HRANA KAO PRIJATELJ Pravilna prehrana ne isključuje ništa, čak ni slatkiše

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Mlada zadarska nutricionistica Nita Šarić o osnovnim prehrambenim postulatima kojih bi svi se trebali pridržavati
Unatoč otvaranjima kuhinja po raznim školama djeca se i dalje redovito hrane u objektima brze prehrane ili pekarama, s tim da treba naglasiti da pekara može biti i izvor kvalitetnih namirnica kao što je integralni kruh ili pecivo sa sjemenkama, ističe Šarić
Vedran SITNICA
Nutricionistica Nita Šarić

U današnje vrijeme iz razloga nedostatka vremena, novca ili jednostavno nezainteresiranosti mnogi ljudi neadekvatno jedu što može dovesti do zdravstvenih problema. U razgovoru s Nitom Šarić, mladom zadarskom nutricionisticom, razgovarali smo o prehrani djece u školama i vrtićima, ali i o osnovnim prehrambenim postulatima kojih bi se trebali pridržavati svi.
- Razlikujemo tri osnovna nutricionistička postulata. To su raznolikost, umjerenost i uravnoteženost. Pravilna prehrana ne isključuje ništa, čak ni slatkiše. Ni jednu skupinu hrane ne treba u potpunosti izbaciti, već treba poštovati postulate. Paracelsus je rekao kako samo doza čini otrov. Čak će vas i voda ubiti konzumirate li ju u pretjeranoj količinu. Volim reći da je važno uspostaviti dobar odnos s hranom, s njom biti prijatelj. Moji klijenti su često pomalo ekstremni, odnosno strah ih je da će zgriješiti ukoliko pojedu bilo što slatko. No, pravilna prehrana uključuje i umjerene količine hrane kao što su slatkiši ili grickalice, kaže Šarić, koja se osvrnula i na prehranu djece u školama i vrtićima.

Brza hrana i pekare

- Postoje Nacionalne smjernice koje sve škole koje imaju kuhinju trebaju poštovati. Postoji i vrlo sličan program za vrtiće. Sukladno njima djeca trebaju na dnevnoj bazi jesti: voće, povrće, cjelovite žitarice, mlijeko i mliječne proizvode, meso, perad, jaja, mahunarke i orašaste plodove. Propisano je i da ribu trebaju jesti jednom do dva puta tjedno. Prema smjernicama potrebno je favorizirati meso peradi u odnosu na crveno meso. Propisano je da slatkiše treba jesti do dva puta mjesečno iako ih školarci u praksi jedu mnogo češće. Unatoč otvaranjima kuhinja po raznim školama djeca se i dalje redovito hrane u objektima brze prehrane ili pekarama, s tim da treba naglasiti da pekara može biti i izvor kvalitetnih namirnica kao što je integralni kruh ili pecivo sa sjemenkama. U praksi se uglavnom događa da učenici iz tjedna u tjedan konzumiraju vrlo sličnu prehranu, a treba naglasiti i da je po ovom pitanju u školama vrlo bitna uloga kuhara koji u prehranu mogu unijeti maštovitost.

Jogurt bolji izbor od mlijeka

Naglasila je nešto vrlo važno i zanimljivo:
- U biti je kvalitetna prehrana djece, osim glede količine potrebne hrane, ista kao i prehrana odraslih. Preporučam da se ribu jede bar dva puta tjedno, crveno meso ne više od dva puta tjedno i da se napravi jedan bezmesni dan. Mahunarke kao što su primjerice: leća, slanutak, grah, bob i slično dobra su zamjena za meso zbog visokog udjela proteina. Mogu se uključiti i mliječni proizvodi kao što su sir i jogurt koji su odličan izvor kalcija, a i često prestavljaju bolji izbor od mlijeka jer mnogi ljudi s vremenom gube enzim laktazu i zbog toga imaju problema s razgrađivanjem laktoze iz mlijeku u kojem tog šećera ima mnogo više nego u fermentiranim mliječnim proizvodima. Nadalje, preporučujem konzumiranje nezasićenih masnih kiselina dok one zasićene treba ograničiti da ne čine više od 10% dnevnog energetskog unosa. Namirnice koje su dobar izvor nezasićenih masnih kiselina su, između ostalih: plava riba, avokado, maslinovo ulje i sjemenke lana. Sjemenke lana preporučujem samljeti i to direktno prije konzumacije kako se nezasićene masne kiseline iz njih ne bi »izgubile« oksidacijom. Iz istih razloga maslinovo ulje ne smijemo izlagati svjetlosti jer je osjetljivo na svjetlost i može doći do oksidacijskog kvarenja. Namirnice, koje sadrže visok udio zasićenih masnih kiselina, kao što su: maslac, margarin, svinjska mast ili palmino ulje, ne treba potpuno izbaciti iz prehrane već ih jesti u umjerenim količinama. Glede kokosovog ulja smatram da se radi o trendu i uvijek dajem prednost maslinovom ulju, čak i u pogledu prženja, iako tu dolazimo do problema ekonomičnosti. Što se tiče detoksa smatram da se radi o marketinškom triku. On kao takav ne postoji, naši organi sami po sebi tu rade dobar posao. Post je dobar ukoliko ljudima paše. U suprotnom slučaju ne treba ga forsirati. U pitanju dodataka prehrani zauzimam stav da nisu nužni, ukoliko je prehrana pravilna.

