Referendum - DA, diskriminacija - NE

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN

Ustavni sud je jučer nakon dugog iščekivanja izašao s priopćenjem kako nema nikakvih zapreka za provedbu referenduma 1. prosinca, na kojem će se glasati o unošenju pojma braka u Ustav. Treba naglasiti kako Ustavni sud nije ocjenjivao ustavnost pitanja, već je samo dao priopćenje, tvrdeći kako za ocjenom ustavnosti nema potrebe. Dapače, drže kako u ovom slučaju to čak nisu niti smjeli raditi.

Priopćenjem koje je jučer Ustavni sud dao na kraju vjerojatno neće biti zadovoljni niti LGBT zajednice, niti protivnici referenduma, niti inicijativa "U ime obitelji", a ni Sabor. Naime, u svom tekstu Ustavni je sud naveo kako brak prema svim međunarodnim dokumentima koji se tiču ljudskih prava apsolutno može biti legalno samo zajednica muškarca i žene, ako zakonodavstva pojedinih država tako odluče. No, s druge strane, ističu kako "u svim relevantnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima još uvijek općeprihvaćeno da brak i obiteljski život nisu niti istoznačnice niti su istovjetni pravni instituti".

Pojednostavljeno laički kazano, obitelj je pravno širi pojam od braka te navođenje da je samo zajednica muškarca i žene brak ne znači i da drugi oblici zajednica nisu obitelji. Da ne bi bilo nikakvih zabuna, Ustavni sud je na samom kraju svog priopćenja dao najznačajnije stajalište, u kojem je zapravo sukus čitavog stava Suda. Navodi se kako "eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva". Stoga, protivnici referenduma i LGBT zajednice svakako neće biti zadovoljne stavom da je ustavno da je brak zajednica muškarca i žene, dok "U ime obitelji" nikako neće biti sretni stavom Suda kako istospolne zajednice jesu obitelji.

Austrijski presedan

Pravno utemeljenje stava da je brak zajednica muškarca i žene te da nema nikakve prepreke da se o tome ljudi izjasne na referendumu pronalazi prije svega u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Povelji o temeljnim pravima Europske unije. U članku 12. Konvencije navodi se kako "u dobi kad postanu sposobni za brak, muškarac i žena imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj, u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava". Povelja EU navodi pak u članku 9. kako se jamči "pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarenje tih prava". Pojašnjeno je i kako je Europski sud za ljudska prava još 2010. godine donio odluku kojom negira diskriminaciju istospolnih partnera zbog pravne nemogućnosti da sklope brak.

Radi se o predmetu Schalk i Kopf protiv Austrije, u kojem je presuđeno u korist alpske države, koja ne omogućuje sklapanje istospolnih brakova, a sve uz objašnjenje kako je pitanje dopuštanja istospolnih brakova ostavljeno nacionalnom pravu pojednih zemalja. No, u toj je presudi je prvi put pravno priznato da istospolni parovi mogu biti obitelj. Navodi se u presudi kako "odnos podnositelja zahtjeva, kohabitirajućeg istospolnog para koji živi u stabilnom de facto partnerstvu, potpada pod pojam 'obiteljski život', kao što bi pod njega potpadao i odnos između para različitog spola u istoj situaciji". U svim ovim odredbama i presudi, Ustavni sud je našao utemeljenje za svoj stav kako brak može biti isključivo zajednica žene i muškarca, ali i da istospolne zajednice imaju pravo na obiteljski život. A Ustav Republike Hrvatske u članku 61. navodi kako je "obitelj pod osobitom zaštitom države". A ne brak.

Obiteljski zakon

Ustavni sud je i odbio sve zahtjeve za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Naime, drže kako pravo na to ima samo Sabor, koji je odbio takvu inicijativu, te je odluku o raspisivanju referenduma donio sa 104 glasa "za", što bi bilo dovoljno i za promjenu Ustava. Ustavni sud si u priopćenju ostavlja mogućnost da intervenira čak i ako Sabor odluči tako, a Sud zaključi da su svejedno ugrožena temeljna ustavna prava. No, zbog svih prijašnjih objašnjenja o braku i obitelji, u ovom slučaju nije takva situacija.

Pored toga, smatra Sud, kad bi ušli u ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, ušlo bi se zapravo u ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona, zbog članka 5. tog Zakona, koji navodi "brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca". Nitko do sada nije zatražio ocjenu ustavnosti tog pitanja, a odluka o zabrani provođenja referenduma "prelila bi se na postojeći zakonodavni poredak u pravnom području na koje se takvo pitanje odnosilo". Odnosno,Ustavni sud bi zabranom referenduma srušio i ustavnost Obiteljskog zakona, a da to nije traženo.

U priopćenju je napomenuto kako pravni temelji i načela Europske unije idu prema tome da se zakonski instituti ne bi trebali stavljati na ustavnu razinu. No, smatraju sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, takve stvari mogu biti opravdane "s duboko ukorijenjenim socijalnim i kulturološkim obilježjima društva". Ističu pri tome da "inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava". Prevedeno na običan jezik, neku potencijalnu buduću sličnu inicijativu koja bi željela neke stvari sa zakonske podignuti na ustavnu razinu Sud bi mogao odbiti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno