MASOVNI TURIZAM S bijelim papirima na izlozima nestaju ljudi s Poluotoka!

Slika korisnika mkvanja
Oživljavanje povijesne jezgre Zadra
Manifestacije treba rasporediti kroz cijelu godinu. Npr. maskenbal nam nije na razini, a zimi bi trebalo razmisliti o fešticama poput onih koje se organiziraju ljeti. Treba oživjeti tržnicu koja nije mjesto samo trgovine voćem i povrćem, nego i okupljalište, kazao je Mladen Malta, obrtnik i gradski vijećnik
Marin GOSPIĆ
Turistifikacija Grada ispraznila je njegove ulice, pa i Kalelargu, u razdoblju izvan sezone

Oživljavanje povijesne jezgre grada Zadra bio je naziv  jučerašnjeg okruglog stola kojeg je u sklopu obilježavanja 50. godišnjice  postojanja organiziralo Udruženje obrtnika. No unatoč reprezentativnom sastavu, većina govora svela se na detekciju svima poznatog stanja, a ne na rješenja pod zajedničkim nazivnikom kako vratiti život u  staru gradsku jezgru. U ulozi moderatora predstavio se sociolog Sven  Marcelić koji je u uvodnom govoru istaknuo da se radi najvažnijoj zadarskoj temi. Marcelić je zaključio da turistička predsezona i posezona  rastu brže nego glavna sezona, što je dovelo do 2012. godine kao prijelomne  u kojoj je turizam pet puta veći od dosadašnjeg.

Desetljeća za obnovu života

- Polutok je u posljednjih 10 godina već izgubio četvrtinu svojih stanovnika. Događa se izrazita koncentracija turističkih apartmana na Polutoku i Voštarnici. Poluotok tada gubi stanovništvo. Istovremeno pada  broj trgovina, a ekonomska aktivnosti izvan sezone praktično ne postoji.  Oko 3500 studenta koji na studij dolaze izvan Zadra bore se s turistima  za smještaj. Zadar tako  postaje najskuplji grad za studiranje u Hrvatskoj.  Istovremeno dolazi do disperzije gradskih funkcija. No, sve to je dovelo  ove godine do pada jer porast privatnog smještaja nije pratio porast turista, dok građani postaju građani drugog reda. Nisam siguran da se takva situacija skoro može promijeniti, rekao je u uvodu  moderator.

Marcelić je nekoliko puta morao diskretno upozoriti umirovljenog  sveučilišnog profesora Pavušu Vežića koji je pretjerao u nabrajanju praznih objekata i trgovina koje su nekad napučivale  povijesnu jezgru pretvarajući je u muk napuštenih prostora. Taj se naslov po Vežiću ne odnosi  samo na Poluotok, nego i na zaštićeno područje preko mosta što sve prijeti gradu da će ostati bez svojih građana. No, po ovom povjesničaru umjetnosti za obnovu života bit će potrebna desetljeća.

Prvi konzervator grada Igor Miletić pridružio se bezbrojnim detekcijama pravdajući ulogu svoje ustanove koja kao ekspozitura države mora  štititi ono čemu se u konačnici i dive turisti koji dođu u grad. No po njemu, porazan je podatak da dvije župe na Poluotoku, sv. Stošija i sv. Šime,  broje tek 1500 ljudi.

- Trebaju li nam novi hoteli kad postojeći Zagreb i Beograd zjape prazni. Kod gradskih prostora promjena sadržaja poslovanja nema trajnu garanciju poslovanja, zbog toga što se iznajmljuju neuređeni prostori koji  generiraju dodatne troškove. Imamo razvijeni urbanizam i dosta čist  grad, ali i grad kojeg možemo pojesti, rekao je Miletić.

Kulturno ljeto stranci ništa ne razumiju

Ispred udruge druga turističkih vodiča Donat sveučilišni profesor Vinko Bakija je ustvrdio kako Zadar turistički raste, ali se ne razvija.

- Zadnjih 15 godina na djelu je radikalni poduzetnički makjavelizam. S  druge strane, 63 posto manifestacija koje se organiziraju tijekom ljeta  namijenjene su samo lokalnom stanovništvu, a ne za strance. Kulturno  ljeto stranci ništa ne razumiju. Te manifestacije treba prebaciti u predsezonu i posezonu. Previše toga događa se u srpnju, a premalo u siječnju.  Stoga se postavlja pitanje za koga mi to želimo živjeti i kome treba to  oživljavanje. Zar za ovih 4000 stanovnika Poluotoka?, pitao se Bakija.

Dosta odgovora na naslov okruglog stola očekivalo se od novog direktora Turističke zajednice grada Zadra Marija Paleke. Očekivao se možda  barem detalj programa kojim je oduševio zadarskog gradonačelnika da  ga je ustoličio za direktora glavnog generatora turističkog osmišljavanja  grada. Tek je rekao da nam je kultura u predsezoni i posezoni na minornim granama te da se sve to teško može promijeniti preko noći. No njegov zadatak i zadatak njegove ekipe i TZ Grada Zadra je pridonijeti  promjeni tog stanja kvalitetnim programom. Ipak nešto kasnije, Paleka  je pred kamerama izjavio kako se treba učiniti sve da se građani vrate na  Poluotok i prožive sve više dana na njemu.

Poluotok ne smije postati turističko-poslovna zona

- Na koji način ćemo to učiniti uskoro ćemo prezentirati. Treba srezati  promišljanje da jednog dana Poluotok postane turističko- poslovna zona   i apsolutno trebamo okrenuti grad Zadranima, a ne turistima. Trebamo  odrediti pravu mjeru kako bi se grad konzumirao od jutarnjih do večernjih sati, rekao je prvi čovjek gradskog turizma.

Jedine konkretne mjere za oživljavanje predložio je predsjednik  Udruženja obrtnika Zadar i gradski vijećnik Mladen Malta. Po njemu je  važan povratak 15 posto oprosta najamnine gradskih prostora za one  koji uredno ispunjavaju svoje obveze.

- Manifestacije treba rasporediti kroz cijelu godinu. Npr. maskenbal  nam nije na razini, a zimi bi trebalo razmisliti o fešticama poput onih koje se organiziraju ljeti. Treba oživjeti tržnicu koja nije mjesto samo trgovine voćem i povrćem, nego i okupljalište. Potrebno je na Poluotok dovest i neki poznati modni brand. Doduše, takvih pokušaja je bilo, ali su  propali zbog ucjenjivačke politike tih brendova jer su tražili besplatan  prostor. Treba osigurati veliko parkirno mjesto koje bi bilo besplatno zimi, a ljeti pod pojačanom naplatom. Veliki broj poduzetnika na Poluotoku imaju cjelogodišnje poslovanje, ali u ovom periodu jedva da ima posla. Osijek je prostore koji se nisu mogli iznajmiti davao za jednu kunu.  To se može napraviti npr. u Kampo kaštelu koji je najpustiji dio Poluotoka, rekao je Malta zaključivši kako je sve  bolje od bijelih papira na izlozima s kojima nestaju ljudi s Poluotoka.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)