USKOK pritišće Sanadera

Premda protiv Ive Sanadera nije otvorena istraga, USKOK i tužitelji ispituju ulogu bivšeg premijera i njegovih bliskih suradnika u više sumnjivih aranžmana državnih poslovnih subjekata.
Zbog sve češće suradnje osumnjičenih koji više ne prezaju od spominjanja Sanadera, šire se događaji od tužiteljskog interesa. Tužitelji su najviše odmakli u istrazi poslovanja državnih poduzeća s Fimi-medijom. Budući da ispitani direktori državnih poduzeća potvrđuju da ih je, na sastanku u travnju 2007. godine u Vladi, Sanader uputio da surađujuju s Mladenom Barišićem, teško je zamisliti situaciju u kojoj bi Barišić i Nevenka Jurak bili optuženi zbog tog sastanka, a Sanader bi bio samo svjedok. Iskazi Mladena Barišića i Nevenke Jurak u toj bi istrazi mogli pomoći da se kompletno rasvijetli gdje je otišao novac isisan iz državnih poduzeća.Inače, interesantno je da je Mladen Barišić zbog klevete tužio Damira Mihanovića, bivšeg direktora Croatia osiguranja koji je prvi progovorio o sastanku u Vladi. Ali nije ga tužio zbog toga, već zbog tvrdnji da mu iz Barišićevog kruga stižu upozorenja i prijetnje.
Drugi slučaj u kojem USKOK “peca” Sanadera je afera s prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u. Od samog početka istrage protiv Damira Polančeca, Ivana Mravka i Ivana Koštana, više je osoba potvrdilo da se o kombinaciji u trokutu TLM – HEP – Aluminij Mostar odlučivalo na sastancima u Vladi. Što je rekao Ivan Mravak? To će biti poznato po završetku istrage, koja trenutačno miruje jer se vještači kolika je točno šteta nanesena HEP-u. U dogovor oko prodaje struje TLM-u, međutim, formacijski su trebali bili uključeni i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ali i tadašnji ministar gospodarstva Branko Vukelić. Ivan Mravak je prošlog tjedna ponovno pozvan u USKOK, gdje je dao iskaz o svim potencijalnim nezakonitostima u poslovanju HEP-a. Objasnio je pritom i uloge nadređenih ministara gospodarstva, ali i bivšeg premijera Sanadera. Govorio je o prodaji HEP-ovoj kupnji trafostanica od HEP-a, hidroelektranama, HEP-ovim stanovima i poslovanju s Fimi-medijom. USKOK je tek krenuo u provjere svih navoda Mravkovog iskaza.
Povrh svega toga, tužitelji od veljače ove godine ponovno provjeravaju navode Kutline bivše suradnice Milene Šenator, koja je još početkom desetljeća ustvrdila i dokumentirala da je Miroslav Kutle isplatio bivšem premijeru 800 tisuća maraka provizije za kredit kod Hypo banke. Taj slučaj, doduše, mogao bi biti pokrenut eventualno uz korištenje novih ustavnih odredbi da pretvorbeni kriminal ne zastarjeva. Indikativno je i jučerašnje uhićenje Slavena Žužula zbog poslovanja Skladgradnje s Brodosplitom. Upravo je Brodosplit bio prva korupcijska afera pod Sanaderovom vladavinom, no, ni nakon skoro pet godina istrage, optužnica u tom predmetu još nije podignuta.
Pitanje koje već neko vrijeme intrigira javnost i politički vrh jest i je li Sanader izabrao odvjetnika. Spekuliralo se da je angažirao Antu Nobila, a jučer se pronijela vijest da se obratio Goranu Suiću. No odvjetnik Suić je našem listu demantirao da mu je Sanader dao punomoć, a nije htio odgovoriti na pitanje da li je kontaktirao s bivšim premijerom.
 

USKOK neće moći uhititi Sanadera bez odluke Sabora

Kao i svakom drugom saborskom zastupniku, Ivi Sanaderu zastupnički imunitet omogućit će da ne može biti pritvoren ili kažnjeno gonjen bez odobrenja Hrvatskog Sabora.
Ustavne odredbe o zastupničkom imunitetu prilično su jasne i propisuju da saborski zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora jedino ako je zatečen u nedjelu koje se kažnjava s više od pet godina zatvora. U svakom drugom slučaju, za pritvor i kazneni progon mora se tražiti odobrenje Sabora.
Odluku o ukidanju imuniteta donosi Sabor, međutim, saborsko mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) može se sastati i van saborske sjednice i odlučiti o zahtjevu Državnog odvjetništva za skidanjem imuniteta pojedinom zastupniku. Sabor u tom slučaju naknadno u sjednici potvrđuje odluku MIP-a.
Praktički, ukoliko USKOK namjerava uhititi Sanadera, najprije mora zatražiti odobrenje Sabora. U pravilu MIP odluku donosi vrlo brzo i bez odgode, no svejedno je mora donijeti. Što se eventualne istrage tiče, USKOK je može pokrenuti i bez odobrenja Sabora. Naime, novim ZKP-om po kojem se provode uskočki predmeti kazneni postupak počinje tek s podizanjem optužnice.