ZNANJE I IMANJE LIČKOG DIJELA ZADARSKE ŽUPANIJE

Slika korisnika admin
Autor: 
lika_andja_stijepic
Ana GRGAS
ANĐA STIJEPIĆ - Sama je izradila sve izložene eksponate, a rado podučava i mlade naraštaje

Iako je jesen već prevalila dobar dio puta i pred vratima je konac studenoga koji pamtimo po tradicionalnim svinjokoljama i niskim temperaturama, mi beremo masline u ljetnim majicama i tražimo hladne napitke. Ne žale se ni naši susjedi preko Velebita, samo poneki dim iz dimnjaka ukazuje da je ipak malo svježije.

Slatke brige

Proteklih dana mještane općine Gračac nisu zanimale vremenske prilike i neprilike, imali su oni drugih briga, ali kako sami kažu slatkih. Za promjenu, jako dobro zvuči jer svakodnevno nas bombardiraju lošim vijestima iz zemlje i svijeta. Poljoprivrednici, obrtnici, udruge, zadruge, kulturno-umjetnička društva, škola i vrtić, maksimalno su se trudili da četvrti, tradicionalni sajam "Jesen u Lici" dočara u punom smislu jesen, ali i pokaže bogatstvo jesenskih plodova, marljivost i umijeće sudionika sajma.

Prostorija HKD (Hrvatskog kulturnog društva) "Napredak" od stotinjak četvornih metara bila je premalena za brojne sadržaje manifestacije koje je ove godine pripremio Organizacijski odbor općine Gračac. I ova četvrta manifestacija pokazala je jedinstvenost i raznolikost ličkog dijela Zadarske županije, otkrivajući tako skrivene ljepote i bogatstvo rubnog dijela županije, upotpunjeno izvornim proizvodima i rukotvorinama njegovih vrijednih ljudi. Nakon opremanja izložbenih stolova manifestaciju je otvorio župan Zadarske županije Stipe Zrilić, nakon čega je uslijedio umjetnički program, a u Gračacu djeluju čak tri HKD-a: "Napredak", "Lika" i "Šokadija i prijatelji" koji broji čak 60 članova, a prati ih i vlastiti tamburaški sastav.

Od 7 do 77 godina

Impresivno je to da su u HKD uključene sve dobne strukture, od 7 do 77 godina, a najmlađi prve plesne korake stječu u vrtću, pod vodstvom Irene Gale. Ali, jednako tako impresionira bogat repertoar pjesama i plesova Like, Dalmacije, Slavonije i Bosne, a ujedno potvrđuje i jedinstvenost žitelja općine Gračac, što je u svom obraćanju sudionicima naglasio i načelnik Općine Gračac, gosp. Nikola Bolta, koji se ujedno zahvalio svim izlagačima i posjetiteljima i pozvao na razgledanje i ocjenu izložbenih stolova. Moram priznati da je to bio veoma težak zadatak s obzirom da je svaki stol bio priča za sebe u koju su utkani sati i dani rada, ideja i poduzetništva. Anđa Stijepić podrijetlom je iz Bosne i njezin stol odiše folklorom tradicijskih rukotvorina bosanske Posavine. Sama je izradila sve izložene eksponate, a i danas ih izrađuje i rado podučava mlade naraštaje. Posebnu je pozornost privlačio štand uz koji je stajala Milena Pualić, mlada poljoprivrednica iz Suvaje Donje. Na stolu su bile tri oznake: udruga "Una", zadruga "Eko Lika" i OPG - Pualić.

- Nisam mogla dobiti tri stola, pa sam se snašla, ali i ovako je dobro, mogu sve kontrolirati i pojasniti znatiželjnim posjetiteljima, objašnjava Milena dok nam nudi još tople kiflice od raženog brašna. Inače, uzgojem i preradom raži bave se poljoprivrednici, članovi Poljoprivredne zadruge iz Suvaje i okolnih naselja. Osim delicija spravljenih od raži tu su i domaći likeri i pekmezi od šumskog voća, proizvodi članova udruge "Una".

Kako nastaje medovača?

- Kada ocijedimo liker od ostatka voća radimo pekmez, šali se Milena, ali Anđelka Sekulić sa susjednog štanda odmah ju je prekorila, u smislu pa ljudi bi mogli povjerovati. Anđelkin izložbeni stol bio je u znaku pčelinjih proizvoda.

Obiteljsko gospodarstvo Sekulić je s dugom tradicijom proizvodnje (25 g.), smješteno u Lovincu u apsolutno ekološkom okruženju, obraslom samoniklim biljem, voćnjacima i livadama.

- S 200-tinjak košnica vrcamo više vrsta meda, kaže Anđelka, te dodaje na osnovi našeg iskustva i znanstveno utemeljenih dokaza objavljenih u svjetskoj literaturi o učinkovitosti meda, mednih mješavina i ostalih pčelinjih proizvoda, u liječenju raznih vrsta oboljenja imamo širok asortiman pčelinjih proizvoda, prije svega med (velebitski, livadni, lipa, vrisak), med u saću, cvjetni prah - pelud, propolis, voštane svjećice u obliku košnica, lozu s matičnjakom (pčelinja trava) i medovaču. Na pitanje kakva je razlika i ima li je uopće između mednih likera i medovače, srdačno nam je rekla, medovača se razlikuje od ostalih voćnih rakija svojim karakterističnim okusom koji nastaje fermentacijom meda te destilacijom na tradicionalan način.

- Da biste to utvrdili morate kušati oba pića, kaže Anđelka, a ne hvala, kušali smo medovaču, a liker mirisom. Nakon medovače prešli smo na kristalni med. Ma kakav med, to je rapsodija.

Neprimjerena pakiranja

Puni visoko energetskih dodataka nastavili smo obilazak štandova te kušali vrhunski slavonski kulen, ali tada se slika odjednom pokvarila, centralno izložbeno mjesto na izložbenom stolu Jele Dimić zauzele su boce s domaćim likerom od drenjina i rakije, a na bocama oznaka "amaro 18" i "šljivovica". Sljedeći štand, opet razočaranje jer uz štand nema izlagača. Lijep i nadasve bogat stol s pripravcima od aromatičnog i ljekovitog bilja, likerima i kozjim sirom u maslinovom ulju uz dodatak ljekovitog bilja, ali čvrsto zatvoren u staklenci pa ništa od degustacije.

Iako, pouzdano znamo da se izlagači Nevenka i Zdravko Krucki iz Deringaja ne bi ljutili da smo se i sami poslužili kozjim sirom, bili smo pristojni i još jednom pogled bacili na izložbeni štand najmlađih sudionika, Dječjeg vrtića "Baltazar" Gračac.

Dogodine u izvornom ambijentu

Svake godine spretne ručice mališana, uz pomoć voditeljice, svojim izložbenim stolom naprave potpuni ugođaj jeseni te vas odjednom prožme osjećaj da šetate šumskim stazama posutim šuškavim opalim lišćem i ne možete da se ne upitate, a zašto se manifestacija ne održava upravo u takvom ambijentu.

- Možda dogodine, uključuje se u razgovor voditeljica i jedna od članova organizacijskog odbora manifestacije, Vesna Kesić, te nas opominje da je vrijeme za okrugli stol i stručne prezentacije: Operativni program razvitka ovčarske i kozarske proizvodnje, Operativni program razvitka govedarske proizvodnje i Novosti iz MPRRR -a (kapitalna ulaganja i poticaji u poljoprivredi) te načini i mogućnosti kreditiranja poljoprivrednika od strane HPT.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno