Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Zajednički prostor kulture i umjetnosti u samom srcu Zadra

15.09.2021. 10:13


Projekt izgradnje Centra za mlade punom parom ide dalje, te bi trebao biti završen početkom sljedeće godine. Buduće središte kreativne i kulturne industrije polako poprima svoj završni izgled. U zadnjih je mjesec dana završen veliki dio zahtjevnih građevinskih radova. Trenutačno su u tijeku obrtnički radovi, ugradnja instalacija, stolarski, keramičarski te bravarski zahvati. Odmah po završetku gradnje na red dolazi drugi dio projekta Centra za mlade, a to je parterno uređenje okoliša za koje je iz ITU mehanizama Europske unije osigurano 3,5 milijuna kuna.
– U postupku smo pripreme postupka javne nabave, tj. natječajne dokumentacije za izvođenje radova, kaže nam Ante Ćurković, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, koji nas je zajedno s pročelnicom Upravnog odjela za kulturu i šport Dinom Bušić i Ivanom Plazinom iz Ureda za EU fondove proveo gradilištem budućeg Centra za mlade.


Kulturno srce grada
Prostor budućeg Centra za mlade dijelit će kulturne udruge, koje će kroz svoje sinergijsko djelovanje promijeniti kulturno naličje grada. Posebnu će ulogu u tome imati i Gradska knjižnica koja će, kao etablirana institucija s dugogodišnjim iskustvom, imati nove prostorije za projekte i druženja.
– Gradska će knjižnica Zadar u sklopu ovog projekta dobiti dodatne kapacitete koji će biti objedinjeni s njihovim postojećim kapacitetima. U prizemlju novog prostora knjižnice planiran je novi Odjel za mlade. Dijelom njega bit će slušaonica, tihi kutak za rad, glazbeni i filmski odjel, kao i nova knjižna zbirka za mlade. Na samom početku rada Centra računamo kako će upravo ovaj novi prostor knjižnice unijeti živost i šušur, dok se novi stanari Centra ne prilagode radu na novoj lokaciji, kazala je Bušić, dok je Ćurković naglasio kako su mladi visoko na listi prioriteta Gradske uprave.
– Useljenje Gradske knjižnice kao etablirane ustanove u kulturi koja za mlade jamči zanimljiv sadržaj strateška je odluka Grada koja će dodatno doprinijeti skupu kvalitetnih kulturno – zabavnih sadržaja i održivosti cijelog projekta. Iz toga se može iščitat kako se projekt dugoročno razvija, te kako se na svakom koraku misli o njegovoj održivosti i sinergiji Grada i civilnih udruga. Centar će prvenstveno biti orijentiran mladima (iako nikako ne isključivo i samo njima), te kroz svoje programe treba nuditi sadržaje za odgoj publike, mladih naraštaja koji dolaze i koji će u ovim prostorima moći pronaći odmak od mainstream sadržaja koje nude razni komercijalno orijentirani sadržaji po gradu, istaknuo je Ćurković.


Suradnja s civilnim sektorom
Proces realizacije projekta Centra za mlade ne sastoji se samo od izgradnje samih prostorija, već i od gradnje kvalitetne i dugoročne suradnje između javnog i civilnog sektora.
– Pred nama je novi izazov, ali i prilika za dobru suradnju civilnog i javnog sektora. Cijelu smo ovu priču mi već načeli kroz projekte ZadrugArt i KvartArt, gdje smo pokazali dobru suradnju između ustanova u kulturi, koje su pružile tehničku i produkcijsku podršku i brojnih udruga civilnog društva, kazala je Bušić te naglasila kako su u poziciji da na licu mjesta dokažu koliko su baštinili kroz suradnju na projektu KvartArt.
– Ovdje će se pokazati na koji će se način ta suradnja stvarati i u kojem će smjeru ići. Sama infrastruktura ovog centra civilnom društvu daje izuzetno velike prilike za razvoj, u odnosu na druga područja institucionalne kulture. Platforma je to za rapidni razvoj. Što se tiče probira udruga koje će biti korisnici ovog prostora, svakako će se raspisati kriteriji prema kojima će se udruge moći kvalificirati za korištenje nekog od prostora. I cijeli projekt ZadrugArt ustvari je bio usmjeren na niz priprema za korištenje kapaciteta i potencijala Centra za mlade. Tu će svakako djelovati klaster djelatnika koji će u suradnji s udrugama i Gradom raspisati potrebne kriterije. Svjesni smo da je pred nama dug i kompliciran proces, jer su udruge raznorodne i imaju različite potrebe. Činjenica je da će prostori ipak morati biti dijeljeni, a ne dobiveni i zaključani, objasnila je Bušić te dodala kako Grad računa na fleksibilnost i participaciju udruga koje će sada imati i novu priliku da se bolje i lakše povežu.
– Na ovu zgradu gledamo kao na vrstu kulturno – umjetničkog coworking prostora. U zadnje smo dvije godine napravili mnogo analiza same kulturno – umjetničke scene u gradu. Pokazalo se kako su najveće potrebe u području izvedbenih umjetnosti, stoga smo u suradnji s udrugama namjenu pojedinih prostorija planirali tako da budu prilagođene raznim scenskim i umjetničkim radionicama, ali i tako da se malenim preinakama mogu pretvoriti u izložbene prostorije, pa čak i u dvoranu za manje priredbe i koncerte. Cilj nam je da s obzirom na živost i dinamiku scene osiguramo najširu moguću namjenu prostora uz minimalne intervencije. Za potrebe kulture i civilnog društva u gradu nikada nije postojao ovakav prostor, čak i kada je djelovao Dom hrvatske mladeži. Želimo se fokusirati na polivalentnost i ići ka mogućnosti da se pozornica u svakom trenu može prenamijeniti, ovisno o potrebama korisnika, istaknula je Bušić.




Održivo upravljanje Centrom
Upravo su u sklopu projekta ZadrugArt izrađene i smjernice za uspostavu sudioničkog upravljanja u kulturi, koje su posljedica analize stanja civilnog sektora, ali i zajedničke suradnje s Gradom. U kvalitativnom je istraživanju, rađenom za tu svrhu sudjelovalo 56 udruga i organizacija i 2000 mladih ispitanika.
– Kroz projekt ZadrugArt, u suradnji sa stručnjacima Željkom Tonković, Krešimirom Krolom i Anom Žuvela, imali smo mogućnost napraviti sve potrebne analize. Žuvela je djelovala kao svojevrsni facilitator u cijelom procesu, davanjem primjera onoga što se može, a što ne može ostvariti te koji su modeli najpodobniji za Zadar. S jedne strane tu su infrastrukturne i financijske mogućnosti Grada. S druge strane, koji se tiče samog sistema rada, od stručnjaka smo dobili smjernice za dva izvedbena modela. To su model hibridizacije i model proširene suradnje, istaknula je Bušić i kazala kako se u oba slučaja radi o javnoj ustanovi, ali je način podjele uloga različit.
– Model hibridizacije podrazumijeva zrelo stanje scene, koja može ući u proces upravljanja ustanovom i javnim prostornim resursom. Model proširenje suradnje podrazumijeva postojanje ustanove u javnom vlasništvu s minimalnim tehničkim i upravljačkim okvirom. Prostori bi bili dani na korištenje udrugama bez naknade. Kao što navode Smjernice, u tom bi se slučaju u skladu s njima uvjetovala proizvodnja društveno korisnih programa. Modeli će poput infrastrukture naprosto pratiti samo stanje snaga civilnog društva. Participaciju promoviramo od samog začetka, te zajedničkim snagama radimo na zdravom razvoju iste. Prijedlog Odluke o osnivanju Centra ići će na Gradsko vijeće, rekla je Bušić i dodala kako je jasno da je svima u interesu da Centar što prije počne s radom.
– Ono što je bitno jest da će Grad Zadar dovršetkom ovog projekta imati infrastrukturu kakvu do sada nije imao. Stoga će angažman i partnerstvo Grada i udruga civilnog društva biti visoko na listi prioriteta. Iz tog će se partnerstva definirati i model upravljanja i model održivosti cijelog Centra. Čak i kad Centar bude završen, mi nikad nećemo imati sto posto definiranu situaciju jer je život na sceni dinamičan i u tom slučaju uređenje i intervencije u prostor ostaju na udrugama, kako bi dobile osjećaj pripadnosti samom Centru, objasnio je Ćurković.


Tijek građevinskih radova
Iako se trenutačno građevinski radovi izvode punom parom, sam projekt obnove i rekonstrukcije bivše vojarne nije prošao bez zastoja i problema, koji prate velike projekte. Određene je probleme naravno prouzročila i pandemija koronavirusa koja je utjecala na plan izvođenja radova i produljenje rokova za njihov završetak.
– Fasada je u većem dijelu završena. U prizemlju će osim novih prostorija Gradske knjižnice biti i lounge prostor, kao i višenamjenske prostorije za druženja i događanja. Nasuprot glavnoj velikoj dvorani postojat će višenamjenski prostori koji će se po potrebi prilagođavati potrebama korisnika. Glavna multimedijska dvorana ima preko 500 metara kvadratnih i bit će opremljena najsuvremenijom opremom. U glavnoj se dvorani završava estrih i postavlja zvučna izolacija. Pred nama je završetak radova na stropovima i ugradnja ventilacije. Na gornjem je katu većina radova izvršena. Ostao nam je završetak limarskih radova na krovu. Kroz tjedan, dva doći će i staklene stijene. Uskoro se kreće i s postavljanjem parketa, kazao je Plazina i dodao kako je na redu postavljanje keramike u toaletima na katu, dok su u prizemlju već završeni.


Još dvije faze projekta
– U dijelu konstrukcije koji nije pretrpio oštećenja zatečeno je stanje bilo povoljno, dok su u dijelu koji je opožaren imali veće konstrukcije intervencije. Prostorije na gornjem katu podijeljene su na 12 ureda za potrebe udruga. Uz uvjet dijeljenja prostora, i više od 12 udruga moći će koristiti urede Centra. Dio Centra bit će i rezidencija za gostujuće umjetnike, goste i predavače, kazao je Ćurković i rekao kao su pred njima još dvije faze projekta.
– Dodatno smo iz ITU mehanizma osigurali 3,5 milijuna kuna za parterno uređenje 4 tisuće metara četvornih, koji se nalaze neposredno uz objekt Centra i Gradske knjižnice. Pokušavamo osigurati i financiranje projekta radnog naziva »Osnaživanje i poticanje aktivnog djelovanja mladih u lokalnim zajednicama urbanog područja Zadar, kroz uspostavu Centra za mlade«. Kroz spomenuti projekt dodatno bi se osigurala 4 milijuna kuna za održivost samog Centra, kao i model budućeg upravljanja i razvoj programa, istaknuo je Ćurković.