Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Oklop žohara može najdublje prikazati žensku bol, vapaj i egzistencijalnu otuđenost

15.10.2021. 12:18


U Gradskoj je loži održana promocija prvijenca mlade književnice i sveučilišne profesorice na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja na Sveučilištu u Zadru, Jelene Alfirević, naslovljenog »Bila sam žohar«, koja progovara o temi nasilja nad ženama. Izdavač knjige je Organak Matice hrvatske u Zadru koja se ovim odabirom odmaknula od svog uobičajenog izdavačkog opusa te poduzela važan korak naprijed u borbi za ravnopravnost i sigurnost žena.
O knjizi su govorili izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, glavni urednik; izv. prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, povjesničarka knjiž.; izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, povjesničarka knjiž.; doc. dr. sc. Diana Nanadić-Bilan, prof. pedagogije; istaknuti kazališni redatelj Vinko Radovčić i autorica Jelena Alfirević, mag. philol. croat.
Program je dodatno obogatila Bernarda Klarin koja je izvela plesnu minijaturu »Bol« u koreografiji Jasne Frankić Brkljačić, nastavnice suvremenog plesa u Glazbenoj školi Blagoje Bersa.
U punoj su Gradskoj loži predstavljanje slušale mnoge mlade djevojke kojima je autorica pokušala približiti važnost hrabrog istupanja protiv rodno uvjetovanog nasilja i kršenja prava žena.
– Knjiga »Bila sam žohar« govori o nasilju nad ženama, koje je aktualna, ali i bezvremenska tema. Na pisanje me potaknula društvena stvarnost u kojoj se nalazimo, kao i žene koje svakodnevno viđam u oklopima žohara kako šeću ulicama grada, u trgovinama i na poslu, koje pate od zlostavljanja, a na leđima strpljivo nose svoju bol, istaknula je Alfirević i dodala kako je knjiga preko simbolike žohara intertekstualno povezana s djelom »Preobrazba« Franza Kafke.
– Oklop žohara odabrala sam jer on najdublje može prikazati žensku bol, vapaj i egzistencijalnu otuđenost. Želja mi je da se »Bila sam žohar« čita i kao biblioterapeutsko djelo te da ne ostane samo na formi ili pukom objavljenom književnom djelu jer će uvijek imati aktualnu društvenu svrhu. Reakcija je ovo i na brojne pokrete koji su aktualni u cijelom svijetu, a u čijem je središtu zlostavljana žena, zaključila je Alfirević.
Ovo psihološko i filozofsko-egzistencijalno djelo problematizira, nažalost, još uvijek sveprisutno, nasilje nad ženom. Konkretno, bavi se osjetljivom, tzv.,,rubnom« i divergentnom problematikom – silovanjem žene. Kraći dio pripovijetke je u prosincu 2020. godine nagrađen na Međunarodnom književnom natječaju Zašto skrivaš lice? CeKaPe-a i Centra za participaciju žena u društvenom životu Rijeka. Naracija je obogaćena autoričinim samostalno oslikanim ilustracijama i vlastitim kolažima te slikarskim prilozima splitske slikarice Ence Kovačević.