U zadnja dva mjeseca prijavljeno čak 460 uboda i ugriza raznih insekata

Zbog uboda i ugriza insekata liječnicima Hitne medicinske  pomoći Zadar se u svega dva mjeseca obratilo čak 460 osoba. Ta visoka  brojka iznenadila je i ravnatelja HMP Zadar dr. Predraga Orlovića koji  nam je kazao kako je od tog ukupnog broja najviše uboda osa, dok jedan manji dio otpada na stršljene, obade, pčele, paukove i slično.
– Ubodi i ugrizi većine tih insekata su neugodni, ali nisu opasni osim u  slučajevima kad se razvije alergijska reakcija. Ako osoba nakon uboda ili  ugriza insekta osjeti otežano disanje ili dođe do oticanja usne šuljine ili  jezika, potrebno je da se što prije obrati za liječničku pomoć kako bi dobila antialergijski lijek. Najčešće je na mjesto uboda ili ugriza dovoljno  samo staviti hladan oblog, što ublažava neugodnu bol i spriječava oticanje, kaže dr. Orlović dodajući kako u evidenciji HMP u protekla dva mjeseca imaju i jedan ugriz opasnog pauka crne udovice te dva ugriza zmija,  od kojih je srećom samo jedna bila otrovnica. Crna udovica ugrizla je  starijeg muškarca u predjelu šake u polju nedaleko Zemunika, a poskok  ženu za nogu dok je čistila grob u Gračacu. U drugom slučaju ugriza  zmije pokazalo se kako je riječ o neotrovnoj bjelouški.
U evidenciji HMP za period od 1. lipnja pa do 8. kolovoza imaju i jedan  ugriz pijetla. Neobičan i pomalo apsurdan incident odigrao se u Benkovcu gdje je muškarca napao pijetao dok je iz kokošinjca skupljao jaja. Budući da mu je kljunom probio kožu, muškarac se preventivno javio liječnicima kako se ne bi razvila kakva infekcija.
Brojka od 460 zatraženih liječničkih pomoći u HMP u protekla dva  mjeseca zadarske poljoprivrednike i pčelare, međutim, ne iznenađuje  previše.
– Ove godine je jako puno osa. Ja sam mislio da su došle tu kod mene  jer imam meda, a one vole slatko. Međutim, čujem da ih je ove godine  posvuda puno više. Očito je da su im vremenski uvjeti pogodovali pa su  se razmnožile, kaže nam zadarski pčelar Ivica Butić dodajući kako za razliku od osa pčele ne napadaju, osim ako brane svoje stanište ili život.
– Najbolje je samo ostati miran kad vas pčela oblijeće. Ljudi obično  počnu mlatarati rukama pa se ona osjeti ugroženom i ubode, a inače bi  samo odletjela dalje. Pčela kad ubode  je zapravo počinila suicid. Žalac  ostaje u ubodnoj rani i ona je onda gotova, kaže Butić te otkriva i kako  tretirati mjesto uboda pčele ukoliko do njega dođe, ali i ugriza ose.
– Treba na mjesto uboda staviti hladan oblog, led ili što slično, a pomaže i bijeli luk, odnosno češnjak ili peršin. Sa stršljenima je nešto drugačije jer je njihov otrov jači, govori Butić koji na svom imanju, kako bi se  zaštitio od najezde insekata, postavlja klopke. Izrađuje ih od najobičnijih  PVC boca u koje ulije malo sirupa, s kojih skine čep i objesi na stablo ili  što slično »grlom prema dolje«.  Gnijezda osa rješava tako što ih sruši na  tlo i odmah prelije vrelom vodom, no to radi u pčelarskom odijelu pa nije preporučljivo za druge. 
– Ako ljudi primijete osje ili stršljenovo gnijezdo najbolje je da zovu  stručnjake koji se bave deratizacijom, preporučuje Butić. Najezdu osa  ovog ljeta primijetila je u svom polju zadarska poduzetnica Sandra Babac.
– Baš ih ima puno i jako su agresivne jer su velike vrućine i suša. Mi ostavljamo vodu za ptice i insekte u posudicama na nekoliko mjesta, ali  evo, prije nekoliko dana, dok smo brali lavandu, jednu beračicu nam je  ugrizla osa za obje usne. Bilo je baš neugodno i jako joj je oteklo, kaže  Babac, a neugodan susret sa žuto-crnim insektom imao je i Neno Stojaković, široj javnosti poznat po pokretanju i organizaciji brojnih manifestacija, među kojima i Noći punog mjeseca.
– Sjedio sam s ekipom u jednom kafiću i taman smo se spremali ići  dalje. Uzeo sam čašu u kojoj sam imao još gutljaj, dva piva i nagnuo, a  onda osjetio nešto na jeziku i odmah ispljunuo. Bila je to osa i njoj je i taj  trenutak bio dovoljan da me ubode i to na vrh jezika. Odmah sam na to  mjesto stavio led pa ne znam je li me više peklo od uboda ili leda, prisjeća se Stojaković te dodaje kako je nakon uboda malko još frfljao, no da  je ubrzo sve ipak završilo dobro i bez alergijske reakcije.

Narodni lijekovi
Kod uboda insekata preporuka je staviti hladan oblog. Naši preci tu mogućnost nisu imali jer nije bilo hladnjaka, odnosno električne energije. Stoga su se oni za te prilike služili raznim metalnim predmetima, najčešće ključevima od konoba. Za ubod  pčele vrlo je važno odmah izvaditi žalac, a na mjesto uboda u nedostatku leda može  se staviti češnjak ili list peršina. Iako danas na raspolaganju imamo mnoštvo raznih  preparata, sprejeva, krema, gelova, tableta i slično, možda je dobro znati i da se  neugodan svrbež nakon uboda komarca može ublažiti prirodno i vrlo jednostavno.  Dovoljno je ubrati tri različite trave bilo koje vrste, među prstima ih malo omekšati i  potom s njima prijeći preko mjesta uboda.