GLAZBENE VEČERI Projekt Lazarus oživljava glazbu nastalu u Zadru u 17. stoljeću!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Razgovor s Robertom Palićem ususret sutrašnjeg koncerta u sv. Donatu
Od osobite je važnosti spomenuti da je Nembri prethodno petnaestak godina bio priorom u benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, zbog čega bi svaki stanovnik Zadra trebao upoznati svojega sugrađanina i njegovu umjetničku ostavštinu, za koju se i te kako može pretpostaviti da je nastala upravo u Zadru, a predstavlja jedan od najvrijednijih spomenika hrvatskoga ranog baroka
Glazbene večeri u sv. Donatu nastavljaju se sutra, kada će se u Crkvi sv. Donata održati koncert Projekta Lazarus

Glazbene večeri u sv. Donatu nastavljaju se sutra, kada će se u Crkvi sv. Donata održati koncert Projekta Lazarus. Riječ je o vrijednom projektu, oformljenom u okviru udruge Hrvatski glazbeni centar, a idejni je začetnik i osnivač ansambla bas Robert Palić. Pjevanje je učio kod istaknutih vokalnih pedagoga - Stojana Stojanova, Vitomira Marofa i Paola De Napolija. Od 1993. godine stalni je član ansambla Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je nastupao kao solist u operama Priča sa zapadne strane, Čarobna frula, Don Giovanni, Razgovor Karmelićanki, Krabuljni ples, Traviata, Rigoletto, Trubadur, Aida, Seviljski brijač, La Boheme,Tosca, Hamlet, Prodana nevjesta, Lady Macbeth Mcenskog okruga, I Pagliacci, Nikola Šubić Zrinski, Jevgenij Onjegin i dr. S njime smo razgovarali o nadolazećem koncertu.
Tko je Damjan Nebri i zašto Zadrani ne bi smjeli propustiti taj koncert?
-Damjan Nembri je talijansko-hrvatski skladatelj rođen i kršten u Hvaru 20. 12. 1584., a umro u Veneciji najvjerojatnije 1648. godine. Kao desetogodišnjak odlazi u benediktinski samostan San Giorgio Maggiore u Veneciji gdje se školovao i kasnije postao priorom. Od osobite je važnosti spomenuti da je Nembri prethodno petnaestak godina bio priorom u benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, zbog čega bi svaki stanovnik Zadra trebao upoznati svojega sugrađanina i njegovu umjetničku ostavštinu, za koju se i te kako može pretpostaviti da je nastala upravo u Zadru, a predstavlja jedan od najvrijednijih spomenika hrvatskoga ranog baroka! Autor je zbirke četveroglasnih večernjih psalama s orguljskim continuom objavljene 1641. godine u Veneciji zajedno s jednim Magnificatom, kao Brevis et facilis psalmorum quattuor vocibus modulatio. Ranija zbirka troglasnih i osmeroglasnih misa iz 1640. godine nije pronađena. Stilski se Nembri uklapa u ranobarokni tip venecijanske crkvene glazbe na razmeđu stilova, gdje su solistički odlomci skladani u novome koncertantnom stilu, a zborski u stilu kasnorenesansnoga višeglasja. Iako se spominje u nekim glazbenim rječnicima 18. i 19. stoljeća - npr. J. G. Walthera i R. Eitnera - Nembrija je muzikološki otkrio Dragan Plamenac tek 1982. godine.

