Kada se spominju tartufi prvenstveno se pomisli na Istru Luisa IV – kralja Sunce i Mariju Tereziju koji su bili veliki ljubitelji tartufa. Osim u Istri tartufi rastu i na drugim područjima Lijepe Naše. Prije nekoliko godina pronađeni su u slavonskim šumama, a javna je tajna da ih dugi niz godina ima na prostoru Ravnih kotara i Bukovice.
Ima tartufa oko Poljica do Slivnice, zatim prostoru oko Benkovca do Škabrnje, a poznato je da su na području Krupe i Golubića tartufi traže pomoću koza.
Crni hrast s miceljima tartufa
Osim što se tartufi pomoću posebno dresiranih svinja i pasa traže na prirodnim staništima, hrastovim šumama, danas se sve više tartufi uzgajaju u plantažnim nasadima crnog hrasta.
Najveće plantaže su u Španjolskoj i Francuskoj, a podižu se u svim područjima koja pedološki i klimatski zadovoljavaju uvjete rasta i razvoja tartufa. Plantaže se podižu sadnicama hrasta koje su mikorizirane to jest korijen je nastanjene micelijem tartufa. Tartuf preferira kamenito bolje reći škaljevito tlo kao ono koje se kod nas koristi za podizanje maslinika i vinograda.
Kako tartufi imaju prirodno stanište na području Ravnih kotara poznati zadarski poduzetnik Dino Žilić u svojem rodnom Briševu na predjelu Brig ovih dana podiže prvu plantažu crnog hrasta mikoriziranog s micelijima crnog tartufa na prostoru Dalmacije.
Tlo prošlo analizu u Španjolskoj
– Kako da oplemenim djedovinu na Brigu, a da po njoj ne pasu tuđe ovce ili ne sadim masline što većina mojih Briševljana radi, razmišljao je Dino. A tko razmišlja i traži taj i nađe rješenje. – Putujući svijetom i čestim boravkom u Istri upoznao sam gospodina Gorana Karlića čija se obitelj dugi niz godina bavi se tartufarstvom.
Kako su Karlići 2007. godine zasadili prve nasade tartufa, a 2014. godine su pronađeni prvi uzorci uzgojenih istarskih tartufa počeo sam razmišljati dali bi se to moglo uraditi i u Briševu, kaže Dino i nastavlja:
– Zašto ne bi mogli rasti tartufi u Briševu uzgojeni na ovaj način stalno mi se je motalo po glavi jer tlo je škaljevito, klimatske prilike zadovoljavaju, a uzgoj tartufa i hrastova šuma uklapaju se idealno u moj poslovni poduhvat u Briševu na predjelu Brig. Kao dugogodišnji poduzetnik znam da ne treba srljati s investicijom koja nije mala već sve treba detaljno razraditi. Uz pomoć Gorana Karlića upoznao sam brojne tartufare i institucije koje se bave tartufima u Španjolskoj i Francuskoj. Uzorke tla iz Briga nosio sam u institut u Španjolsku i tamo su stručnjaci utvrdili da je tlo iz Briga odlično za uzgoj tartufa, govori gospodin Dino Žilić o prvim koracima u podizanju plantaže hrasta mikoriziranog tartufima.
Sadnice iz Francuske i pripreme za seoski turizam
Kada su bili stvoreni svi preduvjeti u Francuskoj sam naručio 300 sadnica crnog hrasta mikoriziranog sa micelijima plemenitog crnog tartufa – Tuber melanosporum Vittadini. Narudžbu sadnica treba obaviti godinu dana prije sadnje i upravo ovih dana stigle su sadnice i obaviti će sadnja na dobro pripremljeno tlo prema uputama struke i pod nadzorom gospodina Gorana Karlića.
Osim što na predjelu Brig Dino Žilić podiže plantažu tartufa planira se baviti seoskim turizmom.
-Počeo sam izgradnju vinskog podruma s kušaonicom vina i salom za primanje gostiju. Također mi je u planu podizanje četiri smještajnih jedinica u tipu bungalova za smještaj gostiju. Naravno izgraditi ću i bazen jer bez toga je nezamisliv turizam na ovom prostoru.
Ne planiram saditi vinograde, već ću putem kooperacije osiguravati grožđe s najboljih vinogradarskih položaja Ravnih kotara autohtonih i vrhunskih introduciranih kultivara. Posao oko vina prepustio sam vinariji Kobaj iz Goriških brda u Sloveniji i njihovom svjetski priznatom enologu Jeane Michel Morelu.
Šansa za ljubitelje tartufa
Početku sadnje neizostavno je prisustvovao Goran Karlić, ali i brojni drugi poznavatelji i ljubitelji tartufa. Svatko tko voli tartufe može posaditi svoju sadnicu mikoriziranog hrasta i obveza mu je da nekoliko puta godišnje je obiđe. Za uzvrat prvi ubrani tartufi pripadaju njemu, a u kasnijim godinama otkopane tartufe „ svojeg“ hrasta moći će kupovati tartufe po proizvodnoj cijeni.
Uz svaku sadnicu stavlja se kolac s pločicom na kojem je ime osobe koja je obavila sadnju. Ispod ovako posađenih sadnica hrasta oplemenjenim micelijem crnog tartufa početak berbe očekuje se za sedam godina. Puna berba nastupa nakon deset godina. Dug period čekanja, ali se isplati i uvjereni smo da će naša ekipa uživati tada u tartufima koji će iskopati ispod svojim rukama posađenog stabla. Prosječni prinos po stablu je 250 do 500 grama, a ispod pojedinih stabala može se iskopati više od kilograma, svaki kilogram postiže cijenu i do 500 eura pa ti vidi koji je to posao.
ISTARSKI NASADI
U želji da osigura budućnost istarskog tartufa, obitelj Karlić je 2007. godine nedaleko obiteljske kuće u mjestu Paladini kraj Buzeta zasadila prve nasade tartufa.
Bio je to svojevrstan eksperiment na kojeg je utrošeno puno vremena i sredstava u pripremi i realizaciji i pokazao se uspješnim. Prvi uzgojeni tartufi nastali su uz sadnice hrasta, kojih je zasađeno više od 1.500 na rubu stare istarske hrastove šume nadomak jezera Butoniga.
Već 2012. godine obitelj Karlić je proširila svoju plantažu s još 350 mikoriziranih stabala lješnjaka za tartufe.
U prve dvije godie tlo oko sanica hrasta bilo je spaljeno, što je znak da ispod rastu tartufi, a 2014. godine su pronađeni i prvi uzorci istarskih uzgojenih tartufa obitelji Karlić.
ZNAK
Prvi znaci da se ispod stabala na korijenu razvija tartuf je usporeni rast trave koji poprima oblik kao da je spaljena. Razvojem tartufa trava u potpunosti nestaje.
Koncesija na prostoru Ravnih kotara
Plantažni uzgoj tartufa je idealan da se opožarene šumske površine oplemene. Umjesto alepskog bora i sličnih šumskih vrsta obaviti sadnju s hrastom kojem je ovo prirodno stanište. Prije toga dati u koncesiju takve površine svima zainteresiranim za uzgoj i proizvodnju tartufa, a prema našim saznanjima zatražena je koncesija na prostoru Ravnih kotara za podizanje hrastove šume mikoriziranim sadnicama tartufa.
Zašto crni, a ne ljetni?
Zašto ste preporučili crni, a ne ljetni tartuf pitamo gospodina Gorana Karlića, inače porijeklom iz Škabrnje, po čijim uputama i nadzoru se obavlja sadnja u Briševu.
Plemeniti crni tartuf – Tuber melanosporum Vittadini tamne je, crne boje, fine površine pokrivene sitnim spljoštenim bradavicama. U unutrašnjosti je tamne boje izbrazdan finim bijelim žilicama. Doseže veličinu jabuke, a skuplja se tijekom cijele zime. Specifičnog je i jačeg okusa i aromatičnog mirisa i najcjenjeniji je od crnih tartufa koji uspijevaju u Istri što je vidljivo po njegovohj cijeni, a preferira skeletno tlo. Ista vrsta je najcjenjenija u francuskoj pokrajini Perigord.
Za razliku od zimskog ljetni tartuf Tuber aestivum Vittadini gomoljastog je oblika, ponekad podijeljen u režnjeve, sa smeđe-crnom korom koju sačinjavaju tupe bradavice. Manji je od bijelog tartufa, a može doseći veličinu jabuke. Unutrašnjost mu je svjetlosmeđa izbrazdana bijelim prugama. Vrsta koja je u Istri najčešća, a sezona mu je gotovo cijele godine. Okus i miris su mu manje intenzivni, kaže Karlić. (mr.sc. Marijan Tomac)
najnovije
najčitanije
Županija
OKUS OTOKA
PAG NA MENIJU: Nagrađeno autohtono u prezentaciji idealne gastro-turističke destinacije
Hrvatska
DEBLJE BUŠTE
Evo koliko su povećane plaće u turizmu uoči sezone. Hoće li to biti dovoljno?
Crna Kronika
PU ZADARSKA
UHVAĆEN PIJAN ZA VOLANOM S preko 2.50 promila u krvi vozio po Zadru, uhićen je
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Zadar
DHMZ
Danas promjenjivo oblačno, mjestimice s kišom
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE
Delegacija srpskog nogometnog saveza posjetila Josipa Skoblara u Privlaci: ‘Ove fotografije oživljavaju sjećanja’
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar & Županija
TOČKA NA I