Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Krcanje Zavoda za zapošljavanje

14.09.2010. 22:00
Krcanje Zavoda za zapošljavanje


Što nam turizam istinski znači nikad nećemo do kraja ocijeniti, ali mnogo toga otkrivaju i podaci o kretanju nezaposlenosti pred i krajem sezone
U kolovozu nezaposlenost je u Hrvatskoj porasla 0,2 posto u odnosu na srpanj, ali i 12,9 posto u odnosu na lanjski kolovoz, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji u najvećoj mjeri otkrivaju ovisnost Hrvatske o turizmu kao gospodarskoj grani.
Krajem kolovoza na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 283.330 nezaposlenih, odnosno 538 osoba više nego prethodnog mjeseca, a 32.325 osoba više nego u kolovozu prošle godine.
Porast već s kolovozom
Blagi porast nezaposlenosti u odnosu na srpanj rezultat je smanjenog opsega sezonskog zapošljavanja te dodatnog priljeva u evidenciju Zavoda osoba koje po završetku redovitog obrazovanja žele tražiti posao, izvijestio je HZZ. Već dvije godine zaredom događa nam se da sezonsko zapošljavanje počinje kopniti već u kolovozu, što manje govori o čisto turističkoj djelatnosti, a više o djelatnostima koje se na njega naslanjaju i povećavaju zaposlenost u sezoni.
Ovim je prekinut trend smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, koji je trajao od travnja kada se standardno zahuktava sezonsko zapošljavanje. No, i kroz cijelo to razdoblje broj nezaposlenih bio je veći u usporedbi s istim mjesecima prošle godine.
U kolovozu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.878 osoba, što je 25,6 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a 0,2 posto manje nego u kolovozu 2009. Izravno iz radnog odnosa došla je 10.651 osoba, odnosno 59,6 posto od ukupnoga broja novoprijavljenih, dakle, prestao im je posao.
Najviše je novoprijavljenih pristiglo iz trgovine na veliko i malo (2.659 ili 19,2 posto), prerađivačke industrije (2.596 ili 18,8 posto), građevinarstva (1.860 ili 13,4 posto), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.563 ili 11,3 posto) te obrazovanja (745 ili 5,4 posto).
Regionalni raspored i Zadarska županija
Najveći apsolutni broj nezaposlenih imali su Grad Zagreb (37.250 ili 13,1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Splitsko-dalmatinska (34.084 ili 12 posto) i Osječko-baranjska županija (31.569 ili 11,1 posto), a najmanji je broj zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (2.918 ili 1 posto).
Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Zadar, krajem kolovoza bile su evidentirane 8.942 nezaposlene osobe. U odnosu na stanje krajem prošlog mjeseca to je smanjenje za 1,44%, dok je u odnosu na kolovoz 2009. povećanje za 2,04%.
Zadarska županija time je predobra iznimka od općeg kretanja. To što je i tijekom kolovoza nastavljeno sezonsko zapošljavanje pa nam se ukupan broj nezaposlenih ipak i ove godine smanjio ispod 9.000, vesela je vijest. To da je u ovom području svega dva posto nezaposlenih više nego lani u odnosu na čak 12 posto u državi, ipak je slaba utjeha onima koji čekaju posao.
Promatrajući udio nezaposlenih po ispostavama, najviše nezaposlenih je u Zadru 75,48%; zatim u Gračacu 6,06%; Biogradu n/M 6,01%; Benkovcu 5,44%; Obrovcu 5,07% i Pagu 1,96%. Ovaj raspored ne govori previše o istinskim problemima osim da su oni u Gračacu golemi.
Udio nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti je najmanji u ispostavi Benkovac 47,94%, a najveći u Zadru 58,93%.
U odnosu na stanje krajem prošlog mjeseca u svim ispostavama je zabilježen pad nezaposlenih i to u Zadru 0,85%; Benkovcu 6,18%; Biogradu n/M 2,54; Obrovcu 1,95%; Pagu 4,37% i Gračacu 1,81%. U odnosu na kolovoz 2009. godine porast nezaposlenih zabilježen je u Zadru, Benkovcu i Biogradu n/M, dok je u Obrovcu, Pagu i Gračacu zabilježen pad nezaposlenih.
Novoprijavljenih na Zavod je 597. Od ukupnog broja novoprijavljenih 477 ili 79,90% su prethodno bili zaposleni. Najviše je novoprijavljenih koji su već bili u radnom odnosu došlo iz djelatnosti: prerađivačke industrije (106), trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (89), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (61), građevinarstva (46), itd. Je li na sceni u Zadarskoj županiji tek “južnjačka utjeha” s utjecajem turizma ili će se nešto od pozitivnijih kretanja u odnosu na prosjek države nastaviti, znat ćemo tek s listopadom do kada će još uvijek sezonalnost vezana uz turizam bitno utjecati na brojke.