako počinje skidati zimska odjeća željela sam što prije potamnim te sam se nastojala što učestalije izlagati sunčevim zrakama. S početkom sezone kupanja, u nastojanju da što prije dobijem brončanu boju, obično bi se sunčala od 11.30 do 13.30 sati. I, naravno, svake godine zaradila bi opekotine. No, za to me i nije bilo pretjerano briga kad mi je bilo najvažnije da sam tamnoputa i da mukom stečenu boju što duže održim. Kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom značile su mi samo trošak, a i tretirala sam ih kao "neprijatelje brončane puti". Svako moje ljeto izgledalo je kao "lov na tamnu put", a brončane boje nikad nije bilo dosta. Smatrala sam da najljepše i naprivlačnije izgledam kad sam preplanula jer sam tako sama sebi izgledala zdravije, a i ljepše. Smiješni su mi bili svi oni koji su odlazili na plažu nakon 16 sati, nanoseći zaštitne kreme, noseći sa sobom suncobran, šešir i ostale, za mene suvišne i smiješne rekvizite, pripovjeda Martina. Maligni melanom kod naše sugovornice slučajno je otkriven. Naime, na nagovor svoje prijeteljice posjetila je dermatolaoga s obzirom da madež koji je imala na ramenu posljednjih godinu i pol je promijenio boju. Nakon obavljene dermatoskopije, dermatologinja joj je preporučila da bi izrazito crni madež trebala odstarniti. Nakon što je kirurškim zahvatom madež odstranjen,tkivo je poslano na patološku analizu.

Dugi rukavi ljeti kao svakodnevica

- Smatarala sam da je, vjerojatno, sve to bezazleno i da se moj život nastavlja po ustaljenom ritmu. Nakon tri tjedna kad sam dobila patološki nalaz bila sam u šoku. Riječ je bila o malignom melanomu veličine 3 milimetra. Napravljen je još jedna operacija na mjestu gdje je bio melanom. Prema napucima liječnika, kirurga, onkologa i liječnika opće prakse, strogo mi je zabranjeno bilo kakvo izlaganje suncu. Visoki zaštitni faktor, dugi rukavi, bijela odjeća, šešir i kretanje po hladovini postalo je moja svakodnevica. Nije baš jednostvano, ali da se izdržati. Ima dana kad poželim ili razmišljam da mi možda ništa neće biti ako odjenem kratke rukave, ali tada se sjetim onog dana kad sam hospitalizirana i neizvjesnosti te odustanim od svih svojih nakana, zaključila je Martina.

Vrlo slično iskustvo imala je i studentica Vedrana stara 25 godina kojoj je prošle godine otkriven maligni melanom.

Sunce kao najveći neprijatelj

- Otkrićem zloćudne tvorevine moj se život promijenio za 360 stupnjeva. Od one bezbrižne djevojke kojoj je sunce bilo najveći ljetni prijatelj danas sam stalno pod stresom gledajući kroz prozor pazeći na vremenske uvjete koji vladaju. Sunce mi danas predstavlja najvećeg neprijatelja koji me iz dana u dan sve više rastužuje i plaši. Dobro poznajem onaj prekrasan osjećaj slobode kada dođe ljeto. Odložim svoje knjige u stranu i uživamo u ljetnim radostima. Da, to je bilo nekada...Danas sa suzama u očima slušam druge mlade kako jedva čekaju to učiniti i ove godine, kazuje Vedrana dodajući da će naravno, knjige odložiti kao i ostali, ali za nju ljeto više ne postoji. No, nije ni to tolika tragedija kazala nam je. Naime, pronašla je svoju sreću u drugim stvarima, ali ništa više nije kao prije.

- Dok drugi odlaze u shoppinge po nove ljetne krpice, ja nailazim na čuđenja prodavačica kada želim kupiti bijelu košulju dugih rukava i na stalna pitanja :

- Je li ti vruće? Zašto stalno nosiš tu bijelu jaknu sa sobom? Zašto ne skineš taj bolero? Skini se malo, nismo u crkvi. Svojim iskustvom želim potaknuti sve one koji su u konstantnoj utrci za brončanom bojom na razmišljanje vode li dovoljno brige o vlastitoj koži pri izlaganju suncu? Koristite li kreme sa zaštitnim faktorom? Imaju li djeca kapu na glavi ili ih roditelji samo pozdrave kada odlazi na kupanje u 12 sati popodne? Gledajući djecu na zadarskim plažama dok je sunce u zenitu pitam se znaju li roditelji da su sunčeve zrake tada najopasnije za zdravlje djece, ali i odraslih? Možda onome koji ovo čita sve ovo zvuči glupo i vjeruje da se to njemu neće dogoditi, ali jednoga dana može biti kasno jer se i dalje mnogi, unatoč upozorenjima dermatologa, silno trude postići preplanuli ten, naglašava naša sugovornica ističući da ljeto nije više uživanje i kupanje u moru nego utrkivanje tko će biti tamniji, tko će prije stići do prvog solarija i zadobiti željenu brončanu boju.

