Karajan - uz Mozarta najveći sin Salzburga

Slika korisnika admin
karajan
Irena JURJEVIĆ
Predavanje o Herbertu von Karajanu održala je muzikologinja Marijana Pintar iz Zagreba

U organizaciji Gradske knjižnice Zadar i Austrijskog kulturnog foruma u četvrtak navečer je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Marijana Pintar, diplomirani muzikolog, održala predavanje „Herbert von Karajan: 100-ta obljetnica rođenja". Osim predavanja ove muzikologinje, koja inače radi u Leksikografskom zavodu 'Miroslav Krleža' u Zagrebu, organizirana je i video projekcija s isječcima iz živopisnog dokumentarnog filma „Karajan - ljepota kako je vidim".

- Vrlo je znakovito što je Karajan, po mnogima najveći dirigent svih vremena i jedna od najvažnijih osobnosti klasične glazbe uopće, rođen u Salzburgu, rodnom gradu još jednog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta. I Karajan je kao i Mozart bio čudo od djeteta, te je već sa četiri godine svirao glasovir. Ljudi u Salzburgu danas vole reći kako je to grad u kojem je rođen Karajan, a Mozarta spomenu tek poslije toga. Ta zgoda dovoljno svjedoči o Karajanovoj veličini i slavi. Karajan je čitavog života bio opsjednut ljepotom, a glazba je za njega bila njeno utjelovljenje. Zvuk je njegovog orkestra zračeći takvom ljepotom bio specifičan i nazvan je Karajanovim zvukom. Stil mu je bio egzaktan i konzervativan, a ton mu je s godinama postao svilen, melankoličan ili mekan, kako su ga okarakterizirali kritičari, od kojih mu je jedan dio to i zamjerao. U ophođenju s članovima orkestra bio je popriličan tiranin, ali su ga njegovi glazbenici slijepo slušali. Berlinska mu je filharmonija bila primarna, dok je na drugom mjestu preferirao Bečku filharmoniju. Njegove nastupe karakterizirala je energičnost i snaga. Njegove su ploče najprodavanije među klasičnom glazbom i do danas se računa da ih je prodano preko 200.000. Paralelno s glazbenom akademijom pohađao je i tehničku školu, a ljubav prema tehnici pratila ga je do kraja njegova života. Već 1939. godine snimio je prvu gramofonsku ploču, a 1980. godine je zastupajući kompaniju Sony snimio svoj prvi nosač zvuka, odnosno CD. Snimajući svoje ploče sam je „miksao" glazbu upravljajući miks pultom. Vozio je brze automobile, a neobično je volio upravljati svojim osobnim zrakoplovom. Prvo dirigentsko mjesto dobio je u Ulmu, gdje je vodio gradski orkestar od 1929. do 1934. godine. Godine 1933. Herbert von Karajan učlanio se u Nacionalsocijalističku partiju (NSDAP) i otad je njegova karijera krenula uzlaznom putanjom. Mnogi su mu kritičari to zamjerili, i danas se to smatra najvećom mrljom u njegovom životu. U poslijeratnoj Austriji dvije mu je godine zbog toga bilo zabranjeno nastupati - kazala je o prvoj fazi Karajanova života Marijana Pintar.

O Karajanovoj nacističkoj prošlosti valja dodati da je kotirao visoko među vrhom nacističke stranke, te da se Hermann Göring zauzeo da Karajan dobije mjesto dirigenta Berlinskog državnog orkestra, i da je jedan pariški nastup otvorio s „Horst Wessel Lied", službenom himnom nacističke stranke. U svojoj prebogatoj karijeri Karajan je dirigirao, između ostalog, u milanskoj 'La Scali' i londonskim filharmonijskim orkestrom. Umro je 1989. godine.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno