Za Bili brig i Maslinu bila je dovoljna relativna većina

U Statutu Grada Zadra gdje se navode ingerencije vijeća mjesnih odbora ne navodi se niti jedna odluka koju bi bilo potrebno donijeti apsolutnom većinom, pa čak niti pravila o radu mjesnih odbora kojima se trebalo urediti, a nije, kakva je većina potrebna za izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora

Izbori za vijeće mjesnog odbora ponovit će se, po svemu sudeći, u MO Bili brig i MO Voštarnica, s obzirom na to da vijeća u ovim mjesnim odborima nisu konstituirana. No dok za voštarničko Vijeće zbog rasporeda snaga i odluke HSP “Dr. Ante Starčević” o nezauzimanju strane praktično i ne postoji drugo rješenje, ponavljanje izbora u MO Bili brig zapravo nema jasno zakonsko-statutarno uporište, niti je ono vidljivo u slučaju odluke gradonačelnika Zvonimira Vrančića o poništenju prvotnog izbora predsjednika Vijeća MO Maslina. U MO Voštarnica nije bilo moguće relativnom većinom izabrati predsjednika, jer su protukandidati Milijana Urošević (SDP-HNS-DSU) i Grgo Peronja (HDZ) imali svatko po četiri glasa, dok je Vijećnik HSP “Dr. Ante Starčević” Damir Biloglav predao prazan listić.
 Nedonesena pravila
Naime, u slučaju vijeća mjesnih odbora Bilog briga i Voštarnice postupljeno je kao da postoji odredba po kojoj se predsjednik bira apsolutnom većinom vijećnika, no takva odredba ne postoji. U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stoji tek kako “Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine”. U skladu s odredbama spomenutog zakona u Statutu Grada Zadra određene su “osnove pravila mjesnog odbora”. No u Statutu grada Zadra nije definirana većina kojom se bira predsjednik vijeća nekog mjesnog odbora, što je čin kojim se vijeće smatra konstituiranim. U članku 65. samo se ponavlja zakonska formulacija da vijeće mjesnog odbora tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća te se dodaje izbor jednog potpredsjednika. Je li za izbor predsjednika, to jest konstituiranje vijeća, potrebna apsolutna ili relativna većina trebalo bi biti određeno pravilima vijeća mjesnog odbora, s obzirom da u čl. 61. Statuta Grada Zadra stoji kako se “pravilima mjesnog odbora detaljnije uređuje način konstituiranja vijeća mjesnog odbora”. Kako je potvrdila stručna suradnica za informiranje i protokol u Gradu Zadru Ivana Dadić, nijedan od spomenuta tri mjesna odbora nema usvojena pravila mjesnog odbora.
Gradonačelnik Vrančić koji, također u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora, čime vrši ulogu koju u odnosu na, primjerice, Gradsko vijeće ima Ministarstvo uprave, odnosno Ured državne uprave u Zadarskoj upaniji, poništio je prvotni izbor predsjednika vijeća MO Maslina. Učinio je to nakon što je nadzor nad konstituiranjem Vijeća MO Maslina zatražio HDZ. Vrančić je poništio izbor vijećnika koalicije SDP-HNS-DSU Damira Berkovića za predsjednika Vijeća obrazloživši odluku time što je Berković dobio glasove troje od ukupno sedam vijećnika. No pri tom je dvoje vijećnika predalo nevažeći listić, dok je HDZ-ov kandidat Dubravko Barešić dobio dva glasa. U konačnici je konstituirajuća sjednica Vijeća ponovljena te je predsjednik izabran apsolutnom većinom s obzirom na to da su HDZ-ovi vijećnici sklopili koaliciju s ranije “suzdržanim” haeselesovcima.
U MO Bili brig ni nakon drugog pokušaja nije priznato konstituiranje Vijeća uz izbor predsjednika relativnom većinom. Kandidat koalicije SPD-HNS-DSU Goran Lijić dobio je četiri glasa, a njegov protukandidat iz HDZ-a Božidar Tičić tri. Trojica vijećnika iz HSP dr. Ante Starčević, HČSP-a i Stranke hrvatskog zajedništva nisu glasovali ni za jednog od kandidata. Pročelnica Upravnog odjela za gradsku samoupravu i opće poslove Grada Zadra Dolores Grdović Kalmeta nakon sjednice je kazala da “Vijeće nije konstituirano jer nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu” te da je “za izbor bila potrebna apsolutna većina”. U slučaju Vijeća MO Bili brig ona iznosi šest glasova. 
Svrha apsolutne većine
Ostaje nejasno na temelju koje zakonske ili statutarne odredbe gradonačelnik Vrančić i pročelnica Grdović-Kalmeta ne prihvaćaju konstituiranje vijeća mjesnog odbora relativnom većinom. Naime, ako se iz odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koja glasi da se “na postupak izbora za vijeća mjesnih odbora primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave”, može zaključiti da se vijeća mjesnih odbora imaju konstituirati analogno onome kako je isti zakon uredio konstituiranje gradskih i općinskih vijeća te županijskih skupština, tada valja pripomenuti da ni Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne traži izrijekom da se predsjednik, primjerice, Gradskog vijeća Grada Zadra bira apsolutnom većinom. To se precizira tek u Statutu Grada Zadra gdje u članku 28. stoji da “Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova”. Izbor predsjednika Gradskog vijeća apsolutnom većinom nužan je. No i zbog odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi po kojoj se Statut, proračun i godišnji obračun donose upravo apsolutnom većinom, ili izrijekom – većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.
U Statutu Grada Zadra u čijem se članku 59. navode ingerencije vijeća mjesnih odbora ne navodi se niti jedna odluka koju bi nužno bilo potrebno donijeti apsolutnom većinom, pa čak niti pravila o radu mjesnih odbora kojima se treba urediti kakva je većina potrebna za izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora.
Apstraktan problem “većinske opozicije”
U prilog stava gradonačelnika Vrančića i pročelnice Grdović-Kalmeta ne može se čak kazati niti kako bi, da je Vijeću MO Maslina priznata prva konstituirajuća sjednica, te da je priznato konstituiranje Vijeća MO Bili brig, u ovim vijećima moglo doći do ikakve “krize vlasti ukoliko bi se ‘većinska opozicija’ udružila u glasovanju protiv odluka ‘manjinske vlasti’”. Tako to, naime, ne bi dovelo u pitanje opstojnost sastava vijeća, već bi samo došlo do promjene vlasti. Ovo dokazuje i primjer MO Maslina gdje se prvotno manjinski HDZ udružio s prvotnom također manjinskim HSLS-om, čime se njihov status “većinske opozicije” pretvorio u onaj vladajuće koalicije. Uz to, ne postoji zakonska ili statutarna odredba po kojoj bi se, u slučaju nedonošenja nekog akta od strane vijeća mjesnog odbora, to vijeće raspustilo, te je teško primijeniti analogiju s Gradskim vijećem, s obzirom na to da se Gradsko vijeće raspušta u slučaju nedonošenja Statuta ili neusvajanja proračuna, a za što je potrebna apsolutna većina vijećničkih glasova.
Po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi gradonačelnik može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši Statut Grada Zadra, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove. No to što svega dva mjesna odbora uopće imaju donesena pravila mjesnog odbora, pokazuje da njihovo nedonošenje nema za posljedicu raspuštanje vijeća mjesnog odbora, pa tako u prošlom mandatu niti jedno vijeće nije raspušteno.