Zdravu prehranu nije teško provoditi

Šarić drži da do pretilosti u djece dolazi zbog loših prehrambenih navika i tjelesne neaktivnosti.
-Mišljenja sam da roditelji moraju biti uporni i usaditi im naviku konzumiranja raznolikih namirnica, što nije lako jer mnogi za to u današnjem ubrzanom stilu života nemaju vremena. Roditelji su svojim potomcima uzor i vrlo je važno da postave dobar presedan, odnosno pokažu im primjerom na koji se način trebaju hraniti. Na djecu jako utječu i prijatelji te bake i djedovi. Jasno je da nepravilne navike u djetinjstvu dovode do pretilosti u odrasloj dobi što povećava rizik od nastanka raznih kroničnih bolesti kao što su visok krvni tlak ili dijabetes te razni metabolički poremećaji. Mnogi ljudi misle da je zdrava prehrana komplicirana, skupa ili teška, ali nju je u biti lako provoditi. Može se vrlo jednostavno zamijeniti proizvode kao što su hrenovke s kvalitetnom šunkom ili piletinom koju se brzo može pripremiti ili cijediti voće umjesto kupovanja gotovih sokova. Može se i kupiti sok od 100% voća koji nema dodanih šećera. Dobar primjer je i granola koju se može relativno jednostavno napraviti, a zdravija je od kupovnih žitarica koje djeca često konzumiraju. Istaknula bih i pseudožitarice kao što su: proso, amarant, kvinoja i heljda kao vrlo kvalitetne i ukusne namirnice koje se vrlo brzo pripremaju.

Kalorijska vrijednost i količine namirnica određuju se individualno

Zamolili smo je da nam da primjer kako bi trebao izgledati jedan dobro uravnotežen dan po pitanju prehrane.
- Za zajutrak predlažem jogurt i griz od pira sa šumskim voćem i medom. Za doručak predlažem šaku oraha i kivi, a za ručak rižoto s kozicama i tikvicom pripremljen na maslinovom ulju koje sadrži zdrave nezasićene masne kiseline. Uz rižoto kao prilog preporučam salatu od matovilca i cherry rajčica, začinjenu prstohvatom soli, bučinim ulje i octom ili sokom limuna. Kao užinu bilo bi dobro pojesti integralni kruh, namaz od slanutka i krušku, a za večeru sugeriram pirjani pureći odrezak, pripremljen na maslinovom ulju s mješanim povrćem i prosom kao prilogom, začinjenim maslinovim uljem i ostalim začinima po želji.
Što se tiče bezmesnog dana kojeg preporučam jednom tjedno dobar i zdrav zajutrak bio bi zobena kaša s bananom i cimetom i jogurt, a dobar i zdrav doručak šaka badema i jabuka. Za ručak predlažem varivo od leće i butternut tikve, pripremljeno na maslinovom ulju sa zelenom salatom s rotkvicom i mozzarellom kao prilogom, začinjenom prstohvatom soli, bučinim uljem i octom ili limunovim sokom. Za užinu uzmite mandarine, a što se večere tiče preporučila bih kajganu s mladim špinatom, pripremljenom na maslinovom ulju, posni sir, integralni kruh i ukiseljenu ciklu. Napominjem da se kalorijska vrijednost i količine namirnica određuju se na temelju potreba svakog pojedinca, a broj obroka na temelju navika, ističe Šarić. (Krešimir RADOŠ)

 

