I biciklom protiv recesije

Kupcima je vrlo bitno ime, odnosno marka bicikla, jer žele kvalitetu, a tek potom cijena. Kaže kako bez obzira na krizu, ljudi žele kvalitetu, ali i estetiku pa najčešće kupuju bicikle u srednjem cjenovnom razredu koje koštaju oko 4.000 kuna. Znaju da će se isplatiti
Recesija i poskupljenje benzina polako su se, kako se čini, počeli osjećati i u promjenama navika prijevoza naših sugrađana, koji se sve više, umjesto automobilima, okreću biciklima. Naime, koliko doznajemo iz nekoliko gradskih trgovina biciklima, u posljednjih nekoliko mjeseci osjetili su povećanje prodaje.
Jeftin prijevoz
Ivan Krpina iz trgovine Rog-Joma, koja se nalazi u nekadašnjem veslačkom domu, rekao nam je da su osjetili pozitivan trend prodaje bicikala. Dodao je kako je kupcima vrlo bitno ime, odnosno marka bicikla, jer žele kvalitetu, a tek potom cijena. Kaže da bez obzira na krizu, ljudi žele kvalitetu, ali i estetiku pa najčešće kupuju bicikle u srednjem cjenovnom razredu.
– U našoj trgovini imamo zaista najrazličitije modele bicikala – od onih za vožnju po gradu, tzv. city bike, preko onih za sve terene – mountain bike, do trkaćih i profesionalnih bicikala. I cijene se jako razlikuju pa se kreću od tisuću do 30.000 kuna. Ipak, najčešće se prodaju bicikli koji u prosjeku koštaju oko 4.000 kuna, rekao je Krpina. Dodao je kako žene najčešće kupuju gradske bicikle, dok se muški kupci u većini slučajeva odlučuju na kupnju mountin bikea, kojim mogu voziti po svim terenima. U ponudi imaju i brach cruiser bicikle, koje podsjećaju na američki tip bicikla s glomaznim kotačima. Oni se vrlo slabo prodaju jer se naši sugrađani radije odlučuju na klasične modele, koji podsjećaju na legendarne “Holland” ili “Bianchi”, a na koje se može staviti košarica i kojom se lako može voziti po gradu.
Krpina kaže da se kupci odlučuju na kupnju bicikla zato što žele smanjiti potrošnju goriva, neki žele smršavjeti i dobiti kondiciju, a neki čisto radi “šminke”.
– Jednom nam je došao kupac koji je ugledao jedan prekrasan trkaći bicikl u izlogu i istog ga je trena kupio, čisto radi “šminke”, da drugi vide kako se on vozi na dobrom i skupom biciklu, objasnio je kroz smijeh Krpina i dodao da imaju mnogo takvih slučajeva.
U toj smo trgovini sreli i jednu gospođu, koja je htjela ostati anonimna, a koja je kupovala bicikl. Rekla je da se na kupnju bicikla odlučila jer je stalno u automobilu i dobila je pokoji kilogram, pa ih sad želi izgubiti. Iako živi na Putu Bokanjca, čvrsto je odlučila da će se po gradu voziti na biciklu te na taj način smršavjeti i doći u formu.
Krpina je kazao da je pored porasta prodaje bicikala porasla i prodaja dječjih bicikala te dječjih sjedalica za bicikle. Kaže da je sve više roditelja koji svoju djecu voze na biciklima i tako ih navikavaju na zdrav način života.
Nesigurni u prometu
Bicikle su brojni sugrađani prepoznali kao zdravo, ali i jeftino sredstvo prijevoza po gradu. Mnogi biciklisti s dugogodišnjim “stažem” složit će se da je Zadar idealan grad za vožnju biciklom. Naime, Zadar nije prevelik grad da ga se ne može prijeći biciklom, a i nije mnogo brdovit, tako da je idealan za ovakvu vožnju.
Ferdinand Perinović, predsjednik Društva za zaštitu biciklista u prometu, smatra da u Zadru ima mnogo vlasnika bicikala, ali malo biciklista. Kao jedan od razloga za to navodi strah i nesigurnost koje biciklisti osjećaju na prometnicama.
– Mislim da se ljudi boje voziti bicikle jer se boje automobila i gustog prometa. Strah ih je voziti po cesti jer tamo voze na svoj rizik, a na pločniku smo gosti jer je pločnik namijenjen pješacima. Biciklisti su stoga hrabri ljudi jer riskiraju vožnjom po cesti, a nemaju označene biciklističke staze po kojima bi bez straha mogli voziti, rekao je Perinović. Istaknuo je da u gradskoj vlasti nema sluha za potrebe biciklista jer se godinama nije napravila gotovo nijedna staza za bicikliste.
– Bicikl je prvenstveno sredstvo za prijevoz po gradu, a ne za rekreaciju i zato treba u gradu stvoriti uvjete za vožnju biciklom, a ne u Kožinu. Biciklisti su u jednu ruku nositelji tradicije ovoga grada i zato ih treba zaštititi, zaključio je Perinović.