- Gledajući plaže prepune kupača koji svoja tijela izlažu sunčevim zrakama, pitam se je li važnije zdravlje od lijepog izgleda? Pa, što će sve to ako jednog dana postaneš prisiljen na boravak u kući i da će te stalo progoniti misao: "Jesam li ponio/la zaštitni faktor 50+? Je li prošlo 16 sati? Koliko je sati uopće?", upitala je Vedrana te na kraju poručuje svim zaljubljenicima u sunčanje da imaju na umu da je sunce lijepo do trenutka dok ne "ugrize", a tada treba znati živjeti s tom ranom, odnosno ugrizem.

Zašto je porast malignog melanoma u velikom porastu dermatolog Mile Gverić vidi u trendu sunčanja.

- Na našim prostorima je još uvijek aktualan trend lijepe tamne kože kao simbol zdravlja i ljepote. Stoga i ne čudi da su plaže pune u 12 sati kad je koža izložena štetnom utjecaju ultraljubičastim zrakama. Naime, kod osoba koje se izlažu rekreacijskom sunčanju, točnije one koje žele tamni ten dobiti u kratko vrijeme te koje žive u područjima s puno sunca, postoji mogućnost nastanka malignog melanoma. Ovom prilikom moram naglasiti da je koža organ koji ima sposobnost "pamćenja" svakog oštećenja ili opekotina kože još od najranijeg djetinjstva. Osobe koje imaju veći rizik pojave malignog melanoma su one s postojanjem malignog melanoma u obitelji, koje su već operirale melanom, koje su svijetle puti, kose i očiju, koje su sklone pojavi opeklina i koje teško tamne, osobe s velikim urođenim madežima i koje su nekoliko puta zadobile jake sunčeve opekline, kazuje Gverić.

Maligni melanom ne treba se razviti samo iz madeža, već se može javiti na sluznicama, kao što je oko ili vagina, no najčešće se javlja na madežu. Stoga, doktor Gverić naglašava da je vrlo važno pratiti madež, odnosno je li se mijenja. Promjene na madežu rangiraju se početnim slovima engleske abecede-slovo A(Asimetry)- odnosi se na asimetriju rubova madeža, B(Borders)- promjena rubova madeža, C(Colour)- promjena boje madeža, D(Diametar)- pomjena veličine madeža, E (Evolving lessions)- promjena madeža u vremenu.

- Svaka promjena na madežu ne treba ukazivati na pojavu melanoma, ali se mora pratiti. Postoje promjene na madežu koje mogu biti dobročudne, benigne. U narodu postoji stav da je "bolje madež ne dirati jer ako se dira, dat će se na zlo" što je potpuno netočno. Svaka promjena zahtjeva pretragu, kazao je Gverić.

Atipični madeži

Na tijelu mogu se javiti i atipični madeži, koji se nazivaju i displastični madeži, a imaju nepravilne i nejasne rubove prema okolini, nepravilnu pigmentaciju sa često podignutim središnjim dijelom, a histološki pokazuju atipiju stanica. Takvi madeži nisu karcinom, ali to mogu postati. Mogu se naći na suncem izloženim područjima kože, ali i onim zaštićenim od sunca. Obično su veliki i više od 1 centimetra te nepravilnog oblika, a površina im može biti i hrapava. Tipično imaju različite boje u sebi, od ružičaste preko crvene, do crne ili smeđe.

Dermatolog Gverić kazao je da je preporučljivo kod osoba koje imaju veći broj madeža na tijelu napraviti fotodokumenatciju, odnosno mjesto na kojem je veći broj madeža fotografira se i pohrani tako da kad pacijent dođe u ordinaciju može pratiti i usporediti trenutačno stanje s onim na snimljenoj fotografiji.

Poznato je kako se melanom na koži najčešće javlja na mjestima izloženima suncu, kao što su lice, leđa, ruke i noge. Međutim ne smiju se previdjeti ni ostale moguće lokacije melanoma na koži- vlasište, dlanovi, tabani, ležište nokta te prsti na rukama i na nogama. Melanom se može pojaviti u različitim morfološkim oblicima te ne postoji jedinstven i tipičan izgled melanoma. Njegov nastanak signalizira ili promjena u madežu koji je do tada postojao ili pojava nove neuobičajene tvorevine na koži. Boja je najčešće nejednolika, a varira od svijetlo do tamnosmeđe i crne te plavkasto crne i sive boje. Mogući su i tzv. amelanotični, odnosno nepigmentirani oblici melanoma koje je vrlo teško dijagnosticirati. Često su prisutne i sekundarne promjene poput vlaženja i sklonosti krvarenju na dodir.

Osoba koja primjeti promjenu na madežu trebala bi što prije posjetiti dermatologa. Ukoliko, nakon obavljene dermatoskopije osoba treba odstraniti sumljivi madež, to je potrebni učiniti što prije. Odstranjeno tkivo, potom je poslano na patološku analizu koja će ustvrditi radi li se o benignoj ili malignoj tvorevini. Ukoliko je, ipak, patološkom analizom utvrđeno da je riječ o malignom melanomo, određuje se njegov stadij te se radi ponovna operacija na mjestu gdje se nalazio. Ponovni operativni zahvat uključuje sidanje starog ožiljka s pripadajućom kožom i potkožjem, i to do zdravog tkiva, jedan do tri centimetra od ruba zavisno o debljini tumora. Zatim se izvodi biopsija sentinel limfnog čvora (stražara), pri čemu se prvi čvor u koji se širi tumor izvodi tako da se dva do četiri sata prije operacijskog zahvata u lokalnoj ili općoj anesteziji ubrizga oko ožiljka (nakon odstranjenja) radioizotop s nanokoloidom te se ta "boja" prati gama kamerom. Nakon detekcije sentinel čvora stražara, intraoperacijski se s gama navigatorom prikaže čvor, koji se odstrani i pošalje na hitnu patohistološku dijagnozu. Ako u čvoru nema tumora, operacijski zahvat je završen, ali ako se u njemu nađu tumorske stanice, pristupa se odstranjenju svih čvorova te regije.

Osoba kod koje je dijagnosticiran maligni melanom te je izvršen operativan zahvat preporučuje se kontrolni pregled svakih 3, a potom svaka 6 mjeseca, a kasnije jednom godišnje. Cilj kontrolnih pregleda nakon terapije je pravovremeno otkrivanje recidiva. Zanimljivo je da melanom slabo reagira na kemoterapiju i zračenje te još uvijek nije otkriven povoljan koktel koji utječe na maligne stanice.

Redovite kontrole kod dermatologa

- Također, preporučljivo je da osoba kod koje je dijagnosticiran maligni melanom redovito kontrolira kod dermatologa te, svakako, koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom i ne izlaže se suncu u razdoblju od 10 do 17 sati. Pri boravku na suncu obvezno zaštititi kožu nošenjem kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili hlače. Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato je potrebno izbjegavati izlaganje suncu u to doba, istaknuo je Labar dodavši da čim se primjeti da je koža suha i sklona perutanju potrebno ju je nahraniti hidratantnom kremom. U medijima se moglo čuti o odjeći s visokim zaštitnim fakotrom, no Marin Labar, specijalist opće i plastične kirurgije Opće bolnice Zadar smatra da se radi o marketinškom triku.

Osim osoba kod kojih je dijagnosticiran melanom, u rizičnu skupinu spadaju građevinski radnici, pomorci i ribari.

Unatoč silnim upozorenjima od strane dermatologa, ali i meteorologa koji upozoravaju na veliku količinu UV-A i UV-B zračenja, plaže su i dalje pune kupača koji žele biti što tamniji kako bi bili što više u trendu. No, pitat će ih starost gdje im je bila mladost.

Sve više oboljelih

Na području Hrvatske porast malignog melanoma zabilježen je u tri grada - Zadar, Dubrovnik i Zagreb. Ove podatke prokomentirao je Marin Labar, specijalist opće i plastične kirurgije Opće bolnice Zadar.

- Zašto je došlo do porasta oboljelih u ova tri hrvatska grada zasigurno veliki utjecaj ima trend solarija, ali i činjenica da, pogotovo Zabrepčani, češće putuju u krajeve gdje je jako sunce. Inače, prema podacima kojima raspolažem dolazi do stalnog porasta broja oboljelih. U periodu od 1968. do 1995. porast broja oboljelih je za oko 300 posto, a godišnji porast je oko 6,8-7,5 posto. Za godinu 2001. podaci govore o 11,3 na 100.000 novooboljelih za muškarce i 10,3 oboljelih na 100.000 za žene, ističe Labar.

 

Prepoznajte melanom na vrijeme

Kako biste lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila koja su vrlo korisna za otkrivanje „sumnjivih" madeža na tijelu. Ona se odnose na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože.

Asymmetry - asimetrija - normalan madež je pravilnog oblika, uglavnom okrugao i simetričan. Sumnjivi (displastičan) madež je nepravilnog oblika, tj. asimetričan.

Border - rubovi - normalan madež ima pravilne rubove, a sumnjivi (displastičan) ima nepravilne i nejasne rubove.

Color - boja - normalan madež je jednobojan. Sumnjivi (displastičan) madež ima više boja i nijansi (smeđa, crna, siva, plava...)

Diameter - promjer - normalan madež najčešće je u promjeru manji od 6 mm.

Evolution, elevation - promjena, uzdignuće - u sumnjivom (displastičnom) madežu nastaju promjene oblika, boje i veličine dok se normalan madež ne mijenja značajno tijekom života.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno