Brzinska berba za kućne potrebe

Na Lunu je urod bio otprilike 10 posto lanjskog. Napravili su ljudi desetak, dvadesetak litara ulja, bit će za obiteljske potrebe jer na Lunu se nitko ne bavi intenzivnim maslinarstvom

Kratko je trajala ovogodišnja berba maslina. U većini hrvatskih maslinara urod je bio izuzetno skroman, ako se ono što je pobrano uopće može nazvati urodom. Bit će malo maslinova ulja iz domaće proizvodnje, cijena mu je već krenula u visine. Slabo je rodilo svugdje, pa i na području Luna na otoku Pagu, u svjetski jedinstvenom masliniku stoljetnih i milenijskih stabala. Bila je to brzinska berba, reče nam jedan od lunjskih maslinara.
Procjene su, na Lunu je urod bio otprilike 10 posto lanjskog. Napravili su ljudi desetak, dvadesetak litara ulja, bit će za obiteljske potrebe, jer na Lunu se nitko ne bavi intenzivnim maslinarstvom. Tek u novije vrijeme nekoliko mlađih žitelja Luna zasnovalo je veće nasade na poljoprivrednom zemljištu, gdje je nekad bila vinova loza. Oni su jedini imali bolje urode, po 2 – 3 tone, ne samo zbog većeg broja stabala, nego zahvaljujući navodnjavanju. Zahvaljujući njima i nekim maslinarima iz Novalje i Stare Novalje, koji rade na isti način, posla je imala i lunjska uljara. Za potrebe ostalih imala je skraćeno radno vrijeme u poslijepodnevnim i večernjim satima.
Ove godine danak je ubrala suša, a na nju su se agresivno nadovezale štetočine, najprije druga generacija maslinova moljca i – završno maslinov svrdlaš. Ove jeseni on je poharao većinu priobalnih maslinika. Njegovu djelovanju pogodovala je jaka suša, stabla i plodovi bili su u slaboj kondiciji, a pojava svrdlaša bila je masovna, kakva se godinama ne pamti. Logičnim se zato nameće pitanje: zbog čega nisu pravodobno poduzete odgovarajuće mjere zaštite, nego se pasivno promatralo njegovo uništavajuće djelovanje. “Kasno smo ga otkrili i više nije bilo moguće njegovo tretiranje zaštitnim sredstvima”, odgovara Božo Badurina, predsjednik Udruge lunjskih maslinara.
Pripreme za sljedeću godinu
Udruga je odmah poduzela korake s ciljem da se slične nepogode ne ponavljaju. Za članove i sve maslinara organizirana su stručna predavanja, agronomi Ivica Peranić i Igor Gomezelj govorili su im o zimskoj gnojidbi maslina i njihovoj zaštiti. Udruga je, također, preuzela obvezu sustavnog praćenja stanja maslinika, što će raditi agronomi koji će redovito obilaziti lunjski maslinik. Na kraju jedne teške i tužne godine lunjski maslinari tješe se nadom da bi sljedeća godina trebala donijeti dobar urod. Stabla su se odmorila, potrebno im je to nakon godina dobrih uroda.
“Bit će roda ako ne bude suše u vrijeme cvata i ako budemo poduzimali odgovarajuće agrotehničke mjere”, objašnjava Božo Badurina. “To uključuje i gnojidbu, stručni ljudi uputili su nas kako gnojiti tamo gdje se tlo ne obrađuje, a teren je jako porozan. Uz ostalo tome pridonose i ovce koje stalno borave među našim maslinama.”
Berba je kratko trajala pa su lunjski maslinari imali više vremena za aktivnosti svoje udruge. Prva akcija bit će im sudjelovanja na Danima mladog maslinovog ulja, sljedećeg vikenda u Vodnjanu. Pozvani su kao gosti Grada Vodnjana, imati će svoj štand, potporu za nastup dala im je Turistička zajednica Novalja. Predstavit će i lunjsko ulje koje su morali kupovati od uspješnijih maslinara jer su članovi imali skroman urod i ulje slabije kvalitete. Pod vodstvom prof. dr. Đanija Benčića lunjski maslinik posjetili su studenti pete godine Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Jedan od naših vodećih znanstvenika iz područja maslinarstva želio je svojim studentima pokazati maslinik što ga čine samonikla stabla, kao očuvanu biološku cjelinu. Studenti su upoznati s posebnostima maslinika i cijepljenjem samoniklih maslina, a posebno su ih oduševila, kao i sve posjetitelje, milenijska stabla.
