GASTRO GLOBUS Što se i kako jelo nekada u Rusiji

Što se jelo u Rusiji nekada, tko je prvi popularizirao poznata, tradicionalna ruska jela, na koji se način pripremaju i u kojim prigodama prije svega, teme su koje su se obrađivale jučer u Gradskoj  knjižnici Zadar, u okviru predavanja "Ruska kuhinja". Program je vodila  Gorana Buturović iz Hrvatsko ruskog društva prijateljstva, a druženje,  koje je potrajalo preko dva sata, uključujući i degustaciju jela o kojima  se pričalo, brojalo je i nekoliko izvedbi poznatih ruskih pjesama, kako s  glazbenom podlogom, tako i samo recitiranjem.
Buturović je izlaganje startala opisom najpoznatije ruske salate – vinegreta, nizajući nakon toga jedno za drugim tradicionalna ruska jela,  zadržavajući se detaljno na opisu svakog.

Vinegret i okroška
– Salata vinegret datira iz doba cara Petra I i Katarine II, a osnovni  sastojci su na kockice narezani kuhani krumpir, kuhana ili pečena repa,  kuhana mrkva, krastavci, kiseli kupus i luk. Nakon salate tradicionalni  ruski objed uključivao je juhu i to hladnu juhu – okroška, za koju je receptura stara čak preko 1000 godina. Naziv vjerojatno potječe od ruske  riječi "krošit", što znači „raspadati se u male komadiće“, a riječ je o  mješavini sirovog povrća kao što su krastavci, rotkvice i mladi luk,  peršin koji se zaljevaju kvasom, pićem koje se proizvodi od fermentiranoga crnoga ili raženoga kruha. U okrošku ide vrhnje ili kefir, a novije  verzije podrazumjevaju mineralnu vodu te meso, najčešće goveđi jezik,  informirala je okupljene, a dvorana je bila dupkom puna, Buturović.
Nakon juhe sljedeće jelo na tradicionalnom ruskom stolu je bila kaša  od heljde, kao zdravo, hranjivo i jeftino jelo, kako je to naglasila predavačica.
– Kaša od heljde se posebice jela za Badnjak i Božić, kada su se ljudi  upravo uz tu kašu molili Bogu, a tradicija je nalagala da se kaša priprema i za rođenje djeteta. Običaj je bio da se uzvanicima servira kaša no  bez žlice koja se plaćala i na taj su se način sakupljali novci za novorođenče. Isto tako kaša je bila obavezna i za vjenčanje, mladenci su jeli  kašu zajedno kao simbol svog zajedništva. Sada se kaša, pak, smatra  seljačkim jelom pa se umjesto kaše za te posebne prilike uzvanicima  daje kruh koji oni onda lome i uzimanjem komada daju do znanja domaćinu da ga cijene. Takav kruh se servira na fino izvezenoj marami, a  daje ga najčešće djevojka u narodnoj nošnji kada su u pitanju važni uzvanici poput državnika i slično. Puno je zapravo priča vezano za kruh  kao i kašu koja ima i svoj Dan koji je u lipnju, naglasila je dalje Buturović.

Desert uz poeziju
Predavanje je zaključeno desertom, ruskim pirogijima ili piroškima,  svojevrsnoj verziji uštipaka koji su se u Rusiji pripremali s punjenjem  od krumpira, s mesom, s kupusom… s raznim dodatcima, kako je to  objasnila Buturović, informirajući nazočne kako postoje i slatke verzije,  s marmeladom, džemom, obvezno servirane s čajem.
Spomenuto, druženje s ruskom "spizom" uključivalo je i recitiranje  pjesama velikana ruske književnosti Puškina i Jesenjina, očekivano na  ruskom no i na hrvatskom kao i nekoliko glazbenih brojeva koji su gotovo na noge digli cijelu dvoranu. A onda – za kraj, slasna degustacija  svega nabrojenog!