Na ledu čak 900 milijuna kuna iz EU-fonda

Problematična strana tog novca jest da ga se treba zaslužiti – obiteljska gospodarstva i tvrtke trebaju pripremiti dobre projekte u kojima niti jedan zarez ne smije biti na krivom mjestu
Europska unija stavila je Hrvatskoj na raspolaganje gotovo milijardu kuna da ih uloži u projekte kojima će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i razviti ruralna područja. Dobra strana tog novca jest da je bespovratan – to nije posudba, nije kredit, na taj iznos ne idu kamate. Problematična strana tog novca jest da ga se treba zaslužiti – obiteljska gospodarstva i tvrtke trebaju pripremiti dobre projekte u kojima niti jedan zarez ne smije biti na krivom mjestu.
Unatoč tom “nedostatku”, u vrijeme ekonomske krize koju snažno osjećaju i poljoprivredni proizvođači, očekivala bi se ipak jagma za “besplatnim” novcem. No, rezultati dosadašnjih natječaja za fond IPARD (tako se zove “kasa” u koju je EU pohranila 940 milijuna kuna za razvoj poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja) nisu baš ohrabrujući: od početka ove godine iz IPARD-a smo “povukli” tek 10 posto novca, odnosno odobrene su potpore za projekte u iznosu od tek 108,3 milijuna kuna, od čega je tri četvrtine – dakle, manje od sto milijuna kuna – iz IPARD-a. Ostatak novca, kako to uobičajeno biva s europskim fondovima, mora osigurati državni proračun.
No, deset posto odobrenih sredstava ne znači da je taj novac već u fazi isplate. Gleda li se druga brojka, ona koja govori o ugovorenim projektima što je jedna stepenica više prema dobivanju novca, količina “povučenog” novca još je manja. Točnije, ugovori su potpisani za 17 projekata, u kojima ukupna potpora iznosi 35,3 milijuna kuna.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nisu zabrinuti zbog tih brojki. S jedne strane, ostalo je još više od godine dana (do kraja 2011.) za raspisivanje dodatnih natječaja i prijavljivanje projekata. S druge, pak, strane, upravo su od Bruxellesa zatražili izmjenu nekih kriterija pa se nadaju da će time omogućiti većem broju proizvođača da uspješno konkuriraju za europski novac. Primjerice, trenutno je propisano da se za novac mogu natjecati samo proizvođači čiji su plastenici do dvije tisuće kvadratnih metara, a u Ministarstvu ističu da je to “malo veći vrt” pa žele da to ograničenje bude ukinuto.
Hoće li izmjene propozicija doista pomoći, tek treba vidjeti. No, pitanje je i koliko su obiteljska gospodarstva i tvrtke spremni i sposobni izraditi projekte koji mogu proći stroga pravila europskih natječaja, ali i koliko su spremni natezati se s europskom birokracijom koja ne prašta greške. Fond SAPARD, koji smo koristili posljednje tri godine a koji je bio “škola” za IPARD, već je pokazao da je interes poljoprivrednih proizvođača manji od očekivanog, ali i da postoje teškoće u pripremi projekata. Zato je njegova iskorištenost bila ispod 50 posto: stotinjak milijuna kuna zauvijek je otišlo u nepovrat. Bude li tako s IPARD-om, problem će biti pet puta veći – umjesto “sitnih” stotinjak, mogli bismo izgubiti pola milijarde kuna.

U dva natječaja odobreno 50 projekata

IPARD-u je na raspolaganju oko 940 milijuna kuna plus 25 posto domaćeg novca, odnosno ukupno 1.173 milijarde kuna. U dva natječaja odobreno je 50 projekata s ukupnim iznosom potpore od 108,3 milijuna kuna. Potpisani su ugovori za 17 projekata s ukupnim iznosom potpore od 35,3 milijuna kuna. Treći natječaj je u tijeku, prijave su produljene do 5. studenog.