Tkonska djeca izrađivala čvorove, privjeske i brodski brk

U okviru provedbe EU Interreg projekta Arca Adriatica u kojemu, zajedno s još desetak lokalnih samouprava i institucija iz naše zemlje i susjedne Italije, u svojstvu projektnog partnera sudjeluje i Općina Tkon, u tom otočnom lokalnom središtu održena je prva od četiri radionice na temu pomorske baštine.
Na dvodnevnoj radionici prvog dana su sudjelovali učenici Područne škole Tkon, dok je drugog dana na radionici sudjelovalo 12 predškolaca Dječjeg vrtića Ćok.
– Djeca su jednostavno uživala, učila izrađivati čvorove i privjeske od konopa te izradu brodskog pramcobrana, postavljala su brojna i na kraju pjesmom zahvalila Ivanu Longinu, voditelju radionice, kazala je Ana Kuštera, voditeljica Dječjeg vrtića Ćok.

Što je brod bez brka?
Na prijepodnevnoj radionici su nazočile i viša stručna savjetnica za fondove EU Bruna Vojvodić, voditeljica projekta Arca Adriatica za Općinu Tkon, te teta-odgojiteljica Marta Mušćet Bobić. A kako u moderno obnovljenom vrtiću s međunarodnim eko statusom ima 32 mališana za preostale mališane brinula se teta-odgojiteljica Matea Knez.
– Riječ je o radionici ručne izrade pramcobrana za brodove zvanog brk i pandula, a djeca su samostalno izrađivala privjeske od konopa. Osim navedenog djeci predškolske dobi smo pojasnili što su to morske vještine, što je konop i za što služi na brodu te su djeca samostalno izrađivala čvorove od konopa, uzlje, rekao je voditelj radionice Ivan Longin, kaljski ribar na ribarici u tvrtki »San-Žak«, a kunski zet, kojemu su svi alati i zanati od mora i ribanja u krvi.
Domaća radinost Ivan Longin nositeljica je prestižne oznake za kvalitetu Hrvatski otočki proizvod (HOP) za ručno pletene suvenire, pramcobran za brodove – brk i pandula.
– Nije lako napraviti brk, dugo traje i zahtijeva najviše strpljenja i vještine. Potrebno je preko 60 metara konopa, a pletenje, izrada brka, traje tjedan ako se radi dva do tri sada na dan, odnosno tri dana intenzivnog rada. Mnogi brk kupuju kao suvenir, međutim, kada se napravi i stavi na provu broda, vijek trajanja mu je od 10 do 15 godina, bez obzira na vremenske uvjete i udarce u kraj, otkriva Ivan Longin koji je prije nekoliko godina baštinio rijetku vještinu čvoranja koja je nastavak tradicije pomorskog užarstva.

Najzaslužniji Bruno Radović
Za popularizaciju pletenja brodskih brkova najzaslužniji je, nažalost danas pokojni, Krunoslav Bruno Radović iz Tkona, otac Ivanove supruge Julije Radović Longin, voditeljice Klastera HOP, koji je vještinu pletenja uspješno prenio i na svog zeta.
– Pletenje brodskih brkova treba voljeti i u tome uživati, jer se od tog samostalnog rada ne može živjeti. Izrada brka jednostavno mi je ušla u krv. Kad jednom osjetiš konop pod prstima to je to, ne ispušta se iz ruku i većinu slobodnog vremena si s konopom i brkom, poručio je Ivan Longin.
Glavni ciljevi Općine Tkon u projektu Arca Adriatica, kaže Bruna Vojvodić, usmjereni su izgradnji i obogaćenju turističke infrastrukture, uz ostalo i kroz obnovu malih, tradicijskih barki, ali i izgradnju i opremanje Interpretacijskog centra pomorske baštine u popularnoj kristalnoj dvorani Škraping centra koja bi trebala započeti tijekom iduće godine.
Projekt vodi Ured Primorsko-goranske županije, a uključuje devet partnera na obje jadranske obale, četiri iz Hrvatske (Tkon, Malinska-Dubašnica na otoku Krku, Rovinj, TZ Kvarnera) i pet iz Italije (Bari, Cesenatico, Cervia, San Benedetto del Tronto, Venecija).

Tkonu jackpot od 2,9 milijuna kuna
– Ukupna vrijednost projekta Arca Adriatica, koji traje do lipnja 2021. godine, iznosi 3,17 milijuna eura ili 23,54 milijuna kuna od čega je 85 posto sufinancirano od EU fonda za regionalni razvoj, dok 15 posto financiraju projektni partneri. Općina Tkon ima na raspolaganju 390 tisuća eura ili oko 2,9 milijuna kuna, naglasila je Vojvodić, te je nasavila:
– Na području Tkona i Ugrinića obnovit će se dva tradicijska broda između tri ponuđena: gajete, kaića i leuta, koji su zapušteni i gotovo uništeni kako ne bi nestao tako vrijedan dio pomorske baštine. Obnovitelji predstavljaju dio već pomalo zaboravljenog kalafatskog zanata i male drvene brodogradnje, kazala je Vojvodić.
Napomenula je kako će se u sklopu projekta osim obnove tradicijskih barki provesti i istraživanje i mjerenje očuvanih primjeraka tradicionalnih plovila kako bi se izradili njihovi detaljni tehnički opisi i nacrti.
– Na temelju tih opisa bit će moguće u budućnosti izraditi njihove replike. Također provest će se i video-dokumentarističko snimanje za cijelo vrijeme trajanja obnove, kako bi trajno ostali zabilježeni video zapisi provedene obnove, a isječci će biti objavljeni u virtualnom muzeju pomorske baštine u Škraping centru, istaknula je Vojvodić.
 

Cilj je zaštita pomorske baštine i privlačenjej turista
 
Cilj projekta je u što većoj mjeri zaštititi pomorsku baštinu, povećati broj posjetitelja u prekograničnim područjima te povećati turističku infrastrukturu kroz izgradnju interpretacijskih centara (Malinska, Polo Museale Veneto i Tkon) koji će se sustavno povezati i zajednički prezentirati na turističkim tržištima, rekao je Goran Mušćet, načelnik Tkona.