Zadaća Hrvatskog glazbenog centra

Čime se bavi Hrvatski glazbeni centar i u koju svrhu je osnovan? Glavno geslo programa na kojem je bazirana ideja HGC-a jest Slušajmo hrvatsku glazbu! – ali, isto tako, organizirali ste brojna gostovanja inozemnih glazbenika u Hrvatskoj.
-Hrvatski glazbeni centar (HGC) udruga je osnovana u Zagrebu 2003. godine s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđivanja obrazovnih, profesionalnih, umjetničkih i socijalnih interesa glazbeno-scenskih umjetnika te poticanja, razvijanja i unaprjeđivanja umjetničke i kulturne djelatnosti na području Republike Hrvatske i njezine promidžbe u inozemstvu kao i poticanja domaćega glazbenog stvaralaštva s posebnim naglaskom na skrbi o mlađim naraštajima glazbenika. U proteklim godinama djelovanja na prostoru Republike Hrvatske te internacionalnom suradnjom, HGC je iza sebe ostavio niz uspješnih koncerata, gostovanja i turneja kako svjetskih, tako i hrvatskih umjetnika. Jedan od naših prvih projekata bilo je gostovanje ansambla La piccola Scalla iz Milana s predstavom Služavka-gospodarica G. B. Pergolesija na Dubrovačkim ljetnim igrama 2003. Tada je započeta suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom iz koje će se razviti niz uspješnih koncerata; Dubrovnik Gala u 2004. i 2005. godini, te gostovanja spomenutog orkestra u Grazu, Beču, Linzu i Münchenu 2006. godine, zatim turneje po Njemačkoj i SAD-u u koncertnoj sezoni 2006./2007.
U periodu od 2006. do 2010. godine ugostili smo na koncertima diljem Hrvatske mnoge svjetski poznate glazbenike poput gitaristice Sharon Isbin, dirigenata Zvonimira Hačka i Riste Savića, pijanista Eugena Indjića, violinistice Carle Trynchuck, Anette von Hen i violinista Marija Hossena, kontrabasista Huan Chun Pana, američkog skladatelja Larryja Alana Smitha i dr. Jedan od naših najznačajnijih projekata svakako je turneja Orchestre de Flûtes Français s hrvatskom pijanisticom Martinom Mičijom Palić i svjetski poznatim francuskim flautistom Pierre-Yvesom Artaudom 2005. godine, koja je uključivala koncerte u pariškoj dvorani Cortot, u zagrebačkom Lisinskom u okviru 23. Muzičkog Biennala, te u Varaždinu, Karlovcu, Puli, Rijeci i Rovinju. Organizirali smo sudjelovanje mladih hrvatskih umjetnika u radu Mlade Bečke filharmonije, turneje European Master Orchestra, koncerte povodom Dana hrvatske diplomacije, gostovanja solista iz Njemačke i Austrije i niz drugih projekata. Naglasak djelovanja HGC-a je na suradnji hrvatskih umjetnika i svjetski poznatih glazbenika te uz navedene koncerte često organiziramo manje komorne koncerte na kojima se navedena suradnja realizira na radost i zadovoljstvo publike. Isto tako pomažemo našim članovima organizirajući njihove nastupe diljem svijeta, kao i promociju hrvatskih skladatelja u suradnji s našim partnerima, International Music Center of America i Europäisches Musikzentrum iz Beča.

Igor Kuljerić i Ennio Stipčević

Osim Nembrijem, koji je djelovao u Zadru, uz Projekt Lazarus provlače se i novija imena vezana uz naš grad, pa se tako kao jedan od izuzetnih projekata u organizaciji Hrvatskog glazbenog centra izdvaja praizvedba Hrvatske mise našeg Silbljana Igora Kuljerića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u travnju 2006. godine, a vanjski je suradnik ansambla također naš Zadranin, uvaženi akademik, muzikolog Ennio Stipčević.
Smatramo da se niti približno nije valorizirala ostavština jednoga od najprominentnijih hrvatskih skladatelja druge polovine 20. i početka 21. stoljeća Igora Kuljerića, za koju je potrebno uložiti puno truda i kontinuiranu posvećenost izvođenju izvanrednih skladateljskih ostvarenja kojima je obilježio hrvatsku postmodernističku glazbu. Osobno sam imao rijetku čast i priliku kao član opernog ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, između ostaloga, nastupiti na scenskoj izvedbi Glazba za Osmana za sole, mješoviti zbor i simfonijski orkestar, prema epu Osman Ivana Gundulića, istinskom remek-djelu hrvatske operne literature koje zaslužuje biti na repertoaru ne samo hrvatskih opernih kûća, a koje kao da je potpuno nestalo s obzora hrvatske umjetničke glazbe! Svoje je stvaralaštvo nastojao uskladiti i s izvođačkim mogućnostima skladajući u izravnoj svezi s ansamblima i umjetnicima, primjerice sa zadarskim zborovima skladbe Galeotova pesan i Zora puca, objavljenima 1998. na CD-u Hrvatskog pjevačkoga glazbenog društva Zoranić u izdanju Orfeja, te More i Blagoslovi, Bože, Zadar, objavljenima 2000. na CD-u Zadarskog djevojačkog zbora u izadnju Koncertne direkcije Zagreb i HRT-a.
Bez muzikološkoga znanstvenog rada akademika Ennija Stipčevića nezamisliva je djelatnost ansambla Projekt Lazarus u procesu revitalizacije hrvatske glazbene baštine, osobito kasne renesanse i baroka, područjima u kojima je Stipčević neosporivi autoritet. Osobito smo kao ansambl ponosni što je nakon naše izvedbe dijela zbirke psalama Salmi vespertini istarskoga skladatelja Francesca Sponge Uspera iz 1627., Ennio Stipčević za svoj muzikološki rad na ovoj zbirci nagrađen nagradom Ivan Lukačić na 48. Varaždinskim baroknim večerima.
Nakon ove, uslijedila je i jedna od najznačajnijih nagrada u Republici Hrvatskoj koju je Stipčević dobio za knjigu »Renesansna glazba i kultura u Hrvatskoj« u svibnju 2018. - Nagrada Josip Andreis Hrvatskoga društva skladatelja koja mu je uručena 22. studenoga, na Dan sv. Cecilije, zaštitnice glazbenika i pjesnika. Knjiga je plod dugih godina istraživanja i analiza izvora koje je Stipčević proveo kroz godine akademskog života, od studentskih dana sve do recentnih otkrića. Izvorno je objavljena na engleskom jeziku, dok je na hrvatskom tiskana 2017. Ovdje prenosim i riječi Vincenta Bessona, istraživača i profesora na Sveučilištu u Toursu te člana Uredničkog vijeća »Opera Omnia«: »Radi se o briljantnoj sintezi koja dokumentira hrvatsku renesansnu glazbu i kulturu. Nije samo katalog renesansnih djela ili usko specijalizirana studija, ona želi identificirati, kontekstualizirati i predstaviti jedinstvenost i dubinu hrvatskog glazbenog naslijeđa u renesansi širokoj publici«, dočim je prilikom uručivanja nagrade glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban rekao da »...knjiga postaje nezaobilazni izvor i referentna literatura za proučavanje razdoblja renesanse u najširim europskim razmjerima«. Monografija obuhvaća 334 stranice, 37 slikovna priloga i dvadesetak notnih stranica te je »prvi sveobuhvatni sintetski pogled na renesansnu glazbu u hrvatskoj kulturi«. Osim opusa hrvatskih renesansnih glazbenika, Stipčević je zahvatio i skladatelje šireg europskog područja koji su bili u kontaktu s hrvatskim pjesnicima, a iz tog proučavanja proizašle su nove spoznaje.
Na koncu se i skromni dobitnik kratko obratio nazočnima - »Idemo dalje na posao. Tih starih nota ima još«.

Solistički pristup

Umjetnički je voditelj ansambla dirigent Darijan Ivezić, mladi dirigent, klavirist i aranžer kojem predviđaju blistavu budućnost. Kako je došlo do suradnje s njim, kako ste se odlučili baš za njega?
Maestro Darijan Ivezić je kao jedan od najdarovitijih dirigenata i glazbenika mlađe generacije od prvih trenutaka angažmana u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (gdje djeluje nekolicina članova ansambla »Projekt Lazarus«) privukao pažnju visokom razinom radne energije, profesionalne etike i spremnošću da uvijek uskoči kada je to potrebno, bilo kao dirigent, ili korepetitor. Na sve to iskazivao je i interes za novim stremljenjima u glazbi, što je bilo dovoljno da zajednički krenemo u ono što smo zamislili kao proces revitalizacije hrvatske glazbene baštine, s osobitim naglaskom na kasnu renesansu i barok. Tijekom zajedničkoga rada smo se sve više upoznavali i zbližavali, tako da možemo reći da maestro Ivezić uistinu predstavlja »kralježnicu« našega ansambla.
Ovom bih prilikom svakako naglasio i izniman doprinos svakoga od članova ansambla, jer je koncept koji smo odabrali izrazito individualistički, solistički - tako da svatko od nas daje svoj autentični obol svakome djelu koji izvodimo, pri čemu se zadržavamo u okvirima pravila komornoga muziciranja kojima nastojimo ostvariti izvornost skladbi koje odabiremo za prezentaciju publici.(Koncertni ured Zadar)

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno