Mediteranskom prehranom i kretanjem protiv dijabetesa

U Zadru ima četiri tisuće registriranih dijabetičara te oko 3 tisuće osoba u tzv. predijabetičarskoj fazi, koji ni ne znaju da boluju od šećerne bolesti, kaže Šopić

Dijabetičke udruge širom svijeta, 14. studenoga, obilježavaju Svjetski dan šećerne bolesti. Prema preporuci Međunarodne dijabetičke federacije tema kampanje za obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti u razdoblju od 2009. do 2013. godine je prevencija i edukacija.
U Zadru, Svjetski dan šećerne bolesti, tradicionalno je obilježila Zadarska dijabetička udruga u suradnji s Medicinskom školom Ante Kuzmanića organizirajući akciju besplatnog mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i tjelesne mase. Obilježavanju Svjetskog dana šećerne bolesti, ove godine, prvi put se priključio i Mjesni odbor Maslina koji je u suradnji sa zadarskim Zavodom za javno zdravstvo, uz akciju besplatnog mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka, masnoće u krvi i indeksa tjelesne mase, organizirao predavanje pod nazivom “Šećerna bolest – prevencija i rano otkrivanje” te prezentaciju zdrave, mediteranske prehrane.
 Metabolički poremećaj
Inače, dijabetes mellitus, grčko-latinska složenica za šećernu bolest, označava skupinu metaboličkih poremećaja čija je osnovna karakteristika hiperglikemija, odnosno povećana razina glukoze, šećera u krvi. Poremećen metabolizam glukoze nastaje uslijed manjkavog djelovanja inzulina, a ono je posljedica ili poremećaja u izlučivanju inzulina ili poremećaja njegovog djelovanja, ili kombinacije navedenog.
U skladu sa sve nezdravijim životnim stilom koji podrazumijeva sve nakvalitetniju prehranu, sve veći nedostatak tjelesne aktivnosti, sve više svakodnevnog stresa i sve duži životni vijek, ponaša se i epidemiologija šećerne bolesti. Posljednjeg desetljeća evidentan je izraziti trend povećanja učestalosti šećerne bolesti, a statistička predviđanja govore da će u sljedećih 15 godina ta učestalost porasti za još 50 posto. No, poražavajući podatak nije samo porast broja oboljelih, već i činjenica da su zahvaćene sve mlađe dobne skupine te da oboljenje ne štedi niti nekad pošteđene nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju. Podaci za Hrvatsku, također, opisuju šećernu bolest kao rastući javnozdravstveni problem, a broj oboljelih u dobnoj skupini od 18 do 65 procjenjuje se na 170 tisuća, s trendom porasta.
U Zadru, kako ističe Branko Šopić, iz Zadarske dijabetičke udruge je oko četiri tisuće registriranih dijabetičara. Nešto manje, upozorava Šopić, oko tri tisuće osoba u Zadru niti ne zna da ima dijabetes, u tzv. je predijabetičkoj fazi.
– Izrazito važan korak u borbi protiv šećerne bolesti je prevencija. Populaciju je potrebno educirati o principima bolesti, mogućnostima liječenja i sprečavanja komplikacija. Važno je upozoriti ljude na važnost pravilne prehrane i redovite tjelovježbe te rano prepoznavanje simptoma bolesti. Naime, ukoliko pacijent reagira na vrijeme te se dovoljno rano započnu provođditi dijetetske smjernice i terapijski plan, šećerna bolest može biti vrlo dobro kontrolirana, a pojava komplikacija odgođena pa čak i zaustavljena, kaže Šopić ističući kako nerijetko prođe i osam godina od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja šećerne bolesti.
Tihi ubojica
U prostorijama Mjesnog odbora Maslina, dr. Ljiljana Balorda i dr. Ana Petrić iz zadarskog Zavoda za javno zdravstvo, održale su predavanje pod nazivom “Šećerna bolest – prevencija i rano otkrivanje”. Dr. Balorda je istaknula kako se razlikuju tri vrste dijabetesa, i to dijabetes tipa 1 i 2 te trudnički dijabetes.
– Šećerna bolest je tihi ubojica jer ne boli, a oštećuje sve organe u ljudskom tijelu. Zbog toga, iznimno je važno pravovremeno je dijagnosticirati i staviti pod kontrolu, što je moguće uz promjenu načina života, odnosno zdravu, pravilnu prehranu i fizičku aktivnost, kaže dr. Balorda, dodajući kako je u slučaju dijagnoze dijabetesa jako važno zadržati pozitivan stav prema životu jer bolest je, u 50 posto slučajeva, moguće zaustaviti uz pravilnu prehranu i kretanje.
Pravilna prehrana podrazumijeva ograničavanje šećera, soli i masnoće u prehrani. Prednost treba dati integralnim žitaricama, grahoricama, ribi, voću i povrću te smanjiti unos mlijeka i mesa te njihovih prerađevina. Takva prehrana, navodi dr. Balorda, zapravo i nije nešto novo već tradicionalna mediteranska prehrana, kojoj se trebamo vratiti kako bismo zdravo živjeli.

Najčešći simptomi šećerne bolesti

– polidipsija (pojačana žeđ i unos tekućine)
– suhoća usta
– poliurija (učestalo mokrenje)
– nevoljne promjene tjelesne mase
– malaksalost, umor
– prolazno zamućenje vida
– svrbež kože
– gljivične infekcije
– usporeno zarastanje rana

Dijabetes u brojkama

U svijetu godišnje od dijabetesa oboli 300 milijuna ljudi, a umre ih 4 milijuna. U Europi godišnje oboli 33 milijuna ljudi, a umre ih 100 tisuća. Što se tiče Hrvatske, godišnje imamo 110 tisuća oboljelih, a umre ih 1424.
Prema procjenama stručnjaka, 2030. godine dijabetes će u svijetu imati 366 milijuna ljudi.