Franak "potapa" dužnike, euro jača

Slika korisnika admin
U strahu od financijskog sloma u državama eurozone franak sve više postaje valuta spasa

Ne ostvaruju se očekivanja da će švicarski franak i euro oslabiti. Franak je dostigao rekordnu visinu, pa danas za njega treba izdvojiti 6,42 kune, ili 44 posto više nego prije dvije godine, što je za građane koji otplaćuju kredite vezane uz švicarca previše. No, i euro se odupire uobičajenim sezonskim kretanjima. Otkako je uveden, euro je svakog ljeta padao, ali ovog srpnja ne miče se s razine koju je dosegao u prvoj polovini godine. Njegov srednji tečaj jučer je porastao na 7,43 kune.

Potražnja za devizama

Razlog za jačanje švicarskog franka je strah od financijskog sloma u državama eurozone - Italiji, Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, zbog čega mnogi masovno kupuju švicarsku valutu kako bi se zaštitili od neizvjesnosti. To je i razlog za slabljenje eura u odnosu na franak. Međutim, u Hrvatskoj euro ovog ljeta ne pada, usprkos tome što u svakoj turističkoj sezoni strani gosti našu zemlju zasipaju devizama. Istina, u prvih pet mjeseci ove godine turističkih noćenja bilo je 12 posto manje nego lani.

Mnogi analitičari ovih dana neslužbeno govore da se u Hrvatskoj zauvijek možemo pozdraviti s povijesno niskom vrijednosti eura od 7,2 ili 7,25 kuna, što je bila njegova razina u turističkim sezonama proteklih nekoliko godina. Naime, ove je godine potražnja za devizama u Hrvatskoj na povijesno visokoj razini, jer se povećavaju dugovi inozemstvu.

Pala strana ulaganja

- Država, banke i poduzeća ove godine moraju vratiti čak 15 milijarda eura duga. Svi oni traže devize, upozorava analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. Euro, kaže, ne gubi na vrijednosti i zato što imamo vrlo mali priljev deviza od inozemnih ulaganja. Treći razlog je povećavanje uvoza, odnosno hrvatskog manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Konkretno, strana ulaganja u Hrvatskoj prošle su godine iznosila samo 227 milijuna eura, prema najnovijim podacima HNB-a. Pala su na povijesno nisku razinu, nezabilježenu još od 1995. godine, jer je država uglavnom prodala što je kanila prodati, a stranci su ono najvrjednije u Hrvatskoj uglavnom pokupovali. U 2008. godini, najboljoj prije krize, stranci su u Hrvatsku uložili rekordne 4,2 milijarde eura.

Budući da gospodarska recesija jenjava, u posljednje vrijeme počeo se polako povećavati hrvatski uvoz, što je jedan od znakova ekonomskog oporavka. Problem je, međutim, u tome što se hrvatski oporavak temelji na povećanju potrošnje i zaduživanja u inozemstvu, umjesto na povećanju vlastite (industrijske) proizvodnje i izvoza kao u Njemačkoj.

Vanjski dug skočio na 47 milijarda
Vanjski dug Hrvatske u ožujku je dosegao rekordnih 47,1 milijardu eura, prema podacima Hrvatske narodne banke. Prvi put od neovisnosti države vanjski dug je ove godine premašio veličinu našeg bruto domaćeg proizvoda, pa sada iznosi 102,5 posto BDP-a.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno