Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

More kao razvojna prilika

Autor: Damir Maričić

14.10.2008. 22:00
More kao razvojna prilika


Zadar je kroz povijest bio najmoćniji kada je odrađivao ulogu spojnice Istoka i Zapada na plovnim putovima – Ideja o Zadru kao metropoli Mediterana samo kroz takvu politiku može se provesti, a aduti postoje
Zadar vjerojatno nikad neće dosegnuti značenje i slavu koju je imao u 10., 11., 12. i inim stoljećima kao jedna od mediteranskih metropola. I kad bi dosegao biti mediteranska metropola, danas, kada Mediteran nije središte svijeta, to nije isto što i tada. Zadar vjerojatno neće uspjeti vratiti se na mjesto neupitnog prvog grada Dalmacije, što je bio od sloma Salone do 20. stoljeća.
No parafrazirajući pjesnika kad je rekao – Krivu Drinu nikad nećemo ispraviti, ali nije uzalud izgubiti život pokušavajući – vraćanju Zadra na pute stare slave vrijedi posvetiti život. Onaj ljudski i onaj zadarski društveno politički.
Zadrani u Turskoj
Upravo su se na toj misiji u Turskoj obreli gradonačelnik Zadra i društvo iz Lučke uprave, Zračne luke i komorskog odjela za promet.
Zadar je blistao u svojoj povijesti onda kada je vršio ulogu prometne, a onda i svake druge poveznice Istoka i Zapada. Zadarska rotonda Svetog Donata i zadarski biskup Donat kao trajni simboli Zadra, označavaju upravo to vrijeme i tu ulogu Zadra među Karolinzima i Bizantom.
Mediteran, ne kroz samog sebe već kroz današnju globalizacijsku silu na ovom prostoru – Europsku uniju, ulazi u neke nove faze. Širenje EU na istok rezultiralo je nizom za nas dobrodošlih promjena.
 Sada želimo govoriti o prometnoj.
Uzet ću simboličnu sliku autoceste Trst – Venecija za ilustraciju toga. Vozeći se ovom cestom raznim podovima već desetljećima sjećam je se kao poluprazne ceste osim u sezonama. Danas je pretijesna jer je jedan njen kolnički trak unaprijed “prodan” i krcat šleperima što se prvenstveno s oznakama svih zemalja istoka – od Estonije i Poljske, do Ukrajine i Turske, Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju itd. da ne spominjemo, slijevaju na tranzitne pravce s milijunima tona roba.
Zadarski aduti
Zadar koji želimo vratiti putevima povijesne slave, ima autocestu koja ulazi u luku, a završava bez prekida i ograničenja na granicama Austrije, Mađarske, Slovenije … dohvatljivim za dva do četiri sata. Golem tranzit iz srednje i južne Italije pentra se autocestama nekoliko stotina kilometara duže nego treba da bi koristio sponu Ancone i Zadra i nastavljao dalje ako smjera ka Srednjoj ili Istočnoj Europi. Osim talijanskih roba tu su deseci milijuna tona tranzita koji stiže u kontejnerima ili RO RO brodovima s Istoka u luke Ancone, ili čak južnije luke na “čizmi”, odnosno Monfalkone, Veneciju, Trst. U Veneciji i satelitskim joj lukama nerijetko takvi brodovi čekaju danima na iskrcaj, a potom kamioni satima da se izvuku iz nje.
Zadarska luka stoji poluprazna, a autocesta osim ljeti gotovo prazna.
Što čini Hrvatska
Hrvatska Vlada i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, još dok se zvalo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka krenulo je u znatna ulaganja u sustave luka u zemlji. Zadarsko ulaganje iako nama najbliže jedno je od niza otpočetih i kroz Rijeku (Rijeka Gaeway sa svjetskom bankom) odnosno Ploče, ali i sve druge hrvatske luke.
Zadar dobiva povijesnu priliku za iskoračiti iz sadašnjeg položaja.
Predviđanja govore, a podaci iz godine u godinu naglašeno potvrđuju da se teret i koncentracija prometa usporedo sa širenjem EU na istok pomjeraju istočno. Berlin i Budimpešta, Prag i drugi gradovi tu su blagodat osjetili. Hrvatska je sada na meti događaja.
Zadar je u tome shvatio još jednu bitnu stvar. To da mi imamo jako dobar sustav autocesta, a da se on naslanja i na lučke mogućnosti i snage, ali i da Hrvatska na svoju površinu i broj stanovnika ima i izniman broj zračnih luka, mi znamo, ali svijet ne zna.
Hrvatska mimo učinjenog i onog što se čini kroz goleme napore i ulaganja prije svega Vlade, najčešće kroz Ministarstvo mora, prometa…, ima i drugu zadaću. Riječ je o onom što se obično naziva gospodarska diplomacija. Odnosno plasman i popularizacija svojih mogućnosti i kapaciteta u drugim zemljama. Mnogo smo puta čuli i čitali koliko je na tom planu činila nekadašnja Jugoslavija i znamno za mnoga gradilišta diljem svijeta na kojima su mahom kod “nesvrstanih” ovdašnje tvrtke radile. Činjenica je da Hrvatska u lomovima sustava i nevoljama koje su je pratile diplomaciju nije ni mogla pretjerano usmjeravati u ovom pravcu. I sada su prioriteti vezani za ulazak u EU, za sređivanje odnosa sa susjedima i mnoge druge stvari. No sigurno je da Hrvatska koja ima znatno geoprometno i geopolitičko mjesto na karti prelaska Istoka i Zapada, treba taj položaj daleko uspješnije kapitalizirati.
Nastaviti s obilascima
Zadrani su kako dolikuje gospodarenju svakim resursom išli na njegovu promociju i nuđenje u Tursku, a vjeruju da će na tom tragu ići i Hrvatska. Naime, kako nas je informirao gradonačelnik Zadra dr. Živko Kolega, u Tursku se već u studenom sprema predsjednik RH Stjepan Mesić, a u ožujku premijer Ivo Sanader. Naši su odnosi s Turskom vrlo prijateljski, štoviše neovisno pojedinačnih gledanja na istom su putu nama u težnji uključivanja u EU.
Turska je iznimno dobro izabrana, kada je ovaj zadarski izlaz u svijet u pitanju. No ne smijemo zanemariti takve obveze i prema najbližoj Italiji. Istina u dijelu konkurentskoj, ali u dijelu komplementarnoj onom što činimo. Naravno, valja se nadati takvim obilascima niza dostupnih nam zemalja bez mora. Konkretno Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Bavarskoj, čiji tereti ne zalaze previše k nama, a služe se Trstom ili Venecijom, ali i sjevernoeuropskim moćnim lukama Hamburga, Roterdama, Antwerpena, a potom kanalskim sustavima Rajna, Majna, Dunav.
More kao plovni put još je najjeftiniji put i njim cirkulira dvije trećine svjetske trgovine. Čak i unutar EU polovina roba cirkulira morem.
Hrvatska svoj dio tog kolača nije uzela.
Zadar mora igrati na tu kartu, a adute za igru ima.