Položaj i uloga nutricionista

- Ukratko, mislim da nas se ne uvažava dovoljno. U drugim zemljama moji kolege su cjenjeniji te imaju više posla. Sve više mojih kolega radi sa sportašima, poneki rade u bolnicama, ali i dalje općenito nismo prepoznati kao važna struka. Istaknut ću samo primjer da po propisima na snazi ne postoji mogućnost zapošljavanja nutricionista u školama i vrtićima već programe prehrane za djecu utvrđuju više medicinske sestre prema nacionalnim smjernicama. Mislim da je pomalo tužno što nam se ne dopušta raditi u školama i vrtićima u kreiranju jelovnika, već samo u bolnicama i to u relativno malom broju. Istaknula bih primjer kolege koji se želio zaposliti u vrtiću, ali je iz ovih razloga odbijen, predočava nam nutricionističku stvarnost naša sugovornica.
- Želja mi je održavati predavanja u Gradskoj knjižnici i educirati ljude. Uloga nutricionista i jest educiranje ljudi, pogotovo roditelja, po pitanjima zdrave prehrane. Svaka osoba je individua i traži poseban pristup. U mojem poslu potrebno je svim klijentima pronaći vid prehrane koji im odgovara, a daje željene rezultate bili oni gubitak tjelesne težine ili poboljšanje zdravstvenog stanja. Ljude treba bodriti i motivirati. Zainteresiranima nudim izradu planova prehrane prilagođene njihovom zdravstvenom stanju i životnoj dobi. Jako mi je drago kad dobijem od klijenata povratnu informaciju jer mi je to velika motivacija za daljnji rad. Upravo zbog posebnosti svakog čovjeka ovo je dosta kompliciran posao za koji je potrebna edukacija i znanje.

 

Kako ojačati organizam?

U svjetlu nadolazeće zime i trenutne epidemiološke situacije zatražili smo našu sugovornicu za savjet glede jačanje imuniteta.
- Dani postaju sve hladniji i postajemo skloniji obolijevanju. Moramo imati na umu da ne postoji ni jedna namirnica koja bi magično osnažila organizam i spriječila da se razbolimo. No, ono oko čega se možemo maksimalno potruditi jest da prehrana bude pravilna, odnosno raznolika, umjerena i uravnotežena u skladu s individualnim potrebama. Na taj način tijelu osiguravamo sve potrebne nutrijente (ugljikohidrate, proteine, masti, vitamine i minerale) koji su potrebni za normalno funkcioniranje organizma. To prvenstveno znači da prehrana treba biti bogata povrćem i voćem - najmanje pet porcija dnevno (tri porcije povrća i dvije porcije voća), ali potrebno je uključiti i namirnice kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, meso, perad, riba, jaja, orašasti plodovi, mlijeko i mliječne proizvode, dok sa slatkišima i prženom, masnom hranom trebamo biti izrazito umjereni. Također, vrlo je važno da ne pretjerujemo sa soli, a preporuka je da se maksimalni dnevni unos soli ograniči na 1 žličicu (5g).
- Posebno bih naglasila važnost unosa dovoljnog unosa tekućine kroz dan – voda, čaj ili svježe cijeđeni sok! Odrastao muškarac dnevno treba 2500 mililitara tekućine dnevno, a žena 2000 mililitara. Ukoliko je netko vegetarijanac ili vegan posebno je važno da se prehrana dobro isplanira kako bi se zadovoljio
unos nutrijenata, a za pojedine nutrijente, poput primjerice vitamina B12 i željeza, treba razmotriti potrebu za suplementacijom.

 

Preteški Mediteran

- Po istraživanju provedenom u školskoj godinu 2015/16 u Hrvatskoj u sklopu Europske inicijative praćenja debljine djece njih čak 35% u dobi od 8 do 9 godina imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je alarmantan porast u odnosu na 2003. kada se radilo o 23% djece te kako se mnogo češće radi o dječacima. Isto tako zanimljivo je da gledano po regijama najmanje takve djece je u Zagrebu, a najviše u priobalnom dijelu države što je zabrinjavajuće i ukazuje na to da se mediteranska prehrana, koja se smatra zlatnim standardom, ne provodi informira nas naša sugovornica. Čitajući spomenuto istraživanje vaš novinar je primijetio da je prema njemu stopa djece koja imaju prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu najviša u Mediteranskim državama kao što su negativni rekorder Cipar, Grčka ili Malta što pokazuje da je ova pojava nešto što nadilazi granice Hrvatske.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)