Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Preporučeno za srce svima osim vampirima

15.08.2021. 08:16


Arheolozi su u Kini našli pitare, u njima posađene biljke, poslali na analizu, kad ono- glog! 9.000 godina stari uzgoj, koji su smatrali toliko vrijednim kao mi danas kućne orhideje. Od njega su radili napitak, za koje natpisi kažu da je korišten u nekim religijskim svetkovinama.


Kod nas raste gotovo kao korov… Doduše oko Zadra ne toliko, no jedan mali izlet prema Gračacu, ovih dana vas može obogatiti neprocjenjivim crvenim i izrazito ljekovitim bobicama.


Pod nazivom glog krije se oko 280 različitih vrsta, ali kada se govori o vrsti koja ima ljekovite osobine misli se na crveni (lat. Crataegus oxyacantha) i bijeli glog (lat. Crataegus monogyna). Glog pripada porodici ruža, lat. Rosaceae. Vodi porijeklo iz zapadne i centralne Europe.




Crveni glog lako je prepoznati čak i iz auta. Ove godine grmovi su krcati crvenih bobica, najčešće izgleda kao grm, ili vrlo kvrgavo stabalce. Osim bobica, krcati su i trnjem. Nekoć se kod nas vjerovalo da je dovoljno ubosti demona trnom, i da ga pošaljete u vječna lovišta. Baš kao i legendarni kolac za vampire.


Danas su istraživanja pokazala da umjesto trnja, ukoliko koristite pripravke kore, cvijeta, lista i bobica, demon današnjeg doba, poznatiji pod nazivom infarkt i angina pectoris neće na žalost nestati u potpunosti, no mogu biti držani pod kontrolom. Pomalo kao pastir za srce, glog nas čuva začudo i od visokog ali i niskog tlaka. Što je prilično neobično, jer obično pripravci ili spuštaju ili snižavaju tlak. Ovaj biljni prika čini oboje. Kako?


Odgovor možemo naći kada pogledamo izbliza ovo biljno čudo. Vrlo izbliza. Do molekularne razine. Glog sadrži aktivne tvari s antioksidativnim djelovanjem. U cvjetovima se, uz nešto eteričnog ulja, nalazi trimetilamin i glikozid oksiakantin, flavonidi i oligomjerni procijanidin. Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin i fruktozu, te u izuzetnim količinama kalij, natrij, kalcij i soli fosforne kiseline. U praksi poboljšava cirkulaciju smanjuje kolesterol u krvi jača i stimulira srce čak i poboljšava degenerativne pojave u samom srčanom mišiću jer potpomažući prokrvljenost čak i samog srca koje ima svoj vlastiti privatni krvotok povećava njegovi aktivnost prehranu i obnovu stanica od kojih je srce sastavljeno. Dakle evo zašto i visoki i niski tlak. Kada se krvne žile dovedu u red, tlak se fino primiri. Divna sinergija molekula koje sadrži, svaka odradi svoje i sve dođe koliko toliko na mjesto. No kako su molekule koje sadrži uključene i u neke druge procese u organizmu, a sama sinergija ljudskog tijela je predivna simfonija, baš kao što je simfonija i kemijski sastav gloga, on ima još ponešto što nam može pružiti. Tako je primjerice, super za osobe koje pate od artritisa i sličnih problema, jer ne samo da ima svojstvo čuvanja kolagena, nego je upravo prokrvljenost tajna zdravih zglobova i tijela. Nikad ne zaboravljam da do svake ali baš svake naše stanice baš krv donosi hranu i kisik, a odnosi sve toksine. Dobra cirkulacija znači zdrave stanice. I zglobova i kostiju i srca i kože…


Antioksidansi u glogu nas štite od slobodnih radikala, uzroka upale kod na primjer artritisa. Ima smirujućih svojstava pa pomaže kod nesanice, a i regulaciji ciklusa kod žena jer kako poboljšava tonus krvnih žila, to radi i mišićnim zidovima maternice. Ali i pomaže kod izbacivanja bubrežnih kamenaca.


Njegovo ime potiče iz starogrčkog a sastavljeno je od riječi: "kratos" – snaga, "oxus " – oštro (trn, naravno) i "anthos" – cvijet. Kelti su mu posvetili čitavi mjesec – svibanj, a 13. dan je bio svetkovina gloga. Vjerovalo se da je bodljikava kruna od Isusa napravljena bila od njega. Dugo je postojao običaj da se mladenkama iznad kreveta objesi grančica gloga. Prije svega predstavljao je čistoću i čednost, strpljivost i osobno povlačenje da bi se skupile unutrašnje snage. U rimskoj mitologiji bio je posvećen boginji Flori (božica proljeća), a u Srednjem vijeku bi stavljali cijelo stabalce nasred gradskog trga u svibnju, kitili bi ga baš kako mi to činimo za Božić i spremali se tako za ljetni solsticij.


Sva ta vjerovanja imaju očito korijen u intuiciji ljudskog bića, još od davnina, koje nam je šapatom sugeriralo koliko je ovo drvce dobro za nas. Danas, predlažem doduše ne baš da na gradski trg nasadimo stablo gloga, već nešto konkretnije. Izlet u Liku i branje bobica. Pa napraviti sirup po receptu: samljeti kilo bobica, preliti vodom do 2,5 cm iznad njih, izmiksati i ostaviti 24 sata. Nakon toga na vatru s tim, i kad krene ključati pustiti na vatri po ure, ugasiti i ostaviti da malo odstoji. Procijediti u staklenku,pa kad se ohladi s tim u hladnjak. Ostatak bobica ponovno izmiksati i ponovno na njih dodati vodu. I tu smjesu istim postupkom pola sata krčkanja na laganoj vatri. Kada i drugi sok procijedite pomiješajte s onim prvim koji čeka u hladnjaku, i sve zajedno kuhajte dok ne ostane samo jedna četvrtina. Čuvati u staklenci, piti 6-12 velikih žlica dnevno. Rok trajanja neograničen. Tj. koristite ga, potrošite ga. Uvijek kažem – ako koristiš, koristiti će ti, ako skuplja prašinu – neće!