“S Agronomskim fakultetom godinama uspješno surađujemo. Znanstvenici sada rade na ispitivanju genoma lunjskih maslina. Mnoga pitanja postavljaju se pred njih, posebno iz razloga što su dosadašnja ispitivanja pokazala da je svaka samonika maslina genetski drukčija”.
Djelovanje udruge usmjereno je zaštiti cjelokupnog lunjskog maslinika što se prostire na velikom prostoru od punte Luna do kraja Stanišća. Na kamenjaru gdje skoro pa nema obradive zemlje. Zato na tom prostoru dominiraju samonikle masline, kako ih nazivaju stručnjaci. Domaći ljudi kažu da su to cijepljene divlje masline. Broj posađenih maslina među njima skoro je zanemariv, ima ih manje od jedan posto.
Vrtovi lunjskih maslinika
Djelovanjem udruge sačuvana je i najstarija uljara na otoku. Ona se nalazi u mjestu Lunu, a vlasnica joj je Mira Baričević. Karakteristična je po tome što se ulje dobivalo gaženjem nogama. Čini je veliki kameni mlin napravljen od lunjskog kamena što se okretao ručno. Smjesa se stavljala u vreće od brnistre i na kamenom postolju gazila bosim nogama, uz istodobno polijevanje vrelom vodom. U sklopu uljare nalazi se i velika kamenica napravljena, također, od lunjskog kamena.
– Naš najveći projekt nazvan je “Vrtovi lunjskih maslinika”, što smo ga posredstvom Grada Novalje kandidirali za sredstva Europske unije. Već je prošao drugi prag pa su realna naša očekivanja da bismo mogli dobiti značajna sredstva od EU. Njegov je krajnji cilj turistička valorizacija lunjskog maslinika, gradnja novih putova, formiranje javne ustanove, zapošljavanje ljudi, gradnja objekta za naše djelovanje i organiziranje kušaonice. Velik je to zahvat, bez pomoći Grada Novalje u njega se ne možemo upuštati, to premašuje naše mogućnosti. U ljetnim mjesecima, pa i sada, masovno nam dolaze turisti iz Novalje i Raba, šetaju sami među maslinama. Nemamo nikoga tko bi ih vodio i davao potrebna objašnjenja, a mogli bismo i ulaznice naplaćivati. Prema našim procjenama, kroz maslinik godišnje prođe 10 tisuća ljudi, a od tih turističkih posjeta nemamo nikakve koristi. Također, sljedeću turističku sezonu želimo dočekati s uređenim maslinikom i u tome će nam pomoći Grad, zaključuje Božo Badurina.

Oko 80.000 stabala

– Uvijek nam postavljaju pitanje koliko stabala maslina ima na području Luna. To smo se i mi pitali, jer tko bi ih prebrojio. Pokušali smo doći do aproksimativne brojke na način da smo približno pobrojili stabla na površini od jednog hektara. Množenjem smo došli do zaključka da imamo oko 80.000 stabala, ističe Božo Badurina.

Stablo starije od 2.000 godina

Od 1963. godine u lunjskom masliniku postoji botanički rezervat. U njemu je, na području Dudićeve krune, oko 1.500 zaštićenih stabala samonikle masline. Ali ne i ono za koje se pretpostavlja da je najstarije, a što je tek nedavno otkriveno. Na hrptu otoka, gdje bura najjače puše i gdje je posolica najintenzivnija, nalazi se samoniklo stablo što raste u živom kamenu. Nikada nije cijepljeno, a vlasnik mu je Ivica Badurina. Usprkos nepodnošljivim uvjetima za opstanak stablo je u izvanrednoj kondiciji. I ono najvažnije – procjenjuje se da je starije od 2.000 godina. Sada je red na znanosti da to potvrdi.