Hrvatska u sedam regija

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
kolovare_zupanije_3
Ivan JAMIČIĆ
Na sastanku župana iznesen je prijedlog nove regionalizacije koja će teško pasti na plodno tlo

Hrvatska je visoko centralizirana država i ta je činjenica bila glavni povod izrade "Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" koja je svoju prvu javnu prezentaciju doživjela na jučerašnjoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održanoj u hotelu Kolovare.

Sjednicu, kojoj su nazočili hrvatski župani, predstavnici ministarstva i gosti HZŽ-a, otvorio je predsjednik Zajednice i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Galić je kazao da je Hrvatska zajednica županija studiju naručila u Ekonomskom institutu u Zagrebu te da je ona podloga budućeg teritorijalnog ustroja kojega priprema Vlada RH.

Nazočne kolege župane i suradnike pozdravio je i domaćin, zadarski župan Stipe Zrilić. On je napomenuo da su materijali "Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" dobra podloga za daljnje rasprave o ovoj temi.

Kako provesti daljnju decentralizaciju

Studiju je rezentirala voditeljica projekta dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu koja je istaknula da je dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj jednak, pa čak i niži u odnosu na razdoblje prije početka decentralizacije u srpnju 2001. godine.

- Osim toga jedan od važnijih razloga iz kojih se išlo u izradu studije je i nedovoljno jasna raspodjela odgovornosti i izvora finaciranja između razina javne vlasti u provođenju i financiranju javnih funkcija.

Predloženo je tako sedam regija, a Zadarska županija bi se zajedno sa Šibensko-kninskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvatskom županijom našla u regiji Dalmacija. Tu su još regije Međimurje, Podravina i Zapadna Slavonija, zatim Sjeverozapadna i Središnja Hrvatska, regija Lika, regija Slavonija, regija Istra, Primorje i Gorski kotar te Zagrebačka regija.

Samo četvrtina za razvoj

Hrvatska ima 576 jedinica lokalne samouprave od čega je 429 općina, a problem je što većina njih ima jako slab financijski kapacitet za razvojne aktivnosti.

Tako se oko polovice rashoda općina, gradova i županija odnosi na tekuće rashode za finaciranje funkcioniranja lokalne i područne samouprave, a manje od četvrtine ide na razvojne aktivnosti, koje se u najvećoj mjeri ostvaruju u gradovima. Pretežan dio aktivnosti županija nije usmjeren prema razvoju, nego na obavljanje tekućih aktivnosti. Nadalje, najveći udio u prihodima lokalnih jedinica čine prihodi od zajedničkog poreza - poreza na dohodak (55,1 posto prihoda svih lokalnih jedinica), a problem je što je porez na dohodak instrument financiranja odluke o kojemu u cjelosti donosi središnja država, čulo se na prezentaciji u hotelu Kolovare.

Na pitanje koliko bi mogao trajati proces decentralizacije, voditeljica izrade "Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" nije imala odgovora.

No, ako ćemo slijediti primjer Danske, koja je po broju stanovnika tek nešto malo veća od Hrvatske, onda bi taj proces mogao trajati sedam godina.

 

65 posto županija financijski neodržive

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti mogućnosti daljnje decentralizacije s obzirom na raspodjelu javnih poslova među razinama javne vlasti u skladu s načelom supsidijarnosti, zatim utvrditi izvore finaciranja za njihovo obavljanje s ciljem učinkovitijeg pružanja javnih usluga te predložiti novi teritorijalni ustroj jednica regionalne i lokalne samouprave.

Istaknuto je da čak 65 posto hrvatskih županija ima ispodprosječni fiskalni kapacitet te se nije u stanju financirati bez pomoći države.

- Postojeća decentralizacija nadležnosti i financiranja dijela javnih funkcija nije ojačala odgovornost općina, gradova i županija, nije pojačala njihovu autonomiju niti u pružanju javnih usluga koje se decentralizirano financiraju, a niti je povećala stupanj odgovornosti u provođenju ostalih javnih funkcija iz njihovog djelokruga, kazala je Jurlina Alibegović.

 

PRIJEDLOG NOVE REGIONALNE PODJELE

DALMACIJA

Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska

LIKA

Ličko-senjska županija

ISTRA, PRIMORJE I GORSKI KOTAR

Istarska i Primorsko-goranska

SLAVONIJA

Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska

ZAGREBAČKA REGIJA

Grad Zagreb, Zagrebačka županija

MEĐIMURJE, PODRAVINA I ZAPADNA SLAVONIJA

Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska

SJEVEROZAPADNA I SREDIŠNJA HRVATSKA

Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka

 

Zrilić: Dalmatinska regija radni je prijedlog, ne dokument

U sklopu jučerašnje sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao prijedlog u studiji Ekonomskog instituta naziva "Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" našla se i ona nepopularna o decentralizaciji podjelom hrvatskog teritorija na sedam regija. Prema toj podjeli Zadarska županija bi ušla u sastav Dalmatinske regije, što, kako je kazao Stipe Zrilić, zadarski župan, nikako ne bi bilo dobro.

- Riječ je o radnom prijedlogu, a ne dokumentu koji bi bio relevantan i na osnovu kojega bi se taj prijedlog uopće razmatrao. Osim toga, kad bi takav i prijedlog došao u proceduru, mi na to ne bismo pristali - kratko je prokomentirao Zrilić, dodajući kako njegovo mišljenje dijele i drugi župani te da takva podjela u konačnici nikome ne odgovara.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika JuraJuravic
HE, HE, naravno da županima ne odgovara ukidanje županija i stolica na kojima oni sjede. Vidjeti ćemo koliko će oni blokirati ukidanje nelogične podjele. Bravo za organizatora koji je uspio ovakvu prezentaciju dovesti na dnevni red zajednice županija.