Nikoga ne zanima zadarsko iskustvo u reformi obrazovanja

Slika korisnika admin
Marin GOSPIĆ

Kurikularna reforma kao tema ni po ljetnoj vrućini ne silazi s naslovnica hrvatskih medija. Zadranima je, između ostalog, zanimljiva i po činjenici da je na njezino čelo, nakon odlaska Jokićeve ekipe, postavljena rektorica Sveučilišta dr.sc. Dijana Vican, a aktualna oporba smatra da novi ljudi koji su preuzeli ovu reformu znače klerikalizaciju hrvatskog obrazovanja.

Svi su za reformu, a svi je koče. Što dalje? Reforma predmeta, ili reforma školstva? S kojim djelatnicima u reformu? Što je uopće cjelovita kurikularna reforma?

- Ovo pitanje još nitko nije postavio. Zbog toga procjenjujem kako je to svima jasno. Meni nije pa ću pokušati dokučiti. Reforma, naime, ima značenje čina novog stvaranja, ali i preinačenje neke strukture radi poboljšanja ili prilagođavanja njezinih funkcija bez razgrađivanja njezinih osnova. Iz naziva se može zaključiti kako je riječ o reformiranju kurikuluma. Reformi se sada dodaje riječ široka spektra i većini čitatelja nejasnog značenja. A sintagma cjelovita kurikularna reforma ne približava nas potpunom razumijevanju procesa. Ja sam skloniji nazivu reforma hrvatskog školstva čiji su neizostavni dijelovi predmetni i školski kurikulumi. Ali ne i jedini.

Što se dogodilo prije?

- Nakon usvajanja Strategije krenulo se najprije u mijenjanje predmetnih programa. Nisam primijetio da se paralelno radilo i na školskim kurikulumima. Ministar Mornar dao je zeleno svjetlo aktivirajući petnaestak milijuna kuna (???). Slijedom Strategije formirani su ekspertna skupina i predmetna povjerenstva, koji su nakon izvjesnog vremena iznjedrili radne prijedloge novih predmetnih kurikuluma. Nakon promjene vlasti proces je, ipak mogu reći, (privremeno?) zaustavljen. Nedavno su imenovani novi voditelji reforme.

Što će se događati ubuduće?

- Ne mogu naslutiti motive novih voditelja za prihvaćanje izuzetno zahtjevne obveze, pogotovo u nejasnoj političkoj situaciji, jer bez političke podrške, pokazalo se - nema ni reforme. Naime, meni je izvjesno kako će imenovani voditelji nastaviti djelovanje jedino uz pretpostavku ostajanja na vlasti iste političke opcije. Uz pretpostavku dolaska druge opcije na vlast vjerojatnost nastavka suradnje s razriješenom ekspertnom skupinom - postoji, naravno uz neke promjene.

Reforma hrvatskog školstva?

- Pomno prateći i na svoj se način uključujući u pokušaje mijenjanja našeg školskog sustava došao sam i do nekih zaključaka. Prvi je očit svima: hrvatsko školstvo treba mijenjati. Budući da je riječ o glomaznom sustavu, tome bi trebala prethoditi mnoga istraživanja sustava, vezana i uz kontekst pripadanja europskim školskim sustavima. Drugi zaključak koji je, čini se očit samo meni, je: reforma školskog sustava mora se temeljiti na gospodarskoj strategiji. Treći zaključak u našim političkim previranjima čini se suvišan. Riječ je o konsenzusu svih političkih stranaka kad je u pitanju reforma.

Što je zaustavilo reformu?

- Zadnjih mjeseci svjedočimo događajima koji su zapravo zaustavili reformu za neodređeno vrijeme. Posljedice su nesagledive. Ispisujući tekst Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu propitivao sam moguće naslove. Jedan je bio dijagnoza (školstva i društva), drugi je vodio prema Cervantesu i borbi s vjetrenjačama, treći je bio malo prepotentan - Lekcije iz Zadra. Za Heraklita sam se opredijelio slučajno u svom „bunilu" naletjevši na knjigu Miroslava Markovića: Filozofija Heraklita mračnog. Promišljajući njegove gnome otkrio sam u njima i dijagnozu i vjetrenjače i lekcije. Zaustavljanje reforme školstva Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu čini sada još aktualnijim, jer je predvidio (onima koji su željeli vidjeti i čuti) sve što će se dogoditi (s reformom).

Profesore, godinama ste aktivan svjedok i akter razvoja hrvatskog školstva, nacionalno afirmirano ime u tome području. Očekujete li svoje mjesto u novom radnom timu za kurikularnu reformu i biste li prihvatili poziv? Gdje biste, u kojem segmentu, mogli/htjeli dati svoj doprinos?

- Pitanje je malo i provokativno. Međutim, na to pitanje sebi sam odgovorio kad sam se prijavio za rad u tzv. ekspertnoj skupini. Pokazalo se da moja prijava nije udovoljila kriterijima. Unatoč tome, za mene nije upitno mogu li i hoću li pomoći svima koji žele boljitak hrvatskom školstvu. Činjenica je da je stručni tim Zadarske privatne gimnazije prije pet godina kreirao reformski program (već smo u fazi evaluacije programa) te da imamo neprocjenjivo iskustvo. Čini se da to nikoga ne